Dnevne novine 14. novembar 2019. by Dnevne Novine

PREDSJEDNIK VLADE DUŠKO MARKOVIĆ U LONDONU

■7

■5

Crna Gora realizuje investicije vrijedne više od tri milijarde eura ĐUKANOVIĆ URUČIO NJEGOŠEVU NAGRADU KNJIŽEVNIKU JOVICI AĆINU

ČETVRTAK, 14. 11. 2019. BROJ 2529 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

Njegoševo ime je i putokaz našeg opstajanja

POVODOM DUP OVA ª BEČIĆIº I ª BUDVAº BUDVANSKA VLAST PRED NOVIM IZAZOVOM ■ 2 3

DŽAKOVIĆ TRAŽI REFERENDUM, URA, DEMOKRATE I CRNOGORSKA JOŠ VAGAJU DAN PRIJESTONICE

PREGOVARAČ ZA POGLAVLJA 10, 25 I 26 DR ANĐELKO LOJPUR

Antifašizam i identitet su vrijednosti koje nas obavezuju

■ 18 19

■4 INICIJATIVA SDP ■ 14

Idemo ka EU, bilo je i prije raznih šengena

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ

U Petnjici vodu Draginja traži smjenu ministra plaća samo 15 odsto potrošača Hrapovića ZA NAJBOLJE PONUDE:

■ 20

CRNA GORA VEČERAS NA VEMBLIJU

Mogu li otpisani sokolovi da budu partibrejkeri ■ 42 43

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

POLITIKA

EVROPSKI KOMESARI PORUČILI

ZAPADNI BALKAN PRIORITET JE ZA EK

Evropski komesari poručili su juče da je Zapadni Balkan prioritet Evropske komisije i pozvali na veće prisustvo i angažman Komisije na Zapadnom Balkanu. ”Proširenje je ključna politika Evropske unije i predstavlja geostratešku investiciju u mir, demokratiju, napredak, sigurnost i stabilnost u Evropi”, rečeno je u EK, prenosi Tanjug. Komesar za pristupne pregovore Johanes Han na sastanku svih komesara u Bri-

selu obavijestio je članove EK o dešavanjima u oblasti procesa proširenja nakon oktobarskog sastanka EU lidera, a uoči ministarske rasprave na Savjetu za opšte poslove, planirane za 19. novembar. “Zapadni Balkan jeste prioritet EK i naša saradnja bi morala da bude produbljena, kako bi bila usklađena sa sve širim zajedničkim interesima građana Evrope i zemalja kandidata”, izjavila je portparolka Komisije Mina Andreeva. R.P.

ZASIJEDAO ODBOR ZA ANTIKORUPCIJU

Odbijena inicijativa da na sjednicu bude pozvan Katnić

Sa sjednice Odbora Odbor za antikorupciju odbio je inicijativu da na sjednicu tog skupštinskog tijela bude pozvan glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić kako bi se raspravljalo o radu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Za inicijativu su glasali tri poslanika opozicije, dok su predstavnici DPS-a bili uzdržani. Inicijativu o zakazivanju sjednice Odbora povodom Periodičnog izvještaja o borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala u periodu januar – oktobar, podnio je poslanik DF-a Jovan Vučurović. VDT Ivica Stanković i Katnić su prethodno odbili da dostave posebne izvještaje o aferi Koverat i dođu na sjednicu Odbora i objasnili da su prema Zakonu o državnom tužilaštvu obavezni da dostavljaju izvještaje o radu, ali ne i o posebnim predmetima. Vučurović je rekao da su poziv Katniću i Stankoviću da dođu na sjednice Odbora i njihova zakonska obaveza pre-

tvoreni u medijski spektakl. “Ignorišu Skupštinu Crne Gore i zato sam predložio da vidim da li će nas ljudi iz vrha VDT udostojiti svoje posjete, da nam kažu šta se dešavalo od janura na polju borbe protiv korupcije”, naveo je Vučurović, prenosi agencija MINA. Poslanik SDP-a Ranko Krivokapić rekao je da se jedan državni organ oteo kontroli vlade i parlamenta, “kakva god da je vlada i parlament”, te da bi Stanković i Katnić trebalo da dođu na sjednicu Odbora “sve i da nema afera”. Predsjednik Odbora Predrag Bulatović je kazao da ništa nije uvaženo iz odgovora VDT-a, i podsjetio da se Odbor dva puta jednoglasno izjasnio da Stanković i Katnić dostave izvještaj u vezi sa aferom Koverat. Odbor je za 20. novembar zakazao kontrolno saslušanje direktora Agencije za sprečavanje korupcije i predsjednika Savjeta ASK povodom izmjena Zakona o sprečavanju korupcije i Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

POVODOM DUP OVA ª BEČIĆIº I ª BUDVAº BUDVANSKA VLAST PRED NOVIM IZAZOVOM

DŽAKOVIĆ TRAŽ REFERENDUM, ČEKA GP URA, DEMOKRATE I CRNOGORSKU

⌦ Mili Prelević

ezavisni odbornik u budvanskom parlamentu Stevan Džaković uputio je predlog SO za raspisivanje referenduma na kojem bi se građani izjasnili da li su za stavljanje van snage detaljnih urbanističkih planova “Bečići” i “Budva”, što je SO na posljednjem zasijedanju odbila kombinovanim glasovima opozicije i Demokratskog fronta.

Budvanski parlament 21. oktobra nije donio odluku o stavljanju van snage Detaljnog urbanističkog plana “Bečići”, a za tu odluku bilo je 13 odbornika iz redova Demokrata, Crnogorske, pokreta URA i nezavisni odbornik Stevan Džaković. Protiv je bilo 13 odbornika - svi odbornici Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokrate (SD) i odbornik Demokratskog fronta (DF) Janko Dimić, dok su preostali odbornici DF-a bili uzdržani. Džaković, koji je bio predlagač i odluke o stavljanju van

snage DUP-a “Bečići”, potvrdio je Dnevnim novinama da je uputio predlog SO Budva. “Sa tim predlogom sam upoznao i predsjednika opštine Marka Carevića. Očekujem da predlog potpišu i kolege odbornici, njih još 12, koji su glasali da se DUP ‘Bečići’ stavi van snage. Cjelokupnu javnost ću obavijestiti uskoro o detaljima ove moje inicijative”, kazao je Džaković. Inače, Zakon o lokalnoj samoupravi, čl. 163, kao i Statut opštine Budva, čl. 145, omogućavaju učešće lokalnog stanovništva u donošenju odluka lokalne samouprave putem referenduma. Prema Statutu budvanske opštine, predlog za raspisivanje referenduma može podnijeti predsjednik opštine, najmanje jedna trećina odbornika i 20% birača upisanih u birački spisak. Referendumom se građani mogu izjasniti o pitanjima iz nadležnosti opštine. “Skupština opštine je usvojila ove planove, samim tim građani se mogu na referendumu izjasniti o pitanjima iz nadležnosti opštine. Mi-

PREMA RIJEČIMA NEZAVISNOG ODBORNIKA STEVANA DŽAKOVIĆA, REFERENDUM JE PRAVA PRILIKA DA SE U NEKE ODLUKE SKUPŠTINE OPŠTINE DIREKTNO UKLJUČE I GRAĐANI, ALI I ZA TO TREBA DA POSTOJI POLITIČKA VOLJA MAKAR U DIJELU VLADAJUĆE KOALICIJE slim da tu nema ništa sporno i siguran sam da ću dobiti podršku odbornika Demokrata, Crnogorske i GP URA”, kaže Džaković. Predlog za raspisivanje referenduma, ako ga potpiše najmanje 11 odbornika, prema Statutu, odbornici SO prihvataju bez rasprave i referendum se mora raspisati u narednih 90 dana od dana kada je to konstatovano u lokalnom parlamentu. Prema riječima nezavisnog odbornika Stevana Džakovića, referendum je prava prilika da se u neke odluke Skupštine opštine direktno uključe i građani, ali i za to treba da postoji politička volja makar u dijelu vladajuće koalicije.

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

POLITIKA

ĐUKANOVIĆ SA AMBASADOROM JAPANA MARUJAMOM

Sarađivati u oblasti tehnologije, zdravstva i proizvodnje hrane

ŽI

Đukanović na sastanku sa Marujamom

Džaković

Prilika za provjeru podrške I pored toga što je nezavisni odbornik Stevan Džaković predlog za raspisivanje referenduma podnio skupštinskoj službi i obavijestio Carevića 12. novembra nikakvu povratnu informaciju, još uvijek, nije dobio. Prema nezvaničnim informacijama Dnevnih novina postoji mogućnost da ostatak odbornika, koji su tražili stavljanje van snage dva budvanska DUP-a, jednostavno, ne potpiše Džakovićev predlog.

Predlog za raspisivanje referenduma, ako ga potpiše najmanje 11 odbornika, prema Statutu, odbornici SO prihvataju bez rasprave i referendum se mora raspisati u narednih 90 dana od dana kada je to konstatovano u lokalnom parlamentu

“Taj referendum ne bi bio samo provjera onoga šta žele građani, već i političke podrške pojedinim partijama. U slučaju da rezultat referenduma bude negativan, to bi značilo da ni partije potpisnice predloga nemaju podršku građana i obrnuto. Zbog toga se može desiti da Džakovićeva inicijativa ne naiđe na političku podršku”, rekao nam je jedan dugogodišnji budvanski političar, koji je želio da ostane anoniman. Detaljni urbanistički plan “Bečići” bio je razlog i ogromnog nezadovoljstva Demokratske Crne Gore, koja je, prema nezvaničnim, ali pouzdanim informacijama, najavila i napuštanje vladajuće koalicije. Povodom toga prije dvije noći je održana i sjednica Opštinskog odbora Demokrata, na kojoj je trebalo da se donese takva odluka. Do zaključenja ovog izdanja Dnevnih novina Demokrate nijesu zvanično saopštile ništa sa sjednice iako su to najavili.

Crna Gora je zainteresovana da u saradnji sa Japanom, koji je jedan od vodećih globalnih lidera, unaprijedi znanja u oblasti informatičkih tehnologija, proizvodnje hrane, održive energije i zdravstva, kazao je crnogorski predsjednik Milo Đukanović. Đukanović je na sastanku sa ambasadorom Japana Junićijem Marujamom podijelio impresije sa ceremonije ustoličenja japanskog cara Naruhita, ističući da je prisustvo takvom događaju predstavljalo čast za Crnu Goru i njega. Predsjednik je podsjetio

na razgovor sa premijerom Japana Šinzom Abeom, tokom kojeg je podijeljeno zadovoljstvo međudržavnim odnosima i iskazana snažna podrška za lidersku poziciju Crne Gore u procesu integracija i spovođenju reformi. “Tom prilikom ohrabreni su još čvršći odnosi dvije države i podstaknuta tješnja saradnja u oblastima nauke i tehnologije, biznisa i investicija, važnih za dalji razvoj i napredak crnogorskog društva”, kazao je Đukanović. Prema njegovim riječima, na toj liniji inicirano je formiranje međudržavnog tima

u kojem bi se našli naučnici, istraživači i predstavnici vlada kako bi konkretizovali polja za buduću saradnju i zajednički sagledali potrebe unapređenja ugovornog okvira za saradnju. Marujama je kazao da je zahvalan Đukanoviću na posjeti Japanu i potvrdio opredijeljenost te zemlje da produbi saradnju sa Crnom Gorom slijedeći njene razvojne politike. Na sastanku su razmotrene mogućnosti većeg prisustva japanskih investitora i modeli unapređenja poslovnog ambijenta. A.N.

DRLJEVIĆ SA DELEGACIJOM PARLAMENTA ČEŠKE

Potreban odlučniji pristup EU u okviru agende proširenja Perspektiva članstva u EU glavni je pokretač reformi na Zapadnom Balkanu, zbog čega Unija mora naći odgovor na aktuelne izazove u okviru agende proširenja, ocijenio je glavni pregovarač Aleksandar Drljević tokom sastanka sa delegacijom Odbora za evropske poslove Poslaničkog doma parlamenta Češke. Drljević je pozdravio posvećenost Višegradske grupe u njenim nastojanjima da evropska integracija Zapadnog Balkana bude u fokusu EU, posebno ističući važnost podrške Češke koja glasno zagovara proširenje EU. Drljević je informisao sa-

Drljević sa delegacijom Češke govornike da je prioritet u narednom periodu otvaranje preostalog poglavlja 8, kao i postizanje unutrašnje spremnosti za privremeno zatvaranje seta poglavlja, uz konstantan i uporedan rad u vladavini prava. “Članovi češke delegacije su istakli da je podrška Re-

publike Češke evropskoj integraciji Crne Gore trajna i da su svjesni da je Crna Gora ostvarila veliki napredak u okviru integracionog procesa i samim tim ostala predvodnik među zapadnobalkanskim državama na putu prema članstvu”, navodi se u saopštenju. A.N.

POLITIKA

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

INICIJATIVA ª MALI ŠENGENª I DALJE IZAZIVA DOSTA KOMENTARA U JAVNOSTI

LOJPUR: IDEMO KA EU, BILO JE I RANIJE RAZNIH ŠENGENA

“Osim možda na prvi pogled uslovno kazano ‘simpatičnog’ naziva - ‘Mali Šengen’ - sve drugo što se tiče ove inicijative kada je u pitanju pozicija Crne Gore je jako upitno, posebno ako se ima u vidu dugoročni aspekt funkcionisanja takve tvorevine, te da bi se stvari po svoj prilici odvijale po principu ‘što je slamka među vihorove’, naravno, na našu štetu”, ocjenjuje u razgovoru za Dnevne novine univerzitetski profesor i pregovarač za poglavlja 10, 25 i 26 dr Anđelko Lojpur. Lojpur naglašava da svaka država regiona treba za sebe pažljivo da odvaga šta se dobija ili gubi eventualnim članstvom u toj formi zajedništva. “Otuda, prvo pitanje koje se logično nameće jeste šta je to što do sada ne funkcioniše kvalitetno između ovih zemalja, uključujuću sveukupne odnose, tj. političke, ekonomske i druge, i šta se u tom smislu može bitno promijeniti nabolje, a da bi to barem jednim dijelom nadoknadilo odričan stav EU u pogledu proširenja novim članicama. Drugo, što je još važnije, mi bismo time poslali dosta snažnu poruku da nas EU više ne interesuje, što

Lukovac

svakako ne stoji. Bolje reći, samo bismo dodatno cementirali postojeće stanje i utemeljenu spoznaju o nekom vidu prokletstva koje prati Zapadni Balkan hronično opterećen samim sobom, sukobima, siromaštvom i sl. Treće, u današnjem svijetu, gdje se krajem dvadesetog vijeka radikalno promijenila geopolitička i ekonomska mapa, takva nedovoljno snažna zajednica bila bi idealna podloga na kojoj bi se lomila koplja oko prevage i uticaja velikih sila, tako da je iluzorno očekivati da bi ona opstala na dugi rok“, kaže profesor Lojpur za Dnevne novine. On ističe da Crna Gora treba istim intenzitetom da nastavi da radi na transponovanju i primjeni pravne legislative EU s obzirom na stav da se u EU ne “prima“, već “ulazi“ kada suštinski dostignete odgovarajući nivo spremnosti. “Ovakvim stavom EU ispada da jedan broj zemalja ima monopol na Evropu, a da mi ostali, iako smo fizički tu, prvo treba da izađemo, pa da nas - kada se popravimo - oni prime. To je podjednako loše i za EU,

posebno u sadašnjoj situaciji, u kojoj je opterećena brojnim poteškoćama, a i za zemlje Zapadnog Balkana. Tako npr., kako je moguće da Crna Gora ispuni mnogo rigidnije kriterijume za prijem u NATO, a da to nije slučaj sa prijemom u EU. Ili, treba li da ih podsjećamo da smo mi u toj Evropi ipak šampioni u vaterpolu, da smo to i u rukometu, da ćemo to biti i u košarci, da smo u biznisu ravnopravni u mjeri u kojoj je to moguće imajuću u vidu obim crnogorske ekonomije, da je Crna Gora omiljena turistička destinacija i investiciono odredište i sl. Ili, kako je moguće da je samo prošle godine nekoliko hiljada crnogorskih građana našlo zaposlenje u zemljama članicama EU, a da istovremeno nijesmo dovoljno kvalifikovani da kao država postanemo ravnopravna članica. Tako da mislim da je ovo sasvim dovoljno razloga da ‘pustimo’ Evropu da nas čeka, da nastavimo da radimo kao da je sjutra ‘prijem’, a na ovim prostorima je i ranije bilo raznih ‘šengena’ koji se nijesu održali“, poručuje Lojpur u razgovoru za DN. Ideja o tzv. “Malom Šengenu”, čiji su zagovornici lideri Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, promovisana je, podsjetimo, 10. novembra u Ohridu. Sastanku je, kao što je poznato, prisustvovala ministarska ekonomije Dragica Sekulić, koja je juče za BBC na sprskom kazala da je “Crna Gora već pošla putem kuda su tri države (Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija) sada kren u l e ”. V.Š.

Lukovac

Lukovac: Ne vjerujem da se radi o odlaganju EU integracija Bivši ministar spoljnih poslova Crne Gore, kopredsjednik Igmanske inicijative za Crnu Goru Branko Lukovac kaže da je razumljiva bojazan da bi podrška ovakvim inicijativama mogla biti zamjena ili kompenzacija za odlaganje integracije ovih zemalja u EU, ali da ne vjeruje da se radi o tome. “Ne samo što to nije i, vjerujem, ne može biti, oficijelan stav ili politika Evropske unije prema procesima pristupanja država našeg regiona, već je, naprotiv, razvijena uža regionalna saradnja, jedan od preduslova uspješnije i brže integracije ovih država u EU. Bilo ili ne bilo skorog proširenja EU, izuzetno je važno jačanje međusobne saradnje država našeg regiona. Time sve one, uz ostalo, dobijaju na relevantnosti i snazi unutar širih međunarodnih struktura, uključujuci EU, NATO, UN i drugih”, naglašava Lukovac. On smatra da je svaka inicijativa o unapređivanju saradnje u našem regionu pozitivna, pa tako i ideja “Mali Šengen“. Lukovac ističe da je unaprijeđena regionalna saradnja, koja podrazumijeva jačanje razumijevanja, povjerenja, bezbjednosti regiona, među najvećim prioritetima država. “Većoj međusobnoj saradnji u regionu, kao i bržem približavanju zemalja regiona evropskim integracijama, posvećen je i Berlinski proces, koji su prihvatile svih šest država Zapadnog Balkana. Prije desetak go-

dina su parlamenti četiri države potpisnice Dejtonskog sporazuma, na predlog Igmanske inicijative, prihvatili plan o razvoju uže regionalne saradnje Srbije, Hrvatske, BiH i Crne Gore, koja bi vodila njenoj institucionalizaciji, po uzoru na posebno Nordijski model saradnje. Kasnije je tako zamišljen okvir evoluirao u projekat regionalne saradnje Zapadno-balkanske ‘šestorke’, što je, kroz Berlinski proces, dobilo podršku EU”, podsjeća Lukovac. Sagovornik DN smatra da i danas ima podozrenja prema svakoj inicijativi koja bi mogla voditi nekom obliku obnavljanja Jugoslavije, ocjenjujući da je potpuno nerealno da bi i jedna suverena država, nastala iz ranije SFRJ, prihvatila da se odrekne svoje nezavisnosti i suvereniteta zarad nekog oblika uže regionalne saradnje, kako god bismo je nazvali: “trojka”, “četvorka” ili “šestorka”… “Čak i ako bi takva znatno unaprijeđena regionalna saradnja bila institucionalizovana kroz neke oblike međuparlamentarnih i međuvladinih mehanizama, poput Nordijskog modela saradnje – ona bi bi se temeljila na punoj suverenosti država, jedino takva bi bila poželjna i moguća. Stoga smatram da je takav strah potpuno neopravdan i, u osnovi, štetan za neminovan proces jačanja povjerenja i saradnje u našem regionu, koja bi olakšala rješavanje nekih gorućih bilateralnih ili regionalnih problema”, kaže Lukovac.

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

POLITIKA

PREDSJEDNIK CRNE GORE URUČIO NJEGOŠEVU NAGRADU KNJIŽEVNIKU JOVICI AĆINU

Njegoševo ime podsjetnik je i putokaz našeg opstajanja

rnogorski predsjednik Milo Đukanović na sinoćnjoj svečanosti na Cetinju književniku Jovici Aćinu uručio je Njegoševu nagradu, jedno od najznačajnijih državnih priznanja, naglasivši da priznanje koje nosi Njegoševo ime treba da ostane prestižno u razdoblju koje donosi nova iskušenja i za knjigu i za svijet.

Nagrada se uručuje na dan Njegoševog rođenja, a književnik Jovica Aćin je dobio za roman “Srodnici”, objavljen 2017. godine u izdanju “Lagune”. Crnogorski predsjednik je tom prilikom istakao da treba sačuvati dostojanstvo Njegoševe nagrade kako bi vrednovala ona intelektualna stremljenja koja su u funkciji kreativnog promišljanja svijeta i stvaranja estetskih znakova čija je imaginacija – vanvremena. “Književnost kao beskonačno traganje razumijeva i srpski književnik Jovica Aćin, ovogodišnji dobitnik Njegoševe nagrade za roman ‘Srodnici’. Njegova bliskost s junacima, saosjećajnost i humanistička nota u brojnim knjigama je traganje za smislom života. Upravo kao što je i djelo pisano u stvaralačkoj osami – u bliskoj korespondenciji sa samotničkom pozicijom koju je odabrao naš Njegoš: ‘Dužnost mi je tihost, dužnost mi je mudrost”, kazao je crnogorski predsjednik. Đukanović je istakao da

je nesvakidašnja posvećenost pisanoj riječi kojoj je decenijama predan Jovica Aćin, kao pripovjedač, esejista, romanopisac, prevodilac i urednik, ovjenčana ovim priznanjem. “Čestitam književniku Jovici Aćinu na Njegoševoj nagradi. Njegovo će ime biti uklesano na počasnoj ploči pored toliko značajnih pisaca – srodnika sa ovih prostora kojima je Crna Gora ukazala čast nagradom sa imenom svog najvećeg pjesnika”, kazao je Đukanović. Đukanović je istakao da jedinstvena duhovna atmosfera prijestonog Cetinja obavezuje da se osvrnemo na neprolazne stubove crnogorske duhovnosti i državnosti. “Najgorostasniji među njima svakako je vladika Rade, vladar i duhovnik, koji je svojim književnim djelom proslavio Crnu Goru i ostavio nam bogatu zaostavšti-

Sa svečanosti

Djelo koje inspiriše i podstiče Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da svijest o važnosti očuvanja i afirmacije kulturne i državne prepoznatljivosti podrazumijeva našu otvorenost prema drugim kulturama i različitim umjetničkim izrazima. “Sve to je u dosluhu sa Njegoševim tvoračkim darom, njegovim težnjama da snagom pera ukaže na dramu i slobodarstvo svog naroda, kao i da afirmiše neprevaziđenu moć riječi. Traje Njegonu koju i danas simbolično njegujemo – dodjelom Njegoševe nagrade. Literarno djelo koje duže od dva vijeka slovi kao posebna i potvrđena vrijednost ne samo crnogorske, već južnoslovenske i evropske književnosti i kulture”, kazao je Đukanović. Zato je, kako je istakao,

šev genij, traje njegov književni zavjet Crnoj Gori. Ne samo našim stalnim povratkom njegovom djelu i neprestanim tumačenjima i ponovljenim izdanjima, već i djelima svih onih stvaralaca koji su se srodili sa umjetničkim simbolima tvorca ‘Gorskog vijenca’. Njegoševo djelo u kontinuitetu inspiriše i podstiče, opominje, podučava i čini pjesnika našim sagovornikom i našim savremenikom”, rekao je Đukanović. sasvim prirodno što je Crna Gora utemeljila i decenijama održala književnu nagradu koja nosi njegovo ime, u znak poštovanja prema vladaru, pjesniku i filozofu, čija je misija bila da Crnogorce približi prosvijećenim narodima. “Kao što stvaralaštvo Pe-

tra II Petrovića posjeduje univerzalni pečat i nadilazi naše granice, i ovo se priznanje dodjeljuje piscima sa nekada jugoslovenskih, a sada regionalnih prostora. Tako i Crnogorci s ponosom baštine veliko i umno djelo Njegoševo, koje je ujedno duhovno nasljeđe svih mislećih ljudi, posebno na prostorima koje je i sam zbližavao. Njegoševo djelo, ta luča besmrtna, ima istinski zavičaj u predjelima slobode i duha. ‘Naša zemlja, mati milionah’, kaže Pustinjak Cetinjski: pjevajući o čovjekovom usudu u svom i pređašnjem vremenu, ali i sa rijetkim proročanskim darom. Sva crnogorska vremena stapaju se u zlatni vijenac njegovih stihova. Oni su i podsjetnik i putokaz našeg opstajanja”, kazao je Đukanović. Đukanović je podsjetio da Njegoševa nagrada datira od 1963. godine i da je njen prvi dobitnik bio crnogorski pripovjedač i romansijer Mihailo Lalić, autor djela neposredne sinteze etičkog i estetskog. “Lalićeva baklja ostvarenog književnog talenta, poput mnogih drugih ovdašnjih kulturnih pregalaca, plemenita je i bolna, ispisana u istovremenom pulsu antifašizma i vrhunske literature. Ovaj čin, kao i naša ukupna nastojanja da unapređujemo kulturni ambijent, pokazuju da savremeno crnogorsko društvo teži visokim umjetničkim dometima”, istakao je crnogorski predsjednik. A.N.

EKONOMIJA 1.10150 0.85820 120.240 1.09630 70.4859 117.520 7.44170

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

AU = 1,463.75

MONTENEGRO BERZA

USD: GBP: JPY: CHF: RUB: RSD: HRK:

PLEMENITI METALI

KURSNA LISTA

AG=16.92

NAZIV LUBA JAPE SSHO TREN BUDR

NAJVEĆI PROMET CIJENA 0,2211 2,5000 3,2000 0,0491 6,3400

KOLIČINA 7.387 506 158 10.000 58

OBIM U € 1.632,9300 1.265,0000 505,6000 491,0000 367,7200

PROMJENA -3,03% 0,00% -0,31% 0,00% 0,00%

IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU BUDVANSKE KOMPANIJE DUŠKA KNEŽEVIĆA

Jadranski sajam prihodovao pola miliona i ostvario gubitak od 45.055 eura Jadranski sajam u Budvi koje su u većinskom vlasništvu kompanija odbjeglog biznismena Duška Kneževića, završio je poslovne aktivnosti na kraju septembra sa gubitkom od 45.055 eura, pokazuje izvještaj koji je na internet stranicama objavila Montenegroberza. Radom kompanije ukupno je prihodovano 516.566 eura, od čega je 516.287 eura prilivi od prodaje usluga, a 279 ostali prihodi. Istovremeno su rashodi dostigli 558.178 miliona eura. U tom segmentu najviše je dato na zarade zaposlenih 240.069 eura, a zatim na ostale poslovne rashode gdje se odlilo još 211.889 eura. Na materijal potreban za kontinuirani rad dato je 71.888 i na amortizaciju 34.332 eura. Tako je poslovni rezultat u ovom periodu bio negativnih 41.612 eura. Rezultat finansijskih tokova bio je takođe negativan i iznosio je, kako se navodi u izvještaju o poslovanju, 479 eura, pošto je priliv bio 491, a odliv 12 eura. Od ostalih poslovnih aktivnosti prihodovano je 7.412, a dato 1.355 eura, pa je rezultat u tom dijelu poslovanja 6.057 eura. Neoporezovani iznos sredstava na kraju septembra bio je gubitak vrijedan 35.076 eura, a

Jadranski sajam Sa otvaranja

Rezervna lokacija za stabilnost monetarnog sistema

uz 9.796 eura poreskih obaveza, finalni rezultat je minus od 45.055 eura. Ukupna imovina kompanije imala je vrijednost od 13,89 miliona eura, od kojih je 13,23 miliona registrovana vrijednost nekretnina i opreme, 379.493 nematerijalna ulaganja, 276.704 dugoročni plasmani sredstava, a odložene poreske obaveze 49.953 eura. Na kratkoročne finansijske aranžmane - uključujući gotovinu - izdvojeno je čak 7,33 miliona eura, od čega 7,04 milio-

na za otplatu različitih potraživanja, a 3.115 eura za porez na dodatu vrijednost. U izvještaju ne postoje posebni finansijski iskazi o toku gotovine u ovom periodu, ali je u okviru aktive navedeno da su ekvivalenti ovih sredstava imali vrijednost 289.939 eura, dok su zalihe predstavljale još jedan manjak, i to od 2.980 eura. Sadašnji osnovni kapital ima vrijednost 4,45 miliona eura i raspoređen je u 2,76 miliona akcija, dok je postojeći gubitak na strani pasi-

Hipoteke za višemilionske kredite

Iako objavljeni izvještaji nisu u potpunosti usklađeni, pa postoje razlike u pojedinim finansijskim stavkama, izvjesna su ograničenja na ovoj imovini. Na listovima nepokretnosti postoji više zabilježbi za sporove iz 2007. godine za povraćaj imovine, koji su okončani 2015. godine, ali je novi postupak pokrenut prošle godine. Uz to budvanska opština osporavala je privremeno korištenje zemljišta Jadranskom sajmu, za što su planirani

gubici od oko pola miliona eura. Mnogo sredstava je promijenilo vlasništvo među članicama Atlas grupe, kako zbog datih kredita, tako i zbog „prebijanja“ dugova. Tako je grupa dala korporativnu garanciju od 36 miliona eura za hipoteke kompanija Expo invest i Expo Budva koje je takođe osnovao Knežević. Hipoteka je data i za kredit od osam miliona eura kod Fin investa. Sa računa sajma u IBM banci u stečaju tražena je ispla-

ta 157.682,01 eura, a kod Atlas banke još 11.309,45 eura. Za izmirenje duga od 1,69 miliona eura, 2017. godine podignut je kredit od 1,5 miliona kod Atlas banke, a dio vlasništva prenesen na Fabriku vode Lopovo koja je bila u stečaju. Uz sve to, kod grčke Pireus banke upisana je 2005. godine hipoteka na iznos od deset miliona eura, kao i kod kiparske kompanije Attica 26 za kredit od 18 miliona.

ve čak 2,34 miliona eura. Pozitivni rezultati revalorizacije rezervi donijeli su kompaniji 1,08 miliona eura, odložene poreske obaveze imaju vrijednost 268.867 eura, a kratkoročne obaveze 688.810 eura. Revalorizovane rezerve iznosile su 14,72 miliona, dugoročna rezervisana sredstva namijenjena isplati kredita 1,86 miliona, a kratkoročne još 650.099 eura od čega je 476.160 namijenjeno isplati obaveza iz poslovanja. Gubitak u ovom segmentu na kraju septembra iznosio je 404.108 eura. Prema zvaničnim podacima, izvršni direktor i sekretar društva je Rajko Bujković, Knežević je predsjednik i član Odbora direktora, a u tom upravljačkom tijelu su još Aleksandra Radović i Mirko Perović. Prema istim podacima, ukupna vrijednost osnovnog kapitala Sajma je 3,31 milion eura koji je raspoređen na 29.033 akcije. Atlas Grupa ima vlasnički udio od 47,36 odsto, investicioni fond Atlas Mont 43,33 odsto, vlasnik IK zbirnog kastodi računa ima 7,53, a ostali akcionari ukupno raspolažu sa 1,78 odsto dionica. K.J.

Guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić otvorio je juče na Žabljaku rezervnu lokaciju glavne institucije monetarnog sistema, opremljenu sa ciljem očuvanja kontinuiteta poslovnih funkcija i ograničavanja mogućih gubitaka u vanrednim situacijama. Na svečanosti kojoj su pristustvovali predsjednik opštine Veselin Vukićević i predstavnica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Audrona Urbonavičijut, Žugić je zahvalio na podršci i podsjetio da je u pitanju treći projekat podrške EU. „Važna je podrška u prepoznavanju potreba snaženja stabilnosti finansijskog sistema i implementacije najviših standarda EU“, dodao je on. Predstavnica delegacije EU izrazila je zadovoljstvo zbog uspješnog završetka još jednog projekta. „Oprema će pomoći CBCG da izgradi institucionalni i operativni okvir kako bi zadovoljila najbolja evropska pravila, standarde i praksu, posebno u upravljanju operativnim rizikom i planiranju kontinuiteta poslovanja, jer je pouzdana i funkcionalna CBCG temelj makroekonomske stabilnosti“, zaključila je ona. Oprema za rezervnu lokaciju obezbijeđena je grantom pretpristupne pomoći EU od 288.731 eura, kao još jedan vid podrške CBCG u ispunjavanju neophodnih kriterijuma iz pregovaračkog poglavlja za finansijske usluge. R.E.

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

NAZIV JAPE BUDR TREN SSHO LUBA

DOBITNICI

CIJENA

KOLIČINA

OBIM U €

PROMJENA

2,5000 6,3400 0,0491 3,2000 0,2211

506 58 10.000 158 7.387

1.265,0000 367,7200 491,0000 505,6000 1.632,9300

0,00 0,00 0,00 -0,31 -3,03

NAZIV PREN LUBA SSHO TREN JAPE

EKONOMIJA GUBITNICI

CIJENA 0,6060 0,2211 3,2000 0,0491 2,5000

KOLIČINA 177 7.387 158 10.000 506

OBIM U € 107,2600 1.632,9300 505,6000 491,0000 1.265,0000

PROMJENA -5,31 -3,03 -0,31 0,00 0,00

CRNA GORA REALIZUJE INVESTICIJE VRIJEDNE VIŠE OD TRI MILIJARDE EURA PREDSJEDNIK VLADE DUŠKO MARKOVIĆ NA GLOBALNOJ KONFERENCIJI O DRŽAVLJANSTVU U LONDONU

■ POŽELJNI ZA

Premijer je poručio i da je Crna Gora sasvim sigurno naredna članica EU

U Crnoj Gori je trenutno u toku realizacija investicija u iznosu većem od tri milijarde eura, kazao je premijer Duško Marković, dodajući da je Crna Gora sasvim sigurno sljedeća članica EU. On je na XIII globalnoj konferenciji o državljanstvu u Londonu ukazao i da Crna Gora, od trenutka članstva u NATO-u, bilježi rast investicija iz zemalja članica alijanse za 64 odsto. “Ekonomija Crne Gore u posljednje tri godine bilježi visoke stope rasta u 2017. 4,9 odsto, u 2018. godini 5,1 odsto, a u drugom kvartalu ove 3,2 odsto. Ukupan priliv direktnih stranih investicija u ove tri godine iznosi preko milijardu i po eura. Bilježimo i 30.000 novootvorenih radnih mjesta, odnosno smanjenje stope nezaposlenosti od oko osam odsto”, naglasio je Marković pred pred više stotina učesnika konferencije iz cijelog svijeta.

■ EKONOMSKO

DRŽAVLJANSTVO

Predsjednik je kazao i da ulaganja u sjever države, više od 800 miliona eura za auto-put Bar-Boljare, kao i izbor strateškog partnera za crnogorske aerodrome predstavljaju povoljnosti za investitore koji se odluče za program ekonomskog državljanstva. Kroz taj razvojni program, kako je naveo, 2.000 investitora u naredne tri godine mogu steći državljanstvo Crne Gore ulaganjem u neki od razvojnih projekata.

KAPITAL

On je kazao da ćemo iz programa ekonomskog državljanstva podstaći nove investicije i obezbijediti dodatni novac za razvoj kapitalne infrastrukture

“Aplikacija košta 100.000 eura i podrazumijeva minimalno ulaganje na primorju ili u glavnom gradu Podgorici od 450.000 eura, a u manje razvijenom, ali resursima bogatom sjevernom regionu 250.000”, naveo je Marković, dodajući da su odobrena četiri investiciona projekta, od čega su tri na sjeveru države. Premijer je naglasio da je interesovanje veliko, te da u narednih par mjeseci očekuju još prijava. On je kazao da ćemo iz programa ekonomskog državljanstva podstaći nove investicije i obezbijediti dodatni novac za razvoj kapitalne infrastrukture. “Ovdje su se svi uvjerili da je naš program jedinstven da to nije prodaja nekretnina i imovine radi brzog priliva novca u budžet već radi priliva novca na duže staze u budžet, da smo obezbijedili transparentnost i zakonitost i sigurnost ulaganja”, rekao je Marković nakon konferencije.

Marković

Do kraja godine više od 2,5 miliona turista Prema posljednjim podacima, kako je naveo predsjednik Vlade, od početka godine do kraja septembra, ove godine u Crnoj Gori je boravilo 360.000 turista. “Kao ilustracija, evo najnovijih podataka koje sam dobio jutros. U prvih devet mjeseci ove

godine imali smo 360.000 turista ili 1,35 miliona noćenja više u odnosu isti period prošle godine. To je povećanje od 11 odsto. Ovu godinu završićemo sa više od 2,5 miliona turista koji su posjetili našu zemlju – to su četiri turista na jednog stanovnika”, rekao je Marković.

Konferencija u Londonu, kako je dodao, prilika je da pred renomiranim poslovnim ljudima iz cijelog svijeta pošaljemo poruku da je Crna Gora prestižna investiciona destinacija i poželjna za ulaganje kapitala. “Nema bolje prilike nego da potencijale Crne Gore predstavimo u Londonu, jednom od najvećih biznis centara u svijetu u kojem se sreću biznismeni i sa Istoka i sa Zapada. Veoma sam zadovoljan što je iskazano veliko interesovanje za naš program i što će sasvim sigurno to interesovanje biti pretočeno u konkretne inicijative i u konkretne procedure koje će doprinijeti razvoju projekata u sektoru turizma i poljoprivrede i na taj način podstaći dalji rast naše ekonomije i razvoj”, rekao je Marković. On je na jučerašnjoj konferenciji predstavio i dostignuća Vlade, ekonomske i političke prioritete. Premijer je, kako je saopšteno iz Službe za odnose sa javnošću, poručio da je Crna Gora od obnove nezavisnosti napravila krupne iskorake u ukupnom društveno-ekonomskom razvoju, kao i da je učvrstila poziciju ekonomski najrazvijenije zemlje Zapadnog Balkana. Marković je rekao i da je Crna Gora od 2006. potpuno bezbjedna zemlja zasnovana na jedinstvenom multikonfesionalnom i multietničkom skladu, da nema otvorenih pitanja sa susjedima, te da je vanjska politika Crne Gore usklađena sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. D.J.

ekonomija

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

rasPrava o reGionalnoM razvoju

U sjever uloženo 340 miliona eura, za primorje 181 milion

Generalni direktor Direktorata za razvoj u Ministarstvu ekonomije Miloš Čelanović naveo je juče u Skupštini da je prošle godine u regionalni razvoj uložen 751 milion eura, od predviđenih 794 miliona. Od tog iznosa, kako je kazao, za sjever je opredijeljeno 340,5 miliona, dok je u središnjem i primorskom regionu uloženo 228,9 miliona, odnosno 181,6 miliona eura. “Prilikom realizacije aktivnosti, prioritet se daje projektima u manje razvijenim jedinicama lokalne samouprave koje pripadaju sjevernom regionu. Ulaganjem u infrastrukturu na sjeveru ne dobijaju se efekti zapošljavanja, već se stvaraju preduslovi za dalja ulaganja, otvaranje plodnog tla za dolazak privrednog kapitala, stranih investicija, pa i domaćih, koje će u nekom narednom periodu uticati na veći stepen zaposlenosti

na sjeveru”, ukazao je Čelanović prilikom rasprave o Izvještaju o realizaciji akcionog plana strategije regionalnog razvoja Crne Gore od 2014. do 2020, za prošlu godinu. Poslanik DPS-a Nikola Rakočević istakao je da ćemo do kraja godine dostići više od milijardu eura ulaganja. On je pojasnio da je riječ o zbirnim investicijama tokom posljednje tri do četiri godine. “Radi se puno. Da li je to dovoljno, vidjećemo kada se na bazi tih ulaganja pokušaju privući investitori koji će otvoriti nova radna mjesta i učiniti standard življenja na sjeveru boljim”, kazao je Rakočević. Njegova koleginica iz SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković naglasila je da nema razvoja Crne Gore, bez razvoja sjevera, te da je većina građana u tom dijelu zemlje na ivici egzistencije.

Čelanović juče u Skupštini Poslanik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović kazao je da ne možemo biti konkurentni na međunarodnom tržištu, ni računati na brzo učlanjenje u EU, ako nemamo razvijene regije. On je kazao i da je ukupno 45 odsto sredstava uloženo sa državnog nivoa za sjever. “Ukoliko izuzmemo od toga auto-put onda dobijamo oko 20 odsto, a to je 91 milion investicija za sjeverni region. Svi ti podaci nas upozoravaju da to možda nije dovoljno”, smatra Ibrahimović. D.J.

Podaci Monstata od Početka jula do kraja sePteMbra

Vrijednost građevinskih radova koji su izvršeni od početka jula do kraja septembra ove godine veća je čak za 31,4 odsto u odnosu na iste mjesece u 2018. godini, pokazuju preliminarni podaci Uprave za statistiku – Monstata. U poređenju sa periodom od aprila do juna ove godine, vrijednost radova veća je za 5,7 odsto. Vrijednost izvršenih građevinskih radova podrazumijeva pripremu terena, troškove materijala, rada, rušenja, instalacija i drugih aktivnosti, te profit. U ovaj iznos nisu uključena sredstva za nabavku zemljišta, projektovanje, nadzor i PDV-a. „Izvršeni efektivni časovi ostvareni na gradilištima u trećem kvartalu veći su za

Foto: Vedran Ilić

Porasla vrijednost građevinskih radova

Građevinari rade sve više 12,6 odsto u odnosu na isti kvartal prethodne godine“ precizira se u saopštenju. U odnosu na drugi kvartal 2019. godine, izvršeni efektivni časovi bili su ve-

ći 1,6 odsto. Kategorija izvršenih efektivnih časova rada obuhvata radne sate angažovanih na gradilištima, kako redovne, tako i prekovremene. K.J.

TržišTe kapiTala se ne može lokalizovaTi

Poslanici su završili i raspravu o Godišnjem izvještaju o radu Komisije za tržište kapitala i stanju na tržištu kapitala za prošlu godinu. Predsjednik Komisije Zoran Đikanović poručio je da se tržište kapitala ne može lokalizovati, te da je 64 miliona eura novog kapitala uloženo u kompanije. “U zadnje tri i po, četiri godine oko 450 miliona eura pri-

vatnog novca je uloženo u hartije od vrijednosti u Evropi i regionu. Ako težimo NATO-u i povezovanju sa Evropom, valjda je i integracija tržišta kapitala dio toga. Ne možemo lokalizovati tržište kapitala i gledati trguje li se na crnogorskoj berzi sve ono što mi zamišljamo da bi, a ovamo težiti NATO integracijama i EU”, poručio je Đikanović.

nurković na Globalnoj konferenciji

Koncesije za aerodrome predstavljene u Dablinu Ministar saobraćaja i pomorstva Osmanom Nurkovićem vodio je panel o koncesijama crnogorskih aerodroma na Globalnoj konferenciji za razvoj aerodroma – GAD koja se od 11. do 14. novembra održava u Dablinu. On je tom prilikom posebno istakao potencijale Crna Gora s aspekta unapređenja turizma i privrede, kao i poboljšanja transportne infrastrukture. Učesnike događaja je upoznao s planovima koji se odnose na razvoj aerodroma, kao i trenutnim stanjem projekta. Kako je rečeno iz resornog ministarstva, potencijalni ponuđači imali su priliku da u direktnoj komunikaciji s ministrom

razmijene mišljenja i bliže se upoznaju s uslovima pretkvalifikacione prijave. „U toku je pretkvalifikaciona faza za koncesije za aerodrome, koja traje 45 dana, s 25. novembrom kao krajnjim rokom dostavljanja ponuda. Učešće delegacije Crne Gore na ovom događaju još jednom potvrđuje da Vlada, kada je valorizacija crnogorskih vazdušnih luka u pitanju, vodi javnu, transparentnu, nediskriminatornu i konkurentnu politiku i omogućava svim zainteresovanim stranama ravnopravan pristup relevantnim podacima“, naveli su iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva. R.E.

HRONIKA

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

MEDIJSKE MANIPULACIJE

Đurđić jeste svjedok saradnik, ali ne u predmetu protiv Banjevića

Đurđić

Specijalno državno tužilaštvo nije tražilo da bivši direktor Atlas banke Đorđe Đurđić dobije status saradnika u istrazi kojom je obuhvaćen nekadašnji potpredsjednik Atlas grupe Mihailo Banjević, niti se za djelo zbog kojeg se vodi istraga protiv Banjevića i više drugih osoba može odrediti status svjedoka saradnika, saznaju Dnevne novine. “Vijesti” su objavile informaciju da će “Đurđić biti svjedok saradnik i u predmetu protiv Banjevića”, tvrdeći da

je to dio istrage za davanje kredita srpskom državljaninu Dejanu Sekuliću, kumu Duška Kneževića, protiv nekadašnje izvršne direktorice Atlas banke Vesne Pavlović Furt, te holandskog državljanina Bena Ziona Šivejshudera. U predmetu gdje se istražuje eventualna zloupotreba službenog poslovanja nije, međutim, moguće dobiti status saradnika. “To je čista laž. Samo ću to reći jer ne želim da dajem bilo kakve izjave ili obrazloženja,

sve što sam imao da kažem rekao sam u postupku”, izjavio je Đurđić. Proširenje istrage protiv Kneževića i njegove organizovane kriminalne grupe vezano je za niz slučajeva nezakonitog dodjeljivanja kredita prijateljima odbjeglog biznismena koji su kasnije novac dobijen od banke u kešu vraćali Kneževiću. U vremenu ovih malverzacija koje istražuje SDT za organizovani kriminal Banjević nije bio ni ovlašćeno lice, niti je mogao biti predmet istrage.

Banjević

SDT POVODOM NAVODA KONJEVIĆA

PREDMET FORMIRAN JOŠ PRIJE DVIJE GODINE

ODRŽAN SASTANAK DAMJANOVIĆA I KORNERA

Od Sporazuma sa FRONTEX-om korist imaju cijeli region i EU

Potpuna primjena Sporazuma o statusu između Crne Gore i FRONTEX-a je ozbiljan korak za sveukupnu bezbjednost granica, od čega će koristi imati cijeli region, ali i zemlje EU, zaključeno je na sastanku pomoćnika direktora Uprave policije Veska Damjanovića i zamjenika izvršnog direktora FRONTEX-a Berndta Kornera. U Crnoj Gori održan je prvi sastanak nakon potpisivanja Sporazuma o statusu između Crne Gore i Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu (FRONTEX). Sastanak je organizovan u cilju sagledavanja i unaprjeđenja modaliteta buduće saradnje, shodno mogućnostima koje FRONTEX shodno

Sporazumu može pružiti, kao i planiranje operativnih aktivnosti uključujući učešće crnogorske granične policije u zajedničkim operacijama na regionalnom i međunarodnom nivou, treninzima i drugim vidovima edukacije, te korišćenju operativnih kapaciteta sa kojima raspolaže FRONTEX. Primjenom Sporazuma u punom kapacitetu biće omogućeno angažovanje timova FRONTEX-a u našoj zemlji, odnosno sprovođenje zajedničkih graničnih kontrola na graničnim prelazima, razni vidovi podrške u nadzoru granice, podrška u osposobljavanju službenika crnogorkse policije za intervjuisanje i utvrđivanje držav-

ljanstva migranata, a sve u cilju zajedničkog učešća u rešavanju izazova i prijetnji po graničnu bezbjednost naše zemlje, regiona i cijele Evrope. Takođe, crnogorski policijski službenici će dobiti priliku da rade rame uz rame sa kolegama iz čitave Evropske unije, koriste savremenu opremu i usvajuju profesionalne prakse i standarde. Potpuna primjena sporazuma predstavlja ozbiljan korak za sveukupnu bezbjednost granica, od čega će nesumljivo koristi imati cijeli region, ali i zemlje Evropske unije, posebno na planu sprečavanja nezakonith migracija i svih oblika prekograničnog kriminala. E.H.

Specijalno državno tužilaštvo još prije dvije godine formiralo je predmet povodom navoda koje je šef poslaničkog kluba SDP-a Raško Konjević iznio na sjednici Skupštine Crne Gore u utorak, a u vezi sa navodnim transakcijama na revolving kartici predsjednika parlamenta Ivana Brajovića. Naime, kako su saopštili iz Specijalnog tužilaštva već su formirani spisi predmeta poslovne oznake KtrS 235/17 i u navedenom predmetu u toku je izviđaj. Podsjećamo, Konjević je na skupštinskom zasijedanju tokom polemike sa ministrom pravde Zoranom Pažinom saopštio da je predsjedniku parlamenta Ivanu Brajović u , “z b o g političkih veza” Duško Knežević otpisao dug od najmanje

50.000 eura sa rivolving kartice. “Ako imate visokog državnog zvaničnika koji uđe u minus na rivolving za 50.000 eura, pa mu se na bazi političke privilegije to stornira na određeni period, a onda izmiri na relaciji tajkuna i visokog državnog funkcionera, kako bi se vi ponašali ako je on vaš kolega i član Vlade”, pitao je Konjević Pažina. Brajović, koji je rukovodi sjednicom, rekao je da je Konjević “performans izveo pretpostavlja sa političkom namjerom”. “Prije pokušaja uvlačenja u ovu priču ja sam rekao da jesam imao karticu i ta kartica je podmirivana i zatvorena prodajom moje zemlje. Ali ovo su političke priče“, dodao je šef parlamenta. On se juče obratio medijima i kazao da je lično uvjeren da je sve radio u skladu sa zakonom. “Sa punim povjerenjem u nepristrasan rad državnih organa, stojim na raspolaganju i iskazujem spremnost za saradnju sa ciljem što bržeg utvrđivanja i objelodanjivanja pune istine o ovom slučaju. Očekujem da će time biti stavljena tačka na političke manipulacije i zloupotrebu javnog medijskog prostora” kazao je Brajović. N.P.

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

hronika

Kotoraninu određeno zadržavanje do 72 sata

Perućica nožem teško ranio Miškovića Budvanin Dragan Mišković (33) teško je ranjen u tom primorskom gradu sinoć pola sata poslije ponoći nakon što ga je nožem izboo Milivoje Perućica (36) iz Kotora. Kako Dnevne novine saznaju, incident se dogodio sinoć na parkingu ispred Ville park oko 00.30 časova kada je nakon verblanog nesporazuma, došlo do fizičkog obračuna između Miškovića i Perućice. U jednom trenutku Mišković je izvadio nož i zadao više ubodnih rana, u predjelu glave i grudnog koša Perućici. Nesrećni mladić je u teškom stanju

Uprava policije. “Slobode je lišen M.P. (37) iz Kotora. On je, kako se sumnja, ovo krivično djelo počinio na štetu D.M. (46) iz Budve na način što je, 12. novembra, upotrebom oštrog predmeta oštećenom nanio više ubodnih rana, u predjelu glave i grudnog koša. D.M. je hospitalizovan i on je zadobio teške tjelesne povrede opasne po život. O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu kojem će osumnjičeni biti priveden uz krivičnu prijavu”, saopšteno je iz Uprave policije. N.P.

prvo odveden u Hitnu pomoć u Budvi, odakle je nakon ukazane ljekarske pomoći transportovan u Opštu kotorsku bolnicu. On je juče, prema nezvaničnim navodima iz kotorske bolnice, bio van životne opasnosti. Perućica je ubrzo lišen slobode i juče popodne doveden je u Više državno tužilaštvo, gdje mu je nakon saslušanja određeno zadržavanje do 72 sata. On će danas biti priveden sudiji za istrage Višeg suda u Podgorici koji će odlučiti o njegovom daljem zadržavanju. Povodom ovog incidenta oglasila se i

sjednica tužilačKog savjeta u petaK

V.d. Vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković zakazao je VIII sjednicu Tužilačkog savjeta za petak. Međutim, na dnevnom redu zasijedanja nije navedeno da će biti razmatrana validnost kandidatura za izbor Vrhovnog državnog tužioca. Nakon što je profesor Blagota Mitrić povukao kandidaturu u “trku” za čelno mjesto u tužilaštvo ostale su Danijela Marković i specijalna državna tužiteljka Lidija Vukčević. Podsjećamo da su Marković i Mitrić osporavali kandi-

daturu Vukčević uz obrazloženje da je prijavu podnijela nakon isteka previđenog roka javnog konkursa. Kako se navodi u najavi sjednice Tužilačkog savjeta, na dnevnom redu su, pored usvajanja zapisnika sa prethodne sjednice, konstatacija da Jelena Đaletić, državna tužiteljka u Vrhovnom državnom tužilaštvu nastavija da obavlja poslove člana Komisija za normativnu djelatnost, konstatacija o prestanku funkcije lvanu Medojeviću, državnom tužiocu u Osnov-

Foto: Dejan Lopičić

Kandidati za VDT nijesu na dnevnom redu

Stanković nom državnom tužilaštvu u Podgorici, a biće objavljen i intervju i izbor kandidata po javnom oglasu za rukovodio-

ca u Osnovnom državnom tužilastvu u Bijelom Polju. Takođe je previđeno razmatranje pritužbi i tekuća pitanja. N.P.

podgorica

Preminula od posljedica nesreće Podgoričanka Nataša Bjelica (54) preminula je u Kliničkom centru Crne Gore od posljedica povreda zadobijenih prije dva dana u nesreći u Ulici Marka Miljanova u Podgorici. Bjelica, koja je u saobraćajnoj nesreći u ponedjeljak učestvovala kao pješak, teško je povrijeđena kada je na nju automobilom naletio vozač jednog taksi udruženja. Prevezena je u Urgentni blok, a ljekari nijesu uspjeli da se izbore za njen život. E.H.

optužen za izazivanje opšte opasnosti

prijava protiv podgoričanKe

Pred sudijom podgoričkog Osnovnog suda Nenadom Vujanovićem, juče je saslušanjem svjedoka oštećenih nastavljeno suđenje Podgoričaninu Marku Vukčeviću koji se tereti da je 29. maja ove godine benzinom polio i potom zapalio vrata od stana porodice Lačević i tako doveo u opasnost život tri osobe. Nešto kasnije on je navodno zapalio “reno megan”, podgoričkih registarskih oznaka, a požar je zahvatio i okolna vozila i nanio im štetu. Vukčević je, prema optužnici ODT-a, u

Podgorička policija podnijela je krivičnu prijavu protiv S.V. (47) iz Podgorce zbog sumnje da je Poreskoj upravi nanijela štetu za 310.000 eura, saopšteno je iz Uprave policije. Sumnja se da je S.V. izvršna direktorica, Sikkim d.o.o. Podgorica, čiji je račun bio u blokadi duži vremenski period zbog neizmirivanja zakonskih obaveza za porez i doprinose na zara-

Dvoje svjedoka koji su oštećeni Poresku upravu oštetila pridružuju se gonjenju Vukčevića za 310.000 eura? aprilu ove godine nabavio detonirajući štapin koji je držao do 23. avgusta u kući, u mjestu Botun. Njega ODT tereti za krivična djela izazivanje opšte opasnosti, uništenje i oštećenje tuđe stvari i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Svjedok Marko Kažić, drug okrivljenog, kod tužioca je kazao da mu je Marko Vukčević kazao da je nešto zapalio ali ga, kako je istakao, to nije zanimalo pa ga nije ispitivao povodom tih riječi. Pred sudom je juče naveo da mu je to Marko re-

kao kroz “sprdnju”. Vukčević je uhapšen u avgustu, a iz UP je tada saopšteno da je sprovedenom kriminalističkom obradom policija došla do sumnje da je M.V. 29. maja 2019. godine zapaljivom tečnošću polio ulazna vrata oštećenog V.L. i izazavao požar koji se raširio na unutrašnjost stana. On je na štetu člana porodice istog oštećenog lica, kako se sumnja, 11. avgusta ove godine, podmetnuo požar na putničko motorno vozilo koje je od dejstva požara u potpunosti uništeno. Bo.B.

de prema Poreskoj upravi, isplaćivala dugovanja prema drugim povjeriocima i u druge svrhe trošila novac od dnevnih pazara i tako ih namjerno stavila u povoljniji položaj u odnosu na Poresku upravu kao povjerioca. “Ona je na taj način nanijela štetu Poreskoj upravi u iznosu od oko 310.000 eura”, zaključuje se u saopštenju. E.H.

HRONIKA 12 DANAS PRESUDA ZA NEDOZVOLJENO DRŽANJE ORUŽJA ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

Šofranac tvrdi da se naoružao zbog lične bezbjednosti

Optuženom Marku Šofrancu, koji se tereti za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, danas će biti izrečena presuda u podgoričkom Osnovnom sudu. U predmetu koji vodi sutkinja Nada Rabrenović juče su iznijete završne riječi, u kojima je tužilac Nikola Boričić tražio da sud Šofranca osudi po zakonu jer je na ranijem pretresu priznao krivično djelo. Uz to, tužilac je zatražio i produženje pritvora okrivljenom. Branilac Šofranca, advokat

Damir Lakić, bio je saglasan sa tužiocem da se njegov branjenik osudi jer je priznao krivicu, s tim što je tražio blažu kaznu. “Sud treba da ima u vidu i okolnosti pod kojima se Šofranac naoružao s obzirom na to da mu je, kako je ranije rekao na pretresu, bio ugrožen život. Moj branjenik je u prošlosti imao više sukoba i tuča, ali smatram da sud mora da uzme u obzir okolnosti pod kojima je izvršeno ovo krivično djelo. Ja nisam kriminalac, advo-

kat sam, pa bih i ja, da mi se to dogodi, razmišljao u pravcu u kom je razmišljao Šofranac”, istakao je Lekić u završnim riječima. Podsjetimo, na prethodno održanom ročištu, okrivljeni Šofranac je priznao da su dva pištolja koja je policija pronašla u avgustu njegova, a tvrdi da ih je nosio zbog bezbjednosti. Šofranac se u policijskim evidencijama vodi kao bezbjednosno interesantna osoba. On je uhapšen u avgustu u pivnici „Pilsner Urquell“ u Mo-

Šofranac

skovskoj ulici u zgradi Maksim nakon što je policija kod njega pronašla dva pištolja i municiju - pronađen je revolver „ruger“ specijal 33 sa šest komada municije i pištolj u kojem je takođe bilo šest komada municije. Šofrancu se ranije sudilo nakon čega je oslobođen optužbi da je sa Nemanjom Vukmirovićem 26. decembra 2013. godine postavio između 300 i 400 grama eksploziva ispod kancelarije glavnog i odgovornog urednika “Vijesti” Mihaila Jovo-

vića. Šofranac je osuđivan za nasilničko ponašanje na bazenima SC “Morača”, te za nedozvoljeno držanje oružja i ugrožavanje sigurnosti na štetu kik boksera Mirka Vlahovića. Bo.B.

SUD TREBA DA IMA U VIDU I OKOLNOSTI POD KOJIMA SE ŠOFRANAC NAORUŽAO S OBZIROM NA TO DA MU JE, KAKO JE RANIJE REKAO NA PRETRESU, BIO UGROŽEN ŽIVOT

ODLOŽENO SUĐENJE OPTUŽENOM ZA UGROŽAVANJE SIGURNOSTI

IZDATA NAREDBA ZA PRINUDNO DOVOĐENJE MARKUŠ S u d i j a p o d g o r i č ko g Osnovnog suda Rade Ćetković izdao je juče naredbu za prinudno dovođenje optuženog Bojana Markuša kojeg ODT tereti da je 5. novembra prošle godine prijetio smrću Strahinji Boškoviću. Naime, okrivljeni Markuš se nije pojavio na jučerašnje ročište, a njegov branilac advokat Damir Lekić pojasnio je da je imao operaciju zbog devijacije nosa zbog čega se trenutno nalazi u bolnici. Sudija Ćetković zatražio je medicinsku dokumentaciju za okrivljenog, a advokat Lekić je kazao da će je naknadno dostaviti. Nared-

no ročište zakazano je za 19. decembar. Prije naredbe za prinudno dovođenje sudija je pojasnio da Markušu nije uručen poziv za ročište iako je dostava pokušana u dva navrata, jer je bio odsutan, a članovi porodice nijesu željeli da prime obavještenje. Kako je sudija Ćetković podsjetio, okrivljeni Markuš nije se pojavio ni na prošlom pretresu 16. septembra zbog hirurškog zahvata. U optužnici ODTa navodi se da je Markuš potegao pištolj prema Boškoviću i obratio mu se riječima „Ima da se pojaviš đe ti kažem, da ti ne bih sasuo petnaest metaka u gr-

kljan, pa će te viđeti đe možete da mafijate“. Tri dana nakon ovih prijetnji Markuš je opet zvao Boškovića rekavši mu „Džabe ti je što

si me blokirao na sve društvene mreže, srediću ja tebe, sasuću ti petnaest metaka u grlo“, stoji u optužnici. Podsjetimo, Bojan Mar-

kuš je u septembru prošle godine pravosnažno osuđen na četiri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti. Kako se navodi u toj presudi, Markuš je 12. decembra 2017. godine u Ulici kralja Nikole u Podgorici, prijetio pištoljem maloljetnom O.M. Osim toga, Markuš je pravosnažno osuđen na osam mjeseci zatvora zbog krivičnih djela falsifikovanje isprava i lažno predstavljanje, a zato što je u avgustu 2016. prepravio službenu legitimaciju policajca Todorovića, na nju nalijepio svoju fotografiju i upisao svoje ime, i tako je koristio. Bo.B.

VELIKA AKCIJA Dnevnih novina

POVODOM 10. OKTOBRA, DANA DNEVNIH NOVINA

POKLANJAMO svakoj osnovnoj i srednjoj Å¡koli na teritoriji Crne Gore pet primjeraka knjige Crnogorski vladari

Prijatelji projekta:

društvo

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

Foto: Mina

MINISTAR HRAPOVIĆ ISTAKAO

neophodna precizna mortalitetna statistika

Sa konferencije za medije u Skupštini

zAHTIjeVAju PReTReSANje POlITIKe zdRAVSTVeNOg ReSORA

SDP traži razrješenje HraPovića, iz SD iH oPtužili za PoPulizam

Ministarstvo zdravlja nema kapaciteta da riješi probleme u javnom zdravstvu, i Skupština treba da zatraži od premijera Duška Markovića da pokrene proceduru za razrješenje resornog ministra Kenana Hrapovića, smatraju u Socijaldemokratskoj partiji (SDP). Iz Socijaldemokrata (SD), pak, ovaj potez nazivaju populističkim, te da pripadnici SDP pokušavaju rezultate rada Hrapovića da predstave na drugačiji način. Naime, SDP je podnijela Skupštini Interpelaciju o pretresanju politike Vlade u oblasti zdravstva koju je, kako je saopšteno na konferenciji za novinare SDP-a, potpisalo 27 poslanika opozicije. Predsjednica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković kazala je da je razlog za pokretanje Interpelacije, za koju očekuju da će ubrzo doći na dnevni red, prije svega nezavidan položaj zdravstvenih radnika u primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou. „Smatramo da briga o zdravstvenim radnicima mora biti jedan od ključnih prioriteta za Crnu Goru, posebno što će poboljšanje njihovog materijalnog položa-

ja imati uticaja i na unapređenje cjelokupnog zdravstvenog sistema“, rekla je Vuksanović-Stanković. U SDP-u smatraju da je osnovni problem u kvalitetnom funkcionisanju sistema zdravstva nedostatak kadra. Prema riječima Vuksanović-Stanković, da se neko ozbiljno pozabavio tim pitanjem, utvrđivanjem uzroka odliva stručnog medicinskog kadra, otkrio bi i glavne nedostatke u zdravstvenom sistemu. „Već sada je jasno da postojeća struktura u Ministarstvu zdravlja, na čelu sa ministrom Hrapovićem nema dovoljno snage i znanja da pronađe rješenja za veliki broj problema u javnom zdravstvenom sistemu“, istakla je ona. Zbog svega toga, u SDP-u smatraju da su se stekli uslovi za organizovanje posebne sjednice Skupštine na kojoj će se razmijeniti mišljenje o mogućnostima poboljšanja položaja zdravstvenih radnika u Crnoj Gori, posebno u dijelu koji se odnosi na povećanje zarada u tom sektoru. S druge strane, Socijaldemokrate su optužile pripadnike SDP-a da pokušavaju rezultate rada resornog mi-

nistra da predstave drugačijim nego što jesu, uprkos tome što je, kako se navodi u njihovom saopštenju, svakom dobronamjernom građaninu jasno da se u zdravstvu nikad više nije radilo i ulagalo nego u posljednje tri godine. „Nakon populističkog ispada potpredsjednika partije u nestajanju, danas je korak dalje otišla njena predsjednica, zatraživši smjenu Hrapovića“, kaže se u reagovanju. Kako se navodi, građani su postavili zdravstveni sistem na treće mjesto, kada je u pitanju povjerenje u institucije. Iz te partije istakli su da će u mandatu Hrapovića plate zdravstvenim radnicima biti povećane i da se trenutno na specijalizaciji i užoj specijalizaciji nalazi 405 ljekara iz Crne Gore, koji će svi raditi upravo u Crnoj Gori. Socijaldemokrate su navele da je pred Hrapovićem i njegovim timom još jedna godina krupnih investicionih projekata i mukotrpnog rada na poboljšanju zdravstvenog sistema u Crnoj Gori, koja će, kako su ocijenili iz te stranke, biti uspješno završena. R.D.

Precizna mortalitetna statistika sastavni je dio reformskih napora na planu jačanja zdravstvenog sistema, kroz jačanje informacionog sistema i kvalitetnih i pouzdanih zdravstvenih informacija, kazao je ministar zdravlja Kenan Hrapović. Mortalitetna statistika je neophodna da bi se na osnovu tačnog uzroka smrti kreirale adekvatne mjere, strategije, politike i evaluirao učinak. “Međunarodna klasifikacija bolesti je standardna alatka koja se koristi u epidemiologiji, zdravstvenom menadžmentu i u kliničke svrhe, odnosno u analizama opšteg zdravstvenog stanja populacionih grupa i ukupnog stanovništva, za praćenje incidencije i prevalencije bolesti i drugih zdravstvenih problema. Ona se koristi za klasifikaciju bolesti zabilježenih u različitim vrstama medicinske dokumentacije i zdravstvenih dokumenata, kao i matičnih knjiga, uključujući knjige umrlih”, objasnio je Hrapović i istakao da povezivanjem svih smrtnih slučajeva u populaciji s temeljnim uzrokom smrti mogu se procijeniti opasnosti povezane sa smrću, prouzrokovane nizom specifičnih bolesti i drugim uzrocima. Međunarodne organizacije koje prikupljaju i analiziraju podatke zdravstvene statistike, ističe, uložile su velike napore i materijalna sredstva da bi se osigurali kvalitetni podaci koji su uporedivi na međunarodnom nivou. Hrapović je kazao da je, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) još prije nekoliko godina, ukazala da četvrtina svjetske populacije ima

nekompletnu i nedostatnu mortalitetnu statistiku. “Slična je situacija i u našoj zemlji, gdje je trećina statistike neprecizna i neophodno je da unaprijedimo kvalitet podataka. Zbog izuzetne važnosti mortalitetnih podataka kao najpouzdanijeg izvora zdravstveno-statističkih podataka i preuzimanja odgovornosti za kvalitet podataka o uzroku smrti, vaše znanje nam je jako dragocjeno”, poručio je Hrapović. On je sa šeficom kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije za Crnu Goru Minom Brajović uručio sertifikate polaznicima obuke o mortalitetnoj statistici koja je održana u Nikšiću od 4. do 8. novembra. Brajović je kazala da su danas podaci zlata vrijedni, kao i da je na globalnom nivou, kada je riječ o javnom zdravlju, akcenat više nego ikada na monitoringu, transparentnosti i odgovornosti. Jačanje kvaliteta mortalitetne statistike, kako je rekla, nije događaj, već proces. “Ova obuka koja je završena je samo jedan segment podrške SZO. Drugi važan korak, koji nas očekuje, a koji smo već dogovorili sa Ministarstvom zdravlja jeste nova obuka za jačanje kapaciteta za utvrđivanje uzroka smrti”, najavila je Brajović. J.V.Đ.

Mortalitetna statistika je neophodna da bi se na osnovu tačnog uzroka smrti kreirale adekvatne mjere, strategije, politike i evaluirao učinak

Sa jučerašnjeg uručivanja sertifikata

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

društvo

ijz: U CRNOj GORi NEMA OBOLjELiH OD GRiPA

Registrovan slučaj teške respiratorne infekcije SARI Tokom prethodne sedmice Institutu za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) prijavljeno je 13 osoba sa simptomima nalik gripu, ali laboratorijski nije potvrđen nijedan slučaj infekcije tim virusom. Sa simptomima blažih i težih infekcija respiratornog trakta (ARI) prijavljeno je 6.657 osoba, a registrovan je i jedan slučaj teške akutne respiratorne infekcije (SARI). “Uvidom u elektronsku bazu podataka u Crnoj Gori je od 4. do 10. novembra prijavljeno 13 osoba sa simptomima nalik gripu (ILI), dok u Centru za medicinsku mikrobiologiju Instituta za jav-

no zdravlje laboratorijskim putem nije potvrđen slučaj infekcije virusom gripa”, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje. Uvidom u elektronsku bazu podataka, prethodne sedmice u Crnoj Gori, kako se navodi, prijavljeno je 6.657 osoba sa simptomima blažih i težih infekcija respiratornog trakta (ARI). “Najveći broj oboljelih od težih i lakših respiratornih infekcija (ARI) registrovan je u uzrastu od 20 do 64 godine, dok je u uzrasnoj grupi do četiri godine registrovana najviša incidencija”, kazali su iz Instituta.

U oktobru 418 osoba bolovalo od varičele Institutu za javno zdravlje u oktobru ukupno je prijavljena 631 osoba oboljela od neke od zaraznih bolesti koje podliježu obaveznom prijavljivanju, od čega više od polovine, čak 418 je bilo oboljelo od varičele. Kada je riječ o putu prenosa dominirale su respiratorne zarazne bolesti. “Ako se u obzir uzmu i akutne respiratorne infekcije (16.989), te diferencirani i nediferencirani oblici gripa (25) ukupno je prijavljeno 17.645 oboljelih osoba”,

Prema podacima dobijenim iz sentinel bolničkog nadzora nad teškim akutnim respiratornim infekcijama (SARI), dodaju, registrovan je jedan slučaj teške akutne respiratorne infekcije. Iz Instituta podsjećaju da je najefektivnija mjera prevencije gripa - vakcinacija i preporučuju da se sve osobe koje su u povećanom riziku od razvoja komplikacija vakcinišu. “Vakcina se može primiti tokom cijele sezone trajanja nadzora nad gripom, ali je najbolje vrijeme za vakcinaciju prije početka širenja virusa u populaciji, s obzi-

Ilustracija

NA POLiKLiNiCi KCCG

Besplatno mjerenje nivoa šećera i krvnog pritiska

Interna klinika Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) prigodnim aktivnostima obilježiće danas Svjetski dan borbe protiv dijabetesa. Tim povodom, u holu Poliklinike Kliničkog centra, od devet do 11 sati biće organizovane zdravstvenopromotivne aktivnosti kada će posjetioci moći da iz-

stoji u mjesečnom Izvještaju o kretanju zaraznih bolesti u Crnoj Gori u oktobru. Zdravstvene ustanove iz 21 crnogorske opštine, kako se navodi, prijavile su obolijevanja od zaraznih bolesti koje podliježu obaveznom prijavljivanju. “Najveći broj oboljelih registrovan je od varičele (418), zatim streptokoknog tonzilo-faringitisa (48), skabijesa - šuge (40), salmoneloza (32), akutnog enterokolitisa (21), infektivne mononukle-

mjere nivo šećera u krvi i krvni pritisak. Takođe, kako je saopšteno, zaposleni Interne klinike dijeliće promotivni materijal i savjete u vezi sa prevencijom dijabetesa. Podsjetimo, Svjetski dan borbe protiv dijabetesa obilježava se od 1991. godine, a utemeljile su ga Me-

đunarodna federacija dijabetičara (IDF) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). Za Dan borbe protiv dijabetesa, određen je dan rođenja Fredericka Bantinga, medicinskog naučnika koji je bio jedan od pronalazača inzulina i prvi koji je primijenio lijek na ljudima. J.V.Đ.

oze (12) i enterobijaze (12)”, saopštili su iz Instituta i dodali da navedenih sedam oboljenja čine 92,4 odsto od ukupnog broja prijavljenih zaraznih bolesti u oktobru. U oktobru su u odnosu na put prenosa, ne uzimajući u obzir akutne respiratorne infekcije, nediferencirani i diferencirani oblik gripa, dominirale respiratorne zarazne bolesti sa 77 odsto, zatim crijevne zarazne bolesti sa 12,7 odsto i parazitarne bolesti sa 8,4 odsto.

rom da je za razvoj antitijela potrebno dvije do tri sedmice nakon vakcinacije”, ponavljaju iz Instituta. Grupe stanovništva, ističu, kojima se preporučuje vakcinacija su sve osobe starije od šest mjeseci sa hroničnim oboljenjima respiratornog sistema, kardiovaskularnog sistema i bubrega, oboljeli od metaboličkih poremećaja (kao što je šećerna bolest), osobe sa smanjenom funkcijom imunološkog sistema uključujući i lica sa HIV/AIDS-om, kao i osobe koje imaju transplantirane organe i/ili ćelije. J.V.Đ.

Klinički centar Crne Gore

ZAPOŠLJAVANJE

VISOKOŠKOLCI BIRAJU POSLODAVCA ZA STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE JOŠ PET DANA

Blizu 3.000 diplomaca bez radnog iskustva Rok za prijavljivanje visokoškolaca za Program stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem ističe u ponedjeljak, 18. novembra. Da li će rok biti produžen, još nije poznato. Nezvanično, značajan broj potencijalnih korisnika iz osme generacije traži prolongiranje prijave zbog kašnjenja u priznavanju obrazovnih isprava stečenih u institucijama obrazovanja van Crne Gore. Podsjetimo pravo na stručno osposobljavanje imaju lica sa stečenim visokim obrazovanjem koja nemaju radno iskustvo u određenom nivou obrazovanja, odnosno sa visokim obrazovanjem i koja su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Prema podacima od juče, 13. novembra, 2.758 visokoškolaca ispunjava uslove za uključivanje u program. No, ta brojka nije konačna. Na osnovu iskustva iz minulih sezona, najbrojnije prijave su upravo zadnjih dana poziva. Poslodavci su ove godine ponudili više od 11.500 mjesta za stručno osposobljavanje visokoškolaca. Više od polovine pozicija je iz realnog sektora. Najveće interesovanje poslodavci su iskazali za oblast ekonomije, građevine, prava, turizma, arhitekture, internet tehnologija, jezika i turizma. Prethodnih sedam ciklu-

Klikovac

sa na osposobljavanju je bilo godišnje u prosjeku između 3.000 i 3.500 diplomaca. Očekuje se da će tako biti i u osmoj generaciji. U svim područnim jedinicama i biroima rada povećan je broj novoprijavljenih visokoškolaca zainteresovanih za stručno osposobljavanje. Na primjer, na evidenciji Biroa rada Ulcinj nalazi se 129 visokoškolaca koji još nijesu obavili stručnu praksu. “Bliži se kraj roka za prijavljivanje kandidata i možemo da kažemo da je prilično veliko interesovanje za obavljanje stručnog osposobljavanja na teritoriji opštine Ulcinj. Podsjećam da je u prošloj generaciji prijavljeno 68 poslodavaca, koji su oglasili 202 slobodna radna mjesta”, kaže samostalna savjetnica za rad sa poslodavcima u Birou rada Ulcinj Danijela Klikovac. Prema njenim riječima, za osmi krug prijavljeno je 60 poslodavaca. Oni su ponudili 179 radnih pozicija mahom iz oblasti ekonomije, prava, menadžmenta i građevine, što se poklapa sa tražnjom na nivou države. Prema analizi koju je sprovelo Ministarstvo prosvjete, u saradnji sa Poreskom upravom, a koja se odnosi na prethodne godine realizacije Programa, oko 50 odsto korisnika Programa je nastavilo radni angažman kod istog ili drugog poslodavca.

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

PRIPADNICI ROMSKE I EGIPĆANSKE POPULACIJE OSPOSOBLJAVAJU SE ZA POMOĆNA ZANIMANJA

PRVO EVIDENCIJ PA UKLJUČIVAN U PROGRAME

Romi i Egipćani prema obrazovnom nivou, posjedovanju tržišno upotrebljivih znanja, sposobnosti i vještina, načinu na koji znanja i sposobnosti koriste, kao i socijalnom kontekstu u kojem žive, u najvećem broju, spadaju u kategoriju teže zapošljivih osoba. Njihovo zapošljavanje mahom je na određeno vrijeme, i to kroz programe javnih radova i zapošljavanje na sezonskim poslovima.

■ STRUKTURA Na evidenciji Zavoda, prema podacima s kraja septembra, nalazi se 688 Roma i Egipćana bez zanimanja (350 je žena), 18 lica je sa drugim nivoom kvalifikacije, dok je njih 23 sa trećim i četvrtim stepenom obrazovanja. Tokom ove godine, do 30. septembra u javne radove ukjučeno je 56 lica RE populacije, među kojima je 13 žena. Zavod za zapošljavanje pokušava da, kroz redovnu aktivnost posredovanja, što veći broj pripadnika romske i egipćanske populacije zaposliti u toku sezone, tako da je ove godine angažovano njih 105, od čega je 51 žena. Najveći broj lica romske i egipćanske populacije koji se zaposle posredstvom Zavoda su lica bez zanimanja. “Savjetnici za posredovanje u zapošljavanju, kroz redovne aktivnosti, nezaposlene Rome i Egipćane, kroz indvidualne i grupne razgovore i informaciono-motivacione seminare, informišu o pravima i obavezama koje imaju dok se nalaze na

evidenciji Zavoda, motivišu i uključuju u programe aktivne politike zapošljavanja i posreduju u njihovom zapošljavanju, po principima afirmativne akcije”, kaže savjetnica u Zavodu za zapošljavanje Nevena Šuković. Jedan od problema sa kojim se susrijećemo u radu sa ovom populacijom je, dodaje ona, kako ih motivisati da se prijave na evidenciju i uzmu učešće u mjerama koje im se nude. Jedna od mjera za ostvarivanje cilja koji se odnosi na povećanje učešća Roma i Egipćana u programima aktivne politike zapošljavanja, u skladu sa odredbama Strategije za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana, je uvođe-

nje zanimanja saradnik za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana u oblasti zapošljavanja (medijator u oblasti zapošljavanja) u sistem.

■ MEDIJATOR “Angažovanje medijatora u oblasti zapošljavanja na terenu, treba da omogući bolju informisanost romske i egipćanske populacije o pravu na rad, o ulozi Zavoda, značaju i načinu prijavljivanja u evidenciju nezaposlenih lica. Zadaci romskog medijatora se, u skladu sa usvojenim standardom zanimanja za navedenu stručnu kvalifikaciju, odnose i na pružanje neposredne pomoći korisnicima prilikom pri-

Zgrada Zavoda za zapošljavanje Podgorica

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

ZAPOŠLJAVANJE

U TOKU REALIZACIJA PRVE FAZE PROJEKTA ª DALJI RAZVOJ LOKALNIH INICIJATIVA ZA ZAPOŠLJAVANJE U CRNOJ GORIº

E A

Podsticanje zapošljavanja na lokalnom nivou

JA, NJE Šuković

Angažovanje medijatora u oblasti zapošljavanja na terenu, treba da omogući bolju informisanost romske i egipćanske populacije o pravu na rad, o ulozi Zavoda, značaju i načinu prijavljivanja u evidenciju nezaposlenih lica

javljivanja u evidenciju Zavoda, prilikom uključivanja u programe aktivne politike zapošljavanja i druge programe, podsticanje na ažurnost i

redovnost prijavljivanja, pružanje neposredne pomoći u procesu traženja slobodnog radnog mjesta, zatim tokom pripreme dokumentacije za prijavljivanje na neko oglašeno slobodno radno mjesto”, objašnjava Šuković. Saradnici u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana u oblasti zapošljavanja, koji su angažovani preko NVO “Help”, dva puta nedjeljno u Podgorici, odnosno, jednom nedjeljno u Nikšiću, dolaze u biro rada i uz podršku i pomoć mentora iz institucija upoznaju se sa tehnologijom rada sa nezaposlenim licima. Šuković navodi da je realizacija programa aktivne politike zapošljavanja za ovu ciljnu grupu uslovljena mnogim faktorima, prije svega jezičkom barijerom i nivoom pismenosti, radom u zoni sive ekonomije... Osim zapošljavanja kroz programe javnih radova i posredovanja prilikom sezonskog zaposlenja, nezaposlene Rome i Egipćane uključujemo u programe obrazovanja i osposobljavanja odraslih, koji podrazumijevaju sticanje stručnih kvalifikacija i ključnih vještina potrebnih tržištu rada. Riječ je o programima koji se realizuju kroz neformalno obrazovanje kod organizatora obrazovanja odraslih, po javno važećim programima obrazovanja. Pripadnici romske i egipćanske populacije uglavnom se uključuju u programe osposobljavanja za sticanje stručne kvalifikacije za zanimanja nižeg nivoa stručnosti (pomoćna zanimanja). .

Ilustracija

Predviđen je razvoj najmanje 15 lokalnih strategija zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa, odgovarajući godišnji akcioni plan, zatim razvoj najmanje pet aktivnih mjera zapošljavanja prilagođenih potrebama lokalnih tržišta rada U toku je realizacija prve faze projekta “Dalji razvoj lokalnih inicijativa za zapošljavanje u Crnoj Gori”. Ekipa iz projekta obilazi opštine u Crnoj Gori. Nadaju se, kako kažu, da će biti obuhvaćene sve lokalne zajednice, iako je projektom predviđeno minimum 15 opština. Projekat, koji je dobilo Ministarstvo rada i socijalnog staranja, finansira se iz pretpristupnih sredstava (IPA), obezbijeđenih kroz Program Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu. Projekat vodi ekspert Meri Lorenčić. Kroz ovaj projekat sagledaće se specifičnosti privrednih aktivnosti u opštinama. Programi aktivni politike zapošljavanja koji daju rezultate u jednoj opštini, ne znači da su primjenljivi u drugoj. Rezultat u sprovođenju ovog projekta biće izrada analize regionalnog i lokalnog tržišta rada. Kako bi se kreirale kvalitetne politike i mjere tržišta rada neophodno je koristiti takozvani pristup odozdo prema gore. Zato je resorno ministarstvo odlučilo da podstakne intervencije na tržištu rada koje bi omogućile dobijanje kvalitetnih inputa sa lokalnog nivoa. Namjera je da se ovim projektom podrži izrada lokalnih strategija i akcionih planova za zapošljavanje i razvoj ljudskih resursa. Time će se direktno adresirati lokalne potrebe i izazovi, analizirati situacija i kretanja na tržištu rada, uzimajući u ob-

zir relevantne partnere. Svrha projekta je izgradnja kapaciteta lokalnih aktera za uključivanje u partnerstva za podsticanje zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa na lokalnom nivou. Očekivani rezultati su: sprovođenje analize funkcionisanja koncepta lokalnog partnerstva za zapošljavanje (LPZ) u Crnoj Gori, uključujući procjenu izvodljivosti mehanizama sufinansiranja na lokalnom nivou za implementaciju aktivnih mjera tržišta rada, izrada analize regionalnog/ lokalnog tržišta rada, lokalna partnerstva za zapošljavanje u Crnoj Gori uspostavljena i funkcionalna, razvijene lokalne strategije zapošljavanja i ljudskih resursa i prateći akcioni planovi, te razvoj aktivnih mjera tržišta rada, prilagođenih lokalnom tržištu rada koje su usmjerene na stvaranje većih mogućnosti zapošljavanja nezaposlenih lica i onih lica koja su u riziku da postanu nezaposlena.

KAKO BI SE KREIRALE KVALITETNE POLITIKE I MJERE TRŽIŠTA RADA NEOPHODNO JE KORISTITI TAKOZVANI PRISTUP ODOZDO PREMA GORE. ZATO JE RESORNO MINISTARSTVO ODLUČILO DA PODSTAKNE INTERVENCIJE NA TRŽIŠTU RADA KOJE BI OMOGUĆILE DOBIJANJE KVALITETNIH INPUTA SA LOKALNOG NIVOA

Ciljne grupe projekta, koji traje 18 mjeseci, su: lokalne samouprave, socijalni partneri, nevladine organizacije, centri za socijalni rad, poslodavci, obrazovne institucije i pružaoci obuka, Zavod za zapošljavanje – nacionalni i lokalni nivo, ostali relevantni akteri. Neke od projektovanih aktivnosti su: razvoj najmanje 15 lokalnih strategija zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa, u periodu od najmanje tri godine i odgovarajući godišnji akcioni plan za najmanje godinu, zatim razvoj najmanje pet aktivnih mjera zapošljavanja prilagođenih potrebama lokalnih tržišta rada, te promovisanje partnerskog pristupa u rješavanju pitanja tržišta rada na lokalnom nivou i organizacija tri promotivna događaja (u sjevernom, centralnom i južnom regionu Crne Gore) kako bi se predstavio koncept LPZ-a, kao i organizovanje regionalne konferencije u Crnoj Gori (razmjena dobrih praksi i iskustava sa zemljama iz regiona i EU) o razvoju i održivosti LPZ-a. Lokalna samouprava imaće velike koristi od učestvovanja u projektu, prije svega izrađenu analizu lokalnog tržišta rada, prepoznate potrebe lokalnog tržišta rada i mogućnosti zapošljavanja kako i izazovi na koje treba da se nađe odgovor. Takođe, uspostaviće se lokalno partnerstvo za zapošljavanje sa znanjem i vještinama koji su potrebni za strateško i efikasno suočavanje sa izazovima lokalnog tržišta rada.

CRNA GORA

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

POVODOM DANA PRIJESTONICE ODRŽANA SVEČAN

KOLAŠIN: PROJEKAT ¹ ODRŽIVA MOBILNOST MALIH GRADOVA UKLJUČI SE I TIº

Nabavljena dva natkrivena parkinga za bicikliste

Sa radionice u bezbjednosti saobraćaja U sklopu projekta „Održiva mobilnost malih gradova – uključi se i ti”, koji su finansirali Zajednica opština Crne Gore i Njemačka razvojna agencija GIZ, opština Kolašin realizovala je nabavku dva natkrivena parkinga za bicikliste sa po osam parking mjesta. Parkinzi će biti instalirani u užem gradskom jezgru na dvije lokacije. “Realizovana je i nabavka 10 bicikala koje će na trajno korišćenje dobiti lokalna TO”, kazao je koordinator projekta Milovan Vlahović. U sklopu projekta su održane radionice za djecu OŠ „Risto Manojlović“ o zdravim stilovima života koje je održao dr Ivan Đurović iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć i interaktivne radionice o bezbjednom učešću u saobraćaju koje su vodi-

li zamjenik komandira OB Kolašin Slađo Vukićević i policajac Đuro Bojić. Djeca su upoznata sa osnovnim pravilima ponašanja u saobraćaju i skrenuta im je dodatna pažnja na eventualne rizike sa kojima se mogu susresti kao najmlađi učesnici u saobraćaju. Završni dio projekta, kako on ističe, planiran je za kraj novembra kada će se održati trka za djecu iz OŠ “Risto Manojlović” na kojoj će biti podijeljeni prigodni pokloni za sve učesnike. “Tada je i planirana svečana dodjela bicikala turističkoj organizaciji i postavljanje dva parking mobilijara na dvije različite lokacije u užem gradskom jezgru. Veliki doprinos je dala Njemačka razvojna agencija GIZ koja je i finansijer projekta”, kazao je Vlahović. Z.B.

DIREKTORAT ZA VANREDNE SITUACIJE

Vodostaj u blagom porastu, zaštitari u pripravnosti gom porastu, dok ispuštanja voda iz hidroelektrana na rijeci Drim ni juče nije bilo. Sistem zaštite i spašavanja je i dalje u pripravnosti i prati stanje na terenu, saopšteno je iz Direktorata za vanredne situacije. foto: Primorske novine

U prethodna 24 časa službe zaštite i spašavanja nijesu imale intervencija vezanih za postojeću meteorološku situaciju, saopšteno je juče iz Direktorata za vanredne situacije. Izuzetak je Služba zaštite i spašavanja u Budvi, koja je crpila vodu iz nekoliko poplavljenih stambeno-poslovnih objekata i postavljala vreće s pijeskom, radi zaštite od plavljenja Starog grada, a iste aktivnosti sprovodi na Jazu, jer more prijeti da poplavi nekoliko domaćinstava. Na ostalim područjima je stabilno, kako su naveli iz Direktorata, a vodostaj rijeka i Skadarskog jezera je bio u bla-

ANTIFAŠIZAM I OČUVANJE IDENTITETA VRIJEDNOSTI KOJE OBAVEZUJ

Svečanom sjednicom u Vladinom domu obilježen je 13. novembar – Dan Prijestonice i 75 godina od oslobođenja Cetinja. Tom prilikom uručene su i Trinaestonovembarske nagrade, a dobitnici su paraolimpijac Filip Radović i profesor i publicista dr Srđa Martinović. “Antifašizam, slobodarstvo, nacionalno jedinstvo, očuvanje identiteta uz nužno poštovanje različitosti jeste i moraju ostati trajne vrijednosti koje baštinimo. Na to nas obavezuje ovaj praznik, naša junačka

tradicija i naši preci koji su sa znatno manjim mogućnostima i u teškim okolnostima sačuvali našu domovinu Crnu Goru”, poručio je, kako javlja cetinjskilist.com, gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan.

■ REALIZACIJA PROJEKATA 75 ODSTO

On je izrazio zadovoljstvo rezultatima postignutim između dva praznika jer, kako navodi, i ove godine nastavili su sa finansijskom konsolida-

cijom, ostvarili znatne uštede, izbjegli nova zaduženja i vratili dio duga, a vodili su i računa o potrebama zajednice. “Programom razvoja Prijestonice postigli smo ambicioznu agendu infrastrukturnih projekata čija bi realizacija trebalo da unaprijedi kvalitet života građana i da podstakne privredni razvoj grada. Na kraju trećeg kvartala realizacija programa dostigla je 75 odsto, što je po nama odličan rezultat”, naglasio je Kašćelan. Prema njegovom mišljenju, dobro planiranje pomo-

Cetinje simbol državotvornog bića Crne Gore Prijestono Cetinje je bilo i joj je obnovljeno ime crnogorsko “To nam omogućava da se preostalo simbol našeg državotvornog bića kroz istoriju, centar tradicionalne i savremene Crne Gore, što je osnaženo velikom pobjedom prije 75 godina na kraju slavne antifašističke borbe, ocijenio je predsjednik Milo Đukanović u čestitki povodom Dana Prijestonice. “Prijestono Cetinje je bilo i ostalo simbol našeg državotvornog bića kroz istoriju, centar tradicionalne i savremene Crne Gore, što je osnaženo velikom pobjedom prije 75 godina na kraju slavne antifašističke borbe u ko-

i obezbijeđena ravnopravna pozicija u zajednici jugoslovenskih naroda. Cetinje, grad heroj, sa svojim ljudima, ima u tome svoje posebno mjesto i ulogu”, saopštio je Đukanović. Današnje generacije u Crnoj Gori, ponosne na slavne pretke, i na to što su u vrijeme krvave jugoslovenske drame sačuvali mir u svojoj kući, imaju privilegiju da, kako je rekao, uživaju plodove mirne obnove crnogorske nezavisnosti, svestranog progresa zemlje, njenog članstva u NATO-u i procesa približavanja EU.

danije posvetimo i daljem razvoju Prijestonice, boljoj valorizaciji istorijskog i kulturnog nasljeđa, osavremenjavanju infrastrukture i otvaranju novih radnih mjesta, kako bi Cetinje brže poprimalo obrise modernog evropskog grada. Uvjeren sam da će se takav trend, uz saradnju lokalne uprave i Vlade, nastaviti u godinama pred nama, zašta je pretpostavka realizacija dosadašnjih kapitalnih projekata, kao i kvalitetni planovi i raspoloživa sredstva za njihovu realizaciju”, ističe Đukanović.

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

NA SJEDNICA U VLADINOM DOMU

CRNA GORA

HERCEG NOVI: OTKUPOM ZEMLJIŠTA DO PROŠIRENJA GROBLJA

Slijedi izrada projektne dokumentacije

Kapela planirana u blizini Crkve Sv. Nikole

JU glo je da budžet bude ostvaren u iznosu od 74 odsto, podsjećajući i na redovno isplaćivanje zarada, servisiranje obaveza prema preduzećima čiji je osnivač Prijestonica i odgovorno vođenje socijalne politike. U Programu razvoja Prijestonice za 2020. godinu je, prema njegovim riječima, devetnaest projekata, među kojima su i realizacija održivog sistema za vodosnabdijevanje Cetinja, izrada hidrotehničke studije za rješavanje otpadnih voda iz cetinjskog polja, te nastavak radova na uređenju gradskih, lokalnih i nekategorisanih puteva.

■ URUČENA NAJVIŠA PRIZNANJA

Sublimirajući rezultate rada lokalnog parlamenta predsjednica Skupštine Prijestonice Cetinje Maja Ćetković je istakla da je iza njih naporna godina. Ona je uručila priznanja paraolimpijcu Filipu Radoviću i dr Srđi Martinoviću, ovogodišnjim dobitnicima Trinaestonovembarske nagrade, koja se uručuje kao poseban oblik javnog priznanja za najbolje ostvarene rezultate u svim oblastima rada

Proslava Dana Prijestonice i stvaralaštva koji su od izuzetnog značaja za Prijestonicu Cetinje. U ime nagrađenih prisutnima se obratio dr Srđa Martinović. “Kažu da je najteže preskočiti vlastiti prag svoga doma. I pored brojnih uspjeha i priznanja nagrada svoga grada je najdraža i naročito emotivna”, kazao je Martinović. Prijestonica Cetinje dodijelila je i ove godine nagrade najboljim studentima. Priznanja su uručena Andriji Rašoviću (Fakultet dramskih umjetnosti), sprovedena je anketa (Fakultet za crnogorski jezik i književnost), Milanu Raičeviću (Ekonomski fakultet), Ani Mrvaljević (Fakultet za sportski menadžment), Nedi Stojkanović (Muzička akademija) i Nađi Latković (Prirodno-matematički fakultet). Povodom Dana oslobođenja Cetinja, gradonačelnik Aleksandar Kašćelan, predsjednica Skupštine Prijestonice Cetinje Maja Ćetković i predsjednik Udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Cetinja Stevan Radunović položili su, u znak poštovanja prema herojima NOB-a, vijenac na spomenkosturnicu. Vijenac je položen i ispred Vlaške crkve.

Opština Herceg Novi potpisala je ugovor o otkupu zemljišta u Baošićima za potrebe proširenja mjesnog groblja u blizini Crkve Svetog Nikole, izgradnje kapele i parkinga. Na ovaj način je, poslije dvije decenije, riješeno imovinsko pitanje mjesnog groblja. Ideja o izgradnji kapele u Baošićima postoji godinama i mještani su više puta isticali potrebu za objektom, a ovo su prvi konkretni koraci u pravcu realizacije. Nakon što je pribavljanjem imovine obezbijeđeno potrebno zemljište, slijedi izrada projektne dokumentacije, saopšteno je iz opštine. Predsjednik Mjesne zajednice Baošić Đuro Cvjetković izražava zadovoljstvo građana Baošića tim potezom lokalne uprave. On ističe da je

kapela neophodna građanima ovog dijela hercegnovske rivijere, što je konačno prepoznato. Kako dodaje, ukoliko privatna lica daju saglasnost u planu je i proširivanje i betoniranje lokalnog puta prema crkvi. Mjesna zajednica Baošić posvećeno radi i na drugim projektima za poboljšanje uslova života u ovom mjestu, kaže Cvjetković. U toku je izrada potpornog zida uz potok prema zaseoku Podmogilica u dužini od 30 metara. Plan je da put bude proširen sa tri na šest metara, čime će biti omogućen prilaz autobusa muzeju „Dom starog kapetana Štumbergera“, što će doprinijeti oživljavanju ovog zdanja i boljoj posjećenosti. Cvjetković napominje da je igralište u Baošićima dobilo sprave za vježbanje na otvo-

renom, postavljeni su stubovi za javnu rasvjetu u tri zaseoka, očišćen bujični potok od knjižare do zaseoka Podmogilica iz kojeg je izvađeno skoro 400 kubika raznog otpada. Očekuje se asfaltiranje dionice puta od magistrale prema Crkvi Svetog Nikole u dužini od 400 metara, a u toku je izmjena projekta za izgradnju kanalizacije u Vodicama, koji prethodno nije dobio saglasnost od privatnih lica kroz čije parcele je kanalizacija trasirana. On zaključuje da su sve aktivnosti realizovane uz stalnu podršku lokalne uprave, kao i zahvaljujući građanima Baošića koji su im ukazali povjerenje, te dodaje da će Mjesna zajednica u narednom periodu nastojati istim intenzitetom da radi za dobrobit mjesta. I.F.R.

BIJELO POLJE: ANKETA O SAOBRAĆAJU

Devetogodišnji Jovan izgubio životnu bitku

Smatraju da su djevojke savjesniji vozači od mladića

Tužna vijest stigla je juče iz Njemačke. Devetogodišnji dječak Jovan Zejak iz Bijelog Polja izgubio je životnu bitku. Jovanu je u avgustu dijagnostifikovana akutna mijelomonocitna leukemija. U oktobru je upućen u Njemačku na liječenje, gdje su bile obavljene dvije terapije. Dječak, nažalost, nije izdržao jake tretmane. Za liječenje malog Jovana borilo se cijelo Bijelo Polje i molilo za njegovo zdravlje. Organizovane su brojne akcije humanitarnog karaktera kako bi se pomoglo njemu i njegovoj porodici. B.Č.

U okviru projekta „Afirmisanje saobraćajne kulture kod mladih”, pod sloganom “Vozi oprezno” sprovedena je anketa o mladima u saobraćaju, koju realizuje bjelopoljska NVO “Znanje stav ponašanje”, u bjelopoljskim srednjim školama. Rezultati ankete pokazuju da najveći broj ispitanika, njih 59,96 odsto, vjeruje da se brzina u vožnji najviše prekoračuje na magistralnom putu, dok 49,98 odsto ispitanika osuđuje izjave mladih vozača da rado krše ograničenje brzine u naseljenim mjestima. Najveći broj ispitanika 56,84 odsto, izjasnilo se da podržava vožnju u okviru ograničenja brzine, dok njih 69,58 odsto smatra da je korisno opomenuti vo-

zača koji brzo vozi. Da greške u saobraćaju više prave mladići nego na djevojke vjeruje 56,84 odsto anketiranih, dok se 52,92 odsto ispitanika izjasnilo da mladi vozači nijesu u mogućnosti da predvide rizične situacije, kontrolišu vozilo i brzo donesu odluku. Što se tiče upravljanja vozilom pod dejstvom aklohola, 46,06 odsto ispitanika izjasnilo se da ne treba upravljati vozilom ukoliko se popilo makar i jedno piće, dok 72,52 odsto smatra da uticaj alkohola i droga ima znatnog udjela u uzrokovanju saobraćajnih nezgoda. Projekat je odobrilo Ministarstvo saobraćaja i pomorstva na osnovu raspisanog konkursa za 2019. godinu. B.Č.

CRNA GORA

KK ª MORAČAº I NVO ª NAŠA AKCIJAº

Zahvalnice za uklanjanje otpada iz rijeke Ribnice

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O KOMUNALNIM DJEL

U PETNJICI VODU SAMO 15 ODSTO P

Razlog može biti taj što je vršilac komunalnih usluga nemaju naviku plaćanja usluge, kao i to što vod

Zamjenica gradonačelnika Podgorice Slađana Vujačić primila je juče predstavnike NVO “Naša akcija” i trenera Kajakaškog kluba “Morača”, kako bi im uručila zahvalnice Glavnog grada za vrijedan doprinos koji su predstavnici ove dvije organizacije dali prilikom uklanjanja otpada iz rijeke Ribnice. “Glavni grad pažljivo prati vaš rad i svjesni smo da je ovo samo jedan od segmenata vašeg djelovanja. Zato smo vam zahvalni za sve ono što radite za naš grad. Zadovoljstvo bi bilo veće da do akcije čišćenja ni-

je ni moralo da dođe, jer prizor koji smo svi zajedno vidjeli toga dana budi u nama osjećaj tuge i bijesa zbog nemara pojedinaca prema životnoj sredini i svom gradu. Toga dana nije samo isplivao otpad na povšinu, već i naše loše navike”, istakla je zamjenica Vujačić. Ona je naglasila i koliko zaposleni u gradskom preduzeću “Čistoća” vrijedno rade svakodnevno kako bi se ovakve ružne slike svele na najmanju moguću mjeru, ali da nikako ne može da se promijeni svijest građana.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac DOO”Vodovod i kanalizacija Kotor” ,Škaljari bb , Kotor, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Usluga higijenske ispravnosti vode,ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 21000,00 €. Tenderska dokumentacija broj A14/64327/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 13.11.2019.godine. Lice za davanje informacija Kašćelan Slavica, telefon 0038232325214, e-mail vodovodnabavka@t-com.me. Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, Kotor, Škaljari bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Isporuka i sadnja stabala palmi na mjestima sa kojih su uklonjene palme uništene surlašom, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 50.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 73/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 13.11.2019. godine. Lice za davanje informacija Zorica Stanković, telefon 032/322940, e-mail komunko@t-com.me.

UNIVERZITET CRNE GORE FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE

OBAVJEŠTAVA javnost da će kandidat mr Besim Halilaj javno braniti doktorsku disertaciju pod nazivom: „Relacije motoričkog, morfološkog i kognitivnog statusa sa uspješnošću izvođenja gimnastičkih elemenata kod studenata sporta i fizičkog vaspitanja“ pred komisijom u sastavu: 1. Prof. dr Duško Bjelica, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore 2. Prof. dr Dejan Madić, Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Novom Sadu 3. Prof. dr Stevo Popović, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore 4. Prof. dr Kemal Idrizović, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore 5. Prof. dr Zoran Milošević, Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Novom Sadu Odbrana će se održati dana 19.11.2019.godine sa početkom u 12:00 časova, na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću.

U Crnoj Gori se tokom prethodne godine povećala naplata potraživanja u gradskim vodovodima, pa je u 2018. godini nivo naplate 95,4 odsto, što znači da 4,6 odsto potraživanja ostaje nenaplaćeno, navodi se u godišnjem izvještaju o poređenju indikatora poslovanja vršilaca regulisanih komunalnih djelatnosti. U ove podatke nije uračunat nivo potraživanja u opštinama Mojkovac i Žabljak, koji nisu dostavili podatke o naplati potraživanja. U posljednjih nekoliko godina, kako kažu, stopa naplate se povećala, jer su vršioci počeli više da koriste mehanizme naplate, među kojima najviše utuženja i prinudnu naplatu.

■ KVALITET VODE

UGLAVNOM DOBAR

Analizom komercijalnih i finansijskih indikatora, zaključeno je da je, iako se stepen naplate povećava, neophodno nastaviti sa sprovođenjem mehanizama naplate kako bi se obezbijedila likvidnost vršilaca, odnosno sposobnost blagovremenog izmirivanja obaveza. Tokom prošle godine najveću stopu naplate ima preduzeće Vodovod i kanalizacija iz Andrijevice, od 108,89 odsto, a ujedno

je 11 preduzeća ostvarilo naplatu iznad 95 odsto, dok je njih sedam imalo manju naplatu. “Najmanju stopu naplate ima KD Petnjica i ona iznosi svega 14,85%, što znači da 85,15% potraživanja ostane nenaplaćeno. Razlog ovolikog odstupanja u

odnosu na druge vršioce može biti taj što je vršilac u Petnjici novoosnovan, pa korisnici nemaju naviku plaćanja usluge, kao i to što voda u Petnjici nije zadovoljavajućeg kvaliteta. Takođe, stepen usaglašenosti kvaliteta vode sa posebnim propisima je 27

SKORO POLA POTROŠAČA U GLAVNOM GRADU KORISTI SEPTIČKE JAME

Sa druge strane, evidentan je nizak stepen priključenosti stanovništva na javni kanalizacioni sistem, koji na nivou Crne Gore iznosi 47 odsto, sa posebnim akcentom na Podgoricu koja proizvodi oko 37% komunalne otpadne vode, a stepen priključenosti stanovništva na javni kanalizacioni sistem je 51,91%. Komunalna otpadna voda koja se ne prikuplja javnom kanalizacionom mrežom ispušta se u septičke jame i ima negativan

uticaj na životnu sredinu. “U cilju povećanja stepena priključenosti stanovništva na javni kanalizacioni sistem, najveći izazov će predstavljati obezbjeđivanje finansijskih sredstava za izgradnju nove i proširenje postojeće kanalizacione mreže, budući da je uočljiva velika disproporcija između nivoa razvijenosti vodovodne i kanalizacione mreže. Treba naglasiti da JLS u kojima su izgrađena PPOV imaju efikasne sisteme javne kana-

lizacije i stepen predate komunalne otpadne vode na prečišćavanje je preko 80 odsto”, stoji u izvještaju. Pored razvoja kanalizacione mreže, neophodan je i dalji razvoj PPOV-a u skladu sa nacionalnim strategijama i planovima razvoja kako bi se unaprijedila zaštita životne sredine i obezbijedio bolji kvalitet života građana. Najviši stepen priključenosti na kanalizacionu mrežu je u Budvi, i to 87,83%.

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

CRNA GORA

LATNOSTIMA U CRNOJ GORI

U PLAĆA POTROŠAČA

a u Petnjici novoosnovan, pa korisnici da nije zadovoljavajućeg kvaliteta Petnjica

STEPEN NEPRIHODOVANE VODE U CRNOJ GORI JE OKO 65 ODSTO, A OKO 22 ODSTO JE U ŠAVNIKU, ŽABLJAKU I MOJKOVCU, DOK JE U PODGORICI, DANILOVGRADU I TIVTU ISPOD 50 ODSTO. NAJGORA SITUACIJA JE U PETNJICI, GDJE JE VIŠE OD 98 ODSTO NEPRIHODOVANE VODE šest vršilaca (ViK Budva, ViK Bijelo Polje, KD Mojkovac, KD Plav, ViK Podgorica, ViK Pljevlja).

■ PREVIŠE ZAPOSLENIH

odsto, a 2017. godine bio je svega 18 odsto”, navodi se u izvještaju. Problem sa kvalitetom imaju i u opštini Bar, gdje je stepen usaglašenosti 66 odsto, dok je u ostalim opštinama znatno bolji. Osim Petnjice i Bara, stanje je nešto lošije i u Bijelom Polju, Pljevljima, Beranama i Mojkovcu. Ovaj pokazatelj predstavlja odnos broja izvršenih analiza kvaliteta vode čiji su rezultati u skladu sa zakonom i ukupnog broja sprovedenih analiza. Podatke o ispitivanju kvaliteta vode dostavio je ukupno 21 vršilac, a jedino nije KD Žabljak. U toku 2018. godine, stepen usaglašenosti kvaliteta vode sa posebnim propisima na nivou Crne Gore, iznosio je 92,63% i bolji je za 0,92% u odnosu na 2017. godinu. Kod osam vršilaca analize kvaliteta vode su u potpunosti bile u okviru parametara kvaliteta koji su propisani zakonom. U odnosu na 2017. godinu, ovaj indikator se pogoršao kod

Stepen pokrivenosti stanovništva uslugom javnog vodosnabdijevanja putem priključaka je 84 odsto. Najgori je u Petnjici sa nepunih 20 odsto, u Šavniku je 25 odsto, dok u Andrijevici, Plužinama i Mojkovcu ni pola potrošača nema priključak. Nikšić i Budva imaju najbolju pokrivenost sa čak 97 odsto, dok je u glavnom gradu pokrivenost 87 odsto. Stepen neprihodovane vode u Crnoj Gori je, kako se navodi u izvještaju, oko 65 odsto, a oko 22 odsto je u Šavniku, Žabljaku i Mojkovcu, dok je u Podgorici, Danilovgradu i Tivtu ispod 50 odsto. Najgora situacija je u Petnjici, gdje je više od 98 odsto neprihodovane vode. Indikatori o kvalitetu vode, kako se navodi u zaključcima i preporukama, ukazuju da je neophodno sprovesti potrebne mjere kako bi se dostigao propisani kvalitet vode. Takođe, navodi se da je ključni indikator ukupnog broja zaposlenih na 1000 korisnika pokazao da u Crnoj Gori postoji prekomjeran broj zaposlenih, ali se napominje da pri optimizaciji radne snage treba posebno voditi računa o kvalifikacionoj strukturi zaposlenih. M.M.

PODGORICA: IZRAZILI INTERESOVANJE ZA ULAGANJA

Slovenci dovode njemačke investitore u glavni grad

Menadžer Glavnog grada Marjan Junčaj i rukovodilac Službe za međunarodnu saradnju Ljiljana Šćepanović, u saradnji sa ambasadama Njemačke i Slovenije, pozvali su slovenačke i njemačke privrednike da ulažu u Podgoricu, predstavljajući im čitav niz mogućnosti u oblastima energije i industrije, tehnologije, turizma i ugostiteljstva, saobraćaja, zdravstva, nekretnina, sporta, kulture i zabave. Menadžer Junčaj je predstavio četiri koraka koja su definisana kako bi se investitorima olakšao proces ulaganja. Prvi korak je pismo o namjerama sa referencama, odnosno interesovanja upravi Glavnog grada, koja, kao drugi korak, odgovara nakon dobijanja kompletne dokumentacije. Treći korak predstavljaju pregovaranje i tenderska procedura, a četvrti je potpisivanje ugovora. “Pristupamo maksimalno profesionalno prema svakom prijedlogu i posebnu pažnju posvećujemo investicionim predlozima koje identifikuje-

Zbog proširenja putnog pravca Rogami - Đurkovići zatvara se saobraćaj za sve vrste motornih vozila na ovoj saobraćajnici. Saobraćaj je od juče zatvoren, a zabrana će trajati do 16. novembra do 14 sati. “Za vrijeme zatvaranja saobraćaja, motorna vozila kretaće se putnim pravcem Đurkovići – Drezga - glavni put za Radovče”, saopštili su iz Glavnog grada.

mo kao potencijalno značajne za građane Podgorice i za razvoj Crne Gore u cjelini”, istakao je Junčaj. Ambasador Slovenije Gregor Presker ocijenio je da je, uprkos malom broju stanovnika, potražnja za robom i uslugama u Crnoj Gori veoma velika, zbog činjenice da je godišnje posjeti više od dva miliona turista. On je istakao da su predstavnici slovenačkog biznisa veoma zadovoljni poslovanjem u Crnoj Gori, jer se u njoj primjenjuju evropski standardi. Ambasador Presker izrazio je i spremnost Slovenije da posreduje u privlačenju njemačkih investicija u Podgoricu. “U njemačkim kompanijama u Sloveniji rade Slovenci. Oni znaju Crnu Goru, znaju jezik i prilike ovdje, tako da smo tu da bismo pokušali da neku njemačku investiciju u Sloveniji povučemo i u Crnu Goru. To bi nam bilo baš drago, pogotovo ako bi to bio neki proizvodni pogon”, kazao je Presker. Ambasador Njemačke Robert Veber ocijenio je da je njemačka biznis zajednica u Crnoj

Gori još uvijek mala, navodeći da se radi na njenom uvećanju, ali da je riječ o procesu za koji treba vremena. On se saglasio sa ocjenom da tom procesu značajno mogu da doprinesu slovenački privrednici koji poznaju prilike kod nas. Veber je istakao da su događaji poput prezentacije investicionih potencijala veoma važni, jer omogućavaju da se čuju nove ideje i daju priliku privrednicima da saznaju korisne informacije, ali i da razgovaraju međusobno. Prezentaciji su prisustvovali predstavnici prestižnih kompanija sa slovenačkim i njemačkim kapitalom, kao što su: “Telekom”, “Sava osiguranje”, DHL, NLB, “Lovćen osiguranje”, Njemačka razvojna banka KFW, “Simens”, “Rokšped”, “Zetatrans”, kao i brojne druge. Rukovodilac Službe za međunarodnu saradnju Ljiljana Šćepanović izrazila je nadu da će prezentacija biti inspirativna i ohrabriti privrednike da sarađuju sa Glavnim gradom na polju investicionih potencijala.

SVIJET

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

PREVIRANJA NA JUŽNOAM

LATINSKA AMERIKA –

ugogodišnji predsjednik Bolivije Evo Morales prihvatio je ponudu za politički azil u Meksiku, dan nakon podnošenja ostavke zbog optužbi za izbornu krađu. Za nešto više šest mjeseci od početka krize u Venecueli do sadašnjeg haosa u Boliviji u mnogim zemljama Južne Amerike nezadovoljni ljudi su izašli na ulice. Otkud baš sad pandemija gnjeva u Latinskoj Americi?

Evo Morales, jedna od posljednjih ikona južnoameričke ljevice, ukrcao se u avion meksičke vlade i odletio iz Bolivije. Putovanje do Meksika je bilo dramatično. Vlasti te zemlje pregovarale su sa više južnoameričkih država, kako bi se obezbijedio siguran prelet. Bivši uzgajivač koke, bio je prvi Indijanac koji je postao predsjednik te zemlje još 2006. u okviru talasa na kome su ljevičarske vlade preplavile Južnu Ameriku. To su zvali ružičasta plima. Sada je neka druga plima odnijela Moralesa, uz količinu nasilja rijetko viđenu na ulicama latinoameričkih gradova od početka 21. vijeka. Kuća Moralesove sestre je zapaljena, kao i njegova rezidencija. Dugogodišnji dopisnik iz Latinske Amerike Borislav Lalić u razgovoru za Radio televiziju Srbije (RTS) podsjetio je i da je gradonačelnica jednog manjeg mjesta gotovo linčovana, ošišana i polivena crvenom farbom. “Država se našla na ivici dramatične situacije. Morales je 14 godina predsjednik i sad je trebalo da dobije četvrti mandat. Ipak se malo istrošio i malo zaboravio, jer vlast takva autoritarna kakvu je imao kvari i program i čovjeka”, istakao je Borislav Lalić, du-

gogodišnji dopisnik iz Latinske Amerike. Profesor Univerziteta “Tecnologico de Monterrey” iz Meksika Dejan Mihailović kaže da je Morales svrgnut pošto su mu vojska i policija uputile dopis u kome ga mole da zbog velikih nemira podnese ostavku. “Trenutak koji je prevagnuo”, kaže Mihailović, “je kad je opozicija pozvala na masovne proteste, a pritom je znala da vojska i policija neće intervenisati”. Morales je bio hvaljen zbog borbe protiv siromaštva i unapređenja bolivijske ekonomije. Kritičari kažu da se nije izborio sa korupcijom, niti sa požarima koji su bjesnili zemljom ove godine. Iza najnovih događaja nisu toliko ekonomski, koliko politički razlozi. Dejan Mihailović objašnjava da je Bolivija zemlja sa najvećim rastom u Latinskoj Americi nekoliko godina, ali da je kriza koja je nastala kriza legitimiteta. “Morales je 2016. izgubio na referendumu u vezi sa promjenama ustava koje bi mu omogućile da se kandiduje kad god hoće”, dodaje Mihailović. Morales nije prihvatio mišljenje građana da ne traži novi mandat poslije 14 godina na vlasti. Ušao je u izbornu trku. “On je pobijedio na oktobarskim izborima”, kaže novinar nedeljnika Vreme Milan Milošević. “Ali nedovoljno. Nije imao 50 odsto, pa su probali da to malo šteluju, što nama može biti poznato. I došlo je do eksplozije”, dodao je Milošević. Dugogodišnji dopisnik iz Latinske Amerike Momčilo Pantelić kaže da su događaji u Boliviji veliko upozorenje za stalnu mješavinu svijetle budućnosti i ne tako svijetle sadašnjosti na

kontinentu. “Sada se u Boliviji dešava neki tihi puč, smjenjivanje predsjednika, demokratski izabranog,

doduše koji je demokratski pokrao te izbore, uz pomoć vojske. To se odavno nije desilo u Južnoj Americi”, dodaje Pante-

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

SVIJET

MERIČKOM KONTINENTU

– PANDEMIJA GNEVA lić. Odmah potom su počele da pljušte ostavke ljudi oko Moralesa i sada je vlast u stanju vakuuma. Do daljeg će je preuzeti potpredsjednica Senata iz redova opozicije. Ali, demonstracije i nasilje ne prestaju.

■ PANDEMIJA GNJEVA Situacija u Boliviji posljednja je u nizu previranja u Latinskoj Americi. Protesti na ulicama Čilea povodom cijena metro karata, neredi u Ekvadoru zbog ukidanja subvencija na gorivo, birači koji vlast u Argentini ponovo daju ljevičarima, previranja u Paragvaju i Peruu. Momčilo Pantelić to naziva “pandemijom gnjeva kojoj je sklona Latinska Amerika”, ali dodaje da odavno nije bilo ovakve serije nemira i preispitivanja. Borislav Lalić kaže da je to kontinent gdje više nema pučeva ni gerile, ali da opet vri. “Čak se pominje da može doći do vrućeg latinoameričkog proljeća iduće godine”, dodaje Lalić. Svaka je zemlja priča za sebe, ali analitičari nalaze jednu zajedničku crtu. Šest godina ekonomske stagnacije poslije dvanaestogodišnjeg perioda rasta i optimizma. Početkom vijeka dogodio se veliki skok cijena sirovina i robe za izvoz koje je najviše potraživala Kina. Postojeće nejednakosti je bilo lakše tolerisati uz svijetlu budućnost. “I neoliberalni model prethodni i model takozvane umjerene ljevice oslanjali su se na ekonomiju koja se bazira na prirodnim resursima. A znamo da je ovaj dio svijeta bogat, poznat po nalazištima nafte, gasa, minerala”, podsjeća Dejan Mihailović. Otprilike 100 miliona Latinoamerikanaca

postalo je srednja klasa između 2002. i 2012. Tada, međutim, počinje pad cijena sirovina i manje potražnje za njima iz Kine. Javni dug latinoameričkih zemalja je porastao na više od 70 odsto. Stopa rasta niža je nego u Africi. Borislav Lalić smatra da iako se kontinent djelimično oslobodio sjenke SAD i nema pučeva, odnosno ima demokratske režime, problem socijalnih razlika nije riješen. “Na snazi je liberalni kapitalizam, u cijeloj zapadnoj hemisferi i tu je nemoguće riješiti socijalnu nepravdu. Kažu, ko je danas u Latinskoj Americi protiv socijalne nepravde? Pa svi, i režimi, ali nisu u stanju da taj problem riješe”, objašnjava Lalić.

■ TRIDESET PEZOSA I TRIDESET GODINA

Više od milion ljudi je protestovalo u Čileu, zemlji koja je zvijezda u usponu na kontinentu. I dalje najbogatija, u kojoj se najbolje živi. Paljene su metro stanice i vozovi, na ulice je izašla vojska. Protestovali su studenti, srednja klasa, ne najsiromašniji. “Do socijalnih tenzija ne dolazi uvijek kad vam loše ide”, kaže Milan Milošević i dodaje “nego kad avion počne da poleće sa piste. Sada sve ide naniže, a postoje aspiracije iz prethodnog perioda”. Sistem sam po sebi nije bio spreman za kontrolu prokletstva – dabogda imao, pa nemao, kaže Momčilo Pantelić. Srednja klasa koja je početkom vijeka mogla da kupi sve što joj treba, sada brine hoće li moći da priušti robu i usluge, zdravstvo i obrazovanje, brinu se šta će biti kad odu u penziju. U Čileu je i dalje na snazi ustav

napisan 1980. za vrijeme Pinočea koji je stvorio osnovu za tržišni ekonomski model. Riječ je o poništenju države blagostanja, socijalnih prava, prava sindikata. Karakteristična je privatizacija javnih službi, sve do snabdijevanja vodom. “U Čileu ste imali žestoku eksploziju koja je trajala nedjelju dana zbog, reklo bi se, običnog povoda kao što je poskupljenje karata za metro”, navodi Milan Milošević. “Prije toga je poskupjela energija, a jedna parola na protestu u Čileu bila je – nije riječ o 30 pezosa nego o 30 godina”, dodaje Milošević.

■ POLITIČKA

KLACKALICA

Početak vijeka bilježi talas ljevičara na vlasti u Latinskoj Americi. Danas je politička slika mnogo šarenija. Desnica je na vlasti u Čileu, kao i u Brazilu. Na vlasti je Žair Bolsonaro, koga zovu brazilskim Trampom. Ali, u toj zemlji sada je iz zatvora pušten legendarni ljevičarski predsjednik Lula da Silva. Meksiko i Argentinu ponovo vode ljevičari. Momčilo Pantelić kaže da je ovaj region sklon klackanju ljevice i desnice. “U Čileu su se redovno smjenjivali ljevica i desnica i uspjevali u tom sistemu naslijeđenom od Pinočea. Brazil je sa predsjednikom Lulom postigao fantastične rezultate. Argenti-

na je išla malo lijevo malo desno, kao i obično promijenljivo. Ta zemlja koja je sa Brazilom imala najveći potencijal, koja je poslije Prvog svjetskog rata bila šesta ekonomska sila svijeta. U stvari je jedina zemlja koja je iz prvog svijeta pala u treći”, objašnjava Pantelić. Evo Morales iz Meksika poručuje da ga boli odlazak iz Bolivije, ali da će se vratiti sa više snage i energije. I dok se za vlast u različitim zemljama i dalje bore ljevičari i desničari, ni jedni ni drugi ne uspjevaju da riješe postojeće probleme. “Prije pedeset godina u Latinskoj Americi bila je parola – hoćemo demokratiju, hoćemo da glasamo”, kaže Borislav Lalić. “Sada studenti kažu – pa ne vrijedi da glasaš. Kako god da glasaš, opet će sistem biti takav da neće riješiti taj problem da danas ima između osamdeset i sto miliona ekstremno siromašnih bez perspektive”, dodaje Lalić. Milan Milošević smatra da latinoameričke vlasti moraju da igraju u okviru zadate igre, po diktatu Volstrita i

aranžmana sa MMF-om koji nameće štednju. Tu je uvijek i spoljni faktor, SAD koje ne odustaju od toga da Latinska Amerika ostane “njihovo dvorište”. Najnoviji događaji u zasjenak su bacili stanje u Venecueli. Ekonomski kolaps je takav da statistički podsjeća na zemlju koja trpi posljedice rata ili prirodne katastrofe. Godine 2017. samo 20 odsto potrebnih ljekova je bilo dostupno, a četiri miliona građana otišlo iz zemlje. “Mene brine da se Venecuela ne pretvori u neku vrstu južnoameričke Libije”, kaže Momčilo Pantelić. “Sa haosom, podjelom vlasti i neizvjesnim ishodom. Kao što se pribojavam da Bolivija ne inspiriše neke druge snage”, dodaje Pantelić. Bolivija je samo najekstremniji primjer onoga što se dešava širom Latinske Amerike posljednjih godina. Kontinent kome je donedavno predviđana svijetla budućnost, danas razmišlja da li ponovo, kao osamdesetih godina prošlog vijeka, živi u još jednoj izgubljenoj deceniji. (RTS)

SVIJET

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

POČELA SVJEDOČENJA U ISTRAZI O OPOZIVU AMERIČKOG PREDSJEDNIKA

Tramp: “Ovo je najveća prevara u istoriji Amerike” U Predstavničkom domu američkog Kongresa u toku su javna svjedočenja u istrazi o opozivu predsednika Donalda Trampa. Svjedočili su najviši diplomatski predstavnik Sjedinjenih Američkih Država u Ukrajini Vilijem Tejlor i savjetnik državnog sekretara SAD Džordž Kent. Sesiju je obraćanjem otvorio Adam Šif, predsjedavajući Odborom Predstavničkog doma za obaveštajne službe. Šif je istakao da je suština istrage u tome da utvrdi da li je predsjednik Donald Tramp zloupotrebio položaj i pozvao Ukrajinu da se miješa u američke izbore, te

da li je iznuđivao ili ucjenjivao zemlju saveznicu. Šif je rekao da će odgovori na ova pitanja pogoditi ne samo budućnost ovog predsjednika, već i odrediti šta Amerikanci mogu da očekuju od bilo kog budućeg predsjednika. «Ako ovo nije za opoziv, šta je onda? Da li je predsjednikova dužnost da poštuje Ustav?», upitao je Šif. Planirano je da najprije svjedoci iznesu uvodna izlaganja, a onda će advokati i predstavnici u Kongesu moći da postavljaju pitanja. Odbor Predstavnickog doma za obavještajne službe nadzire istragu. Poslije nekoliko nedjelja ispitivanja iza zatvorenih

Donald Tramp juče u Bijeloj kući sastao sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom i rekao da se primirje u Siriji veoma dobro održava. vrata, u kojima su učestvovale sadašnje i bivše diplomate i zvaničnici, zakonodavci i oni koji će svjedočenja pratiti širom zemlje biće u prilici

da čuju i Vilijema Tejlora, trenutno visokog američkog diplomatu u Ukrajini i Džordža Kenta, koji nadgleda poslove u Ukrajini, prenio je Glas Amerike. Početak svjedočenja u istrazi o opozivu Tramp je nazvao najvećom prevarom u istoriji američke politike. Na snimku koji je objavila Bijela kuća Tramp govori da “demokrate žele da (Amerikancima) oduzmu oružje, zdravstvo, slobodu i

pravo glasa». «Pokušavaju da me zaustave jer se borim za vas. Nikada to neću dozvoliti», dodao je on. Bi-Bi-Si prenosi da se Tramp obratio novinarima u Ovalnom kabinetu tokom susreta s predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom. Rekao je da ne prati svjedočenja. «Previše sam zauzet da bih to gledao. To je lov na veštice, to je prevara. Nema tu ničeg», naveo je on.

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

KULTURA

Roman “Smrt na sandalovom kocu” događa se u vrijeme tzv. Bokserskog ustanka (1897–1901) koji je buknuo u kineskoj provinciji Šandung protiv uticaja zapadnih sila i hrišćanskih misija. Glavna junakinja bezuspješno pokušava da spase oca, znamenitog pjevača lokalne opere i jednog od vođa ustanka, od sporog i bolnog umiranja posle nabijanja na sandalov kolac, a kaznu treba da izvrši njen svekar, proslavljeni dželat iz Gaomija.

REPERTOAR DANAS 14.11.2019.

FILM

DŽOKER

16.45 / 20:00/ 22.20h

REŽIJA: Tod Filips

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS 14.11.2019.

FILM

BITKA ZA MIDVEJ 21:00h

REŽIJA: Roland Emerih MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

CRNOGORSKI LIKOVNI SALON OTVOREN NA CETINJU

Ravnopravna nagrada svim učesnicima Salona

ante Buu, Srđa Dragović, Lenka Đorojević i Matej Stupica, Adrijana Gvozdenović, KANA / Ko ako ne arhitekt, Irena Lagator Pejović, Danilo Prnjat i Mirko Radonjić učesnici su ovogodišnjeg Crnogorskog likovnog salona kojima je ove godine ravnopravno dodijeljena nagrada. Obrazlažući odliku, predsjednica žirija dr Anastazija Miranović je kazala da oni, angažovanim, lucidno promišljenim radovima, artikulišu savremeni društveni kontekst i poziciju umjetnosti i umjetnika unutar sistema odlučivanja, društveno-političkog i prirodnog ambijenta, uključujući kao kohezionu determinantu umjetničkih realizacija zajedništvo. “U tom kontekstu i žiri se odlučio da dodijeli ravnopravnu nagradu svim učesnicima, s obzirom na to da se ni jedan rad kvalitativno nije izdvojio u odnosu na druge”, naglasila je dr Anastazija Miranović. Selektorka Salona, Natalija Vujošević, pojasnila je da su na izložbi predstavljeni umjetnici i umjetnički kolektivi koji se u praksi bave problemima i krizom društva. “Cilj ove izložbe je i da ukaže i podsjeti na umjetnost čiji fokus nije zabava, tržište ili turizam, već kultura kao korektivna i razvojna uloga društva. Time ovi umjetnici daju doprinos upravo onoj borbi koja se nikada ne može i ne smije završiti, a to je borba za solidarno i slobodno društvo”, kazala je Vujošević.

Cilj ove izložbe je i da ukaže i podsjeti na umjetnost čiji fokus nije zabava, tržište ili turizam, već kultura kao korektivna i razvojna uloga društva. Time ovi umjetnici daju doprinos upravo onoj borbi koja se nikada ne može i ne smije završiti, a to je borba za solidarno i slobodno društvo

U katalogu koji prati izložbu, u “Malim salonskim razgovorima” ili “Niko nas ništa nije pitao”, mogu se pročitati razgovori između se-

lektorke i autora kroz koje se saznaje nešto više o statusu umjetnika i umjetnosti u našem društvu, otkrivaju se različita mišljenja i stavovi autora o aktuelnim pitanjima koja tretiraju obrazovanje, kulturu i umjetnost, dok selektovani radovi kritički vizuelizuju sadržaje iz neposrednog okruženja autora, komuniciraju sa publikom kroz podsjećanje na probleme koji su zajednički i pozivaju na društvenu odgovornost. Organizatori salona su prijestonica Cetinje i Narodni muzej Crne Gore, a njegovu realizaciju podržalo je Ministarstvo kulture Crne Gore. Crnogorski likovni salon - 13. novembar, organizuje se od 1965. godine, kao manifestacija koja je njegovala tradiciju likovne umjetnosti i prezentovala dostignuća, najprije cetinjskih umjetnika, a kasnije i umjetnika sa prostora bivše Jugoslavije. R.K.

Dva koncerta duvača i gudača Duvački i gudački ansambli Crnogorskog simfonijskog orkestra održaće koncert večeras od 20 sati u Centru za kulturu Tivta, a zatim sjutra veče u istom terminu u Crnogorskom narodnom pozorištu. Na repertoaru Duvačkog ansambala naći će se “Uvertira” iz operete “Slijepi miš” Johana Štrausa II (u aranžmanu Andreasa N. Tarkmana) i “Persijska svita” francuskog kompozitora Andrea Kaplea. Duvače će predvoditi gostujući dirigent Feliks Rengli, renomirani švajcarski flautista i profesor na univerzitetima za muziku u Frajburgu (Njemačka) i Bazelu (Švajcarska). Gudački ansambl će potom izvesti „Četiri godišnja doba u Buenos Ajresu“ čuvenog argentinskog kompozitora Astora Pjacole, a solističku dionicu tumačiće Mirka Šćepanović - violinistkinja i umjetnička direktorka Muzičkog centra Crne Gore. R.K.

“Šćeri moja” na sceni CNP Predstava “Šćeri moja”, po tekstu Maje Todorović, u adaptaciji i režiji Ane Vukotić biće izvedena večeras u 20 sati na Velikoj sceni CNP. U predstavi igraju: Vanja Jovićević, Mirko Vlahović, Varja Đukić, Dejan Ivanić, Slavko Kalezić, Goran Vujović, Stevan Radusinović, Slobodan Marunović, Danilo Čelebić, Zoran Vujović i Mišo Obradović. Scenograf predstave je Aleksandar Vukotić, kostimograf Leo Kulaš, asistentkinja kostimografa Lina Leković, kompozitor Aleksandar Radunović Popaj, koreografkinja Sonja Vukićević, Balša Poček je saradnik na dramaturgiji a izvršna producentkinja predstave je Nela Otašević. Iako su junaci drame “Šćeri moja” istorijske ličnosti, ovo nije istorijska drama. Istorijska građa je samo polazišna tačka za bavljenje aktuelnim temama, a to je prije svega pitanje položaja žene i odnosa prema ženskom djetetu. R.K.

KULTURA

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

ª POLIMSKE KNJIŽEVNE STAZEº U BERANAMA

OVOGODIŠNJE IZDANJE U ČAST MIODRAGA BULATOVIĆA Trinaesto izdanje manifestacije “Polimske književne staze” biće održano sjutra veče od 19 časova u Narodnoj biblioteci “Dr Radovan Lalić” u Beranama. Ova tradicionalna kulturna manifestacija ove godine posvećena je književniku Miodragu Bulatoviću. U programu učestvuj u k n j i ž e v n i c i Nov i c a Đurić, Budimir Dubak, Labud Dragić, Velimir Ralević i Damjan Ćulafić, urednik časopisa “Tokovi”. Bulatović je jedan od najvećih poslijeratnih pisaca.

Rođen je 1930. godine u Bijelom Polju. U Beogradu je studirao psihologiju i književnost. Najvažnija djela su mu: “Crveni petao leti prema nebu”, “Đavoli dolaze”, “Heroj na magarcu”, “Rat je bio bolji”. Za roman “Ljudi sa četiri prsta” dobio je NIN – ovu nagradu za književnost 1975. godine. Umro je u Igalu 1991. godine. Organizator manifestacije “Polimske književne staze” je JU Centar za kulturu, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Opštine Berane. R.K.

Retrospektivna izložba Suada Masličića “Put ka slici” biće otvorena večeras u 19 časova, u Umjetničkom paviljonu Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Masličić je završio Fakultet za fizičku kulturu u Beogradu, Višu saveznu trenersku školu i pedagogiju na filozofskom fakultetu. Radio je kao profesor u beranskoj gimnaziji. Imao je preko 45 samostalnih i preko 135 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. M.Rog.

U KONCERTNOJ SALI MUZIČKE AKADEMIJE

IZLOŽBA ª WRAPPED SPACEº U ª CENTRUº

ODNOS MATERIJALNOG I ZNAKOVNOG U SLICI

Izložba “Wrapped space” Jovana Miloševića biće otvorena večeras u Galeriji Centar sa početkom u 20 časova. “Različite funkcije slika mogu se čitati kroz odnose vidljivog i izrecivog, i tu, u kontekstu slikarstva, na scenu stupa svojstvo pikturalnosti, odnosno onaj odnos materijalnog i znakovnog koji čini da se nešto može prepoznati kao (umetnička) slika. Konkretno, u slučaju Jovanovog stvaralaštva, koje je dominantno apstraktno, dakle, neprikazivačko, znakovnost ne podrazumeva neko skriveno značenje koje moramo protumačiti. Za umjetnika je važan sam proces stvaranja, istraživanje prirode slikarstva i njegovih autonomnih aspekata. Njemu nije bitno kakav će biti format ili tekstura podloge, već ono što mora izaći iz njega kao unutarnja nužnost, potreba za stvaranjem”, zapisala je istoričarka umjetnosti Ana Ivanović koja će ujedno otvoriti večerašnju izložbu. Jovan Milošević je rođen na Cetinju, 1985. godine gdje živi i stvara. Diplomirao je i magistrirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, Odsjek slikarstvo, u klasi profesora Dragana Karadžića. To-

kom školovanja je studijski boravio u Francuskoj (Pont-Aven School of Contemporary Art) i Srbiji (Fakultet likovnih umjetnosti Beograd). Rezidencijalno je boravio

Put ka slici SuadaMasličića

u Parizu, Francuska (Cité Internationale des Arts). Učesnik je brojnih kolektivnih i samostalnih izložbi. Postavka se može pogledati do 21. decembra. R.K.

Majstorske radionice renomiranog flautiste Majstorske radionice za flautiste koje će voditi Feliks Rengli, renomirani švajcarski flautista i profesor na Univerzitetu za muziku u Frajburgu i Bazelu, održaće se danas i sjutra u periodu od 10 do 13 časova u koncertnoj sali Muzičke akademije na Cetinju. Rengli je rođen u Bazelu gdje je studirao flautu u klasi Gerharda Hildenbranda, Peter-Lukasa Grafa i Aurela Nikoleta. Redovni nastupi sa oboistom, kompozitorom i dirigentom Hajncom Holigerom duboko su obilježili njegovu muzičku karijeru. Rengli koncertira kao solista i kao član različitih kamernih ansambala u Evropi, Japanu, Australiji, Južnoj Americi i SAD-u, u prestižnim salama kao što su: Merkin hol, Opera Bastilja, Betoven hol, Alte Oper...Nagrađivan je na brojnim međunarodnim muzičkim takmičenjima. Snimao je za radio stanice u različitim zemljama i za brojne izdavačke kuće. Profesor je flaute na Muzičkoj akademiji u Bazelu. Redovno održava seminare u Evropi, Japanu, Australiji i Južnoj Americi. Njegov repertoar obuhvata djela pisana od 18. vijeka

Rengli pa sve do savremenog doba. Od 1999. umjetnički je direktor Ciklusa kamernih koncerata u Švajcarskoj. Od 2004. godine Feliks Rengli radi kao profesor na Univerzitetu za muziku u Frajburgu (Njemačka). Radionice organizuje Muzički centar Crne Gore u saradnji sa Muzičkom akademijom na Cetinju. R.K.

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

KULTURA

FESTIVAL DJEČJEG STVARALAŠTVA I STVARALAŠTVA ZA DJECU 18. I 19. NOVEMBRA U BARU

ĐONOVIĆ LAUREAT 33. “SUSRETA POD STAROM MASLINOM” O

vogodišnji laureat festivala 33. izdanja Festivala dječjeg stvaralaštva i stvaralaštva za djecu “Susreti pod Starom maslinom”, koji će se održati 18. i 19. novembra u Baru, je Dejan Đonović, pisac, glumac, kompozitor, scenarista i autor igrokaza za djecu. Žiri u sastavu prof. dr Vesna Vukićević-Janković, prof. dr Draško Došljak i dr Milun Lutovac, je u obrazloženju istakao laureata Dejana Đonovića kao autora priznatog i van granica Crne Gore koji djela kreira sa punom sviješću o vrijednosti čitalačke publike, te kao stvaraoca koji sa autentičnim i iskrenim emocijama prilazi kreativnom oblikovanju kako stihova, tako i scenskih nastupa po mjeri dječjeg svijeta. A najstarije drvo u ovom dijelu Evrope ujediniće po 33. put, kako mlade tako i one afirmisane umjetnike koji su se kroz literarne i likovne radove ove godine izrazili na temu “Kalendar vječnosti Stare masline”.

ževnosti, Radinka Ćinćur - profesorica književnosti, i Željko Milović - novinar i književnik, je u obrazloženju pohvalio sve škole koje su uzele učešća na konkursu, s akcentom na osnovne škole “Maksim Gorki” iz Podgorice, “Narodni heroj Savo Ilić” iz Kotora, i “Olga Golović” iz Nikšića. Daleko brojniji bio je odziv osnovaca na likovni konkurs festivala, za koji je takođe važila tema “Kalendar vječnosti Stare masline”. Od pristiglih 807 radova, žiri je odabrao 50 koji će biti predstavljeni u sklopu tradicionalne izložbe festivala, i od njih nagradio najuspješnije. Predsjednica žirija Maja Čakalović – akademska vajarka, Muharem Mura-

■ DOBITNICI LITE-

RARNOG I LIKOVNOG KONKURSA

Tako je na literarni nagradni konkurs namijenjen osnovcima pristiglo 158 radova, poetskih i proznih. Prvu nagradu dobila je Anita Bišević iz OŠ “Meksiko” iz Bara, druga je pripala Pavlu Delibašiću, učeniku OŠ “Olga Golović” iz Nikšića, dok je treća otišla u Smederevo Aleksandri Mitrović, učenici šestog razreda OŠ “Heroj Sveta Mladenović”, odluka je tročlanog žirija. Žiri u sastavu Mila Čordašević - profesorica knji- Likovni žiri

Literarni žiri tović – akademski slikar, i dr Milun Lutovac - rukovodilac galerije “Velimir A. Leković”, bili su jednoglasni da se prva nagrada dodijeli Nemanji Ćorović, učeniku OŠ “Orijenski bataljon” iz Bijele, druga Luki Dujoviću iz OŠ “Kekec” iz Sutomora, a treća mlađanoj Mili Božo-

vić, učenici drugog razreda OŠ “Druga osnovna škola” iz Budve. Za kolektivni likovni rad žiri će dodijeliti i specijalnu nagradu učenicima sedmog razreda OŠ “Ivo Visin” iz Prčanja, koji su se, pod mentorstvom likovnog pedagoga Dubravke Milivojević, najuspješnije snašli u tumačenju zadate teme. Tokom festivala svi zainteresovani imaće priliku da se upoznaju i druže sa pjesnicima – učesnicima, kroz promocije njihovih književnih djela, kao i da učestvuju u pozorišnim i edukativnim radionicama.

■ “PJESNIČKI KA-

RAVAN” OBILAZI OSNOVNE ŠKOLE

Pored svečanog otvaranja, prvog dana festivala, 18. novembra, “tačno u podne” kod Stare masline na Mirovici, kada će biti i uručene nagrade za literarne rado-

ve, laureat Susreta će u 13.30 sati zasaditi novo maslinovo drvo kod Pjesničkog kamena na Topolici, a potom uz stihovanu poruku spustiti vijenac od maslinovih grančica u more. U 17 sati u holu Doma kulture biće otvorena izložba odabranih likovnih radova kao i dodjela nagrada za iste, a u 18 časova na Maloj sceni “Godo” odigraće se predstava za djecu “Ko je kriv za jedinicu?” u izvedbi dramskog studija OŠ “Jugoslavija” iz Bara. Ovaj festival poseban je i po tome što “Pjesnički karavan” obilazi sve osnovne škole u barskoj opštini, i time nedvosmisleno poručuje da je svako dijete jedinstvena karika u lancu stvaralačke pažnje i ljubavi. Tako će ovaj svojevrsni karavan poetski hod drugog dana Festivala, u prijepodnevnim časovima, posvetiti najmlađima. U 17 časova na Maloj sceni “Godo” u Domu kulture promocijom romana za djecu i mlade “Fluk”, “Fluk i Kana” publici će se predstaviti doc. dr Andrijana Nikolić. Takođe, ove godine festival će se na prigodan način zahvaliti čovjeku koji je jedan od njegovih osnivača, i najviše zaslužnih za razvoj festivala, glumcu Dragiši Simoviću. Na kraju dvodnevnog druženja u okviru Susreta biće priređena posebna svečanost povodom dodjele nagrade ovogodišnjem laureatu Dejanu Đonoviću. Festival se održava pod pokroviteljstvom Opštine Bar, u realizaciji Kulturnog centra Bar. R.K.

MARKETING

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

Na osnovu člana 135. Zakona o stečaju (“Službeni list Crne Gore”, br. 1/2011 i 53/2016) i Rješenja Privrednog suda Crne Gore St. Br. 292/18 od 28.09.2018. godine, stečajni upravnik DOO „MONTEL“ MOTEL GLAVA ZETE u stečaju Nikšić, OBAVJEŠTAVA Stečajnog sudiju Privrednog suda Crne Gore, dužnika, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje imovine DOO „MONTEL“ MOTEL GLAVA ZETE u stečaju Nikšić (matični broj: 02224950), i istovremeno na osnovu člana 134. Zakona o stečaju („Službeni list Crne Gore“, br. 1/2011 i 53/2016) objavljuje peti OGLAS o prodaji imovine stečajnog dužnika

JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA U skladu sa članom 136. Zakona o stečaju Obavještenje sadrži: mjesto i adresu na kojoj se imovinu nalazi; detaljan opis imovine sa podacima o namjeni imovine; procijenjenu vrijednost imovine; postupak i uslove za izbor ponuda. Mjesto i adresa: Sva imovina data u dijelu – DIO I se nalazi na lokaciji „Glava Zete“ opština Danilovgrad. Imovina data u dijelu - DIO II se nalazi na Čevu (Lastva Čevska) opština Cetinje. Procijenjena vrijednost: Data je u okviru svakog dijela oglasa. Detaljan opis imovine sa podacima o namjeni imovine: Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika sa datim opisom i namjenom imovine:

DIO I

A. Nepokretnosti (zemljište) dato u LN 468 KO VRELA – Opština Danilovgrad sledeće namjene, površine i procijenjene vrijednosti : Potes

Način korišćenja

895

Broj zgrade 1

GLAVA ZETE

Pomoćna zgrada

88.00

895

GLAVA ZETE

Šume 2. klase

3,573.00

898

GLAVA ZETE

Pomoćna zgrada

14.00

898

GLAVA ZETE

Voćnjak 2. klase

3,086.00

899

GLAVA ZETE

Pašnjak 2. klase

341.00

900

GLAVA ZETE

Šume 2. klase

3,688.00

901

GLAVA ZETE

Nekategorisani putevi

411.00

902

GLAVA ZETE

Šume 2. klase

366.00

905

GLAVA ZETE

Pijesak- šljunak

1,975.00

Broj/podbroj

Površina (m2)

905

GLAVA ZETE

Pašnjak 2. klase

270.00

906

GLAV ZETE

Društvena stambena zgrada

206.00

907

GLAVA ZETE

Društvena stambena zgrada

434.00

908

GLAVA ZETE

Šume 2. klase

681.00

909

GLAVA ZETE

Šume 2. klase

2,435.00

910

GLAVA ZETE

Šume 2. klase

321.00

911

GLAVA ZETE

Šume 2. klase

481.00

913

GLAVA ZETE

Šume 2. klase

426.00

914/1

GLAVA ZETE

Šume 2. klase

519.00

914/2

GLAVA ZETE

Parking

3,096.00

915

GLAVA ZETE

Šume 2. klase

2,195.00

916

GLAVA ZETE

Pašnjak 3. klase

1,925.00

918

GLAVA ZETE

Pomoćna zgrada

180.00

919

GLAVA ZETE

Pomoćna zgrada

180.00

921

GLAVA ZETE

Pomoćna zgrada

180.00

922

GLAVA ZETE

Pomoćna zgrada

180.00

923

GLAVA ZETE

Pomoćna zgrada

322.00

926

GLAVA ZETE

Njiva 4. klase

329.00

927

GLAVA ZETE

Šume 2. klase

369.00

928

GLAVA ZETE

Njiva 4. klase

538.00

929

GLAVA ZETE

Šume 2. klase

229.00

930

GLAVA ZETE

Njiva 4. klase

168.00

930

GLAVA ZETE

Livada 4. klase

471.00

931

GLAVA ZETE

Pomoćna zgrada

45.00

931

GLAVA ZETE

Šume 2. klase

1,056.00

932

GLAVA ZETE

Bazen

282.00

932

GLAVA ZETE

Objekti za otpadnu vodu

18.00

932

GLAVA ZETE

Bazen

52.00

932

GLAVA ZETE

Pomoćna zgrada

82.00

932

GLAVA ZETE

Pašnjak 2. klase

20,414.00

932

GLAVA ZETE

Šume 4. klase

159.00

BEZ POČETNE CIJENE Naznačena imovina je procijenjena 2018.god. na iznos od 776.775,00 € B. Nepokretnosti (objekti) dato u LN 468 KO VRELA – Opština Danilovgrad sledeće namjene, površina i procijenjene vrijednosti: Broj/podbroj

Broj zgrade

Način korišćenja

Površina (m2)

895

Pomoćna zgrada

88.00

898

Pomoćna zgrada

14.00

907

Društvena stambena zgrada

450.00

918

Pomoćna zgrada

180.00

919

Pomoćna zgrada

180.00

921

Pomoćna zgrada

180.00

922

Pomoćna zgrada

180.00

923

Pomoćna zgrada

257.00

932

Veliki Bazen

282.00

932

Društvena stambena zgrada

18.00

932

Mali Bazen

52.00

932

Objekti koji nijesu unešeni u LN

80.00

BEZ POČETNE CIJENE Naznačena nepokretnost je procijenjena 2018.god. na iznos od 389.904,80 €

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

DIO II – ŠESTI OGLAS Nepokretnosti (zemljište) dato u LN 187 KO LASTVA – Opština Cetinje sledeće namjene, površina i procijenjene vrijednosti: Broj Broj/podbroj Potes Način korišćenja Površina m2 zgrade 2074 0 VRANAČKA LJUT Neplodna zemljišta 4,101.00 2075 0 VRANAČKA LJUT Neplodna zemljišta 3,095.00 2076 0 VRANAČKA LJUT Neplodna zemljišta 5,444.00 2077 0 VRANAČKA LJUT Neplodna zemljišta 8,403.00 2078 0 VRANAČKA LJUT Neplodna zemljišta 13,980.00 2079 0 VRANAČKA LJUT Neplodna zemljišta 9,656.00 2080 0 VRANAČKA LJUT Neplodna zemljišta 5,312.00 2081 0 VRANAČKA LJUT Neplodna zemljišta 3,653.00 2082 0 VRANAČKA LJUT Neplodna zemljišta 9,292.00 2083 0 VRANAČKA LJUT Šume 6. klase 1,187.00 2084 0 VRANAČKA LJUT Neplodna zemljišta 31,527.00 2085 0 VRANAČKA LJUT Šume 6. klase 245,233.00 2086 0 VRANAČKA LJUT Šume 6. klase 2,652.00 2087 0 VRANAČKA LJUT Šume 6. klase 671.00 2088 0 VRANAČKA LJUT Šume 6. klase 3,020.00 2089 0 VRANAČKA LJUT Livada 8.klase 562.00 2090 0 KUĆIŠTA Šume 6. klase 750.00 2091 0 KUĆIŠTA Livada 8.klase 349.00 2092 0 KUĆIŠTA Livada 8.klase 355.00 2093 0 KUĆIŠTA Šume 6. klase 934.00 2094 0 SOLILA Livada 8.klase 243.00 2095 0 SOLILA Livada 8.klase 283.00 2096 0 SOLILA Livada 8.klase 277.00 2097 0 SOLILA Livada 8.klase 259.00 2098 0 SOLILA Livada 8.klase 7,101.00 2099 0 KUĆIŠTA Šume 6. klase 3,298.00 2100 0 KUĆIŠTA Neplodna zemljišta 1,048.00 2101 0 KUĆIŠTA Šume 6. klase 923.00 2102 0 KUĆIŠTA Neplodna zemljišta 6,121.00 2103 0 KUĆIŠTA Šume 6. klase 545.00 2104 0 KAŠER Šume 6. klase 992.00 2105 0 KAŠER Livada 8.klase 25,968.00 2106 0 KAŠER Šume 6. klase 452.00 2107 0 KAŠER Šume 6. klase 660.00 2108 0 KAŠER Šume 6. klase 294.00 2109 0 KAŠER Šume 6. klase 556.00 2110 0 KAŠER Šume 6. klase 1,931.00 2111 0 KAŠER Šume 6. klase 381.00 2112 0 KAŠER Šume 6. klase 25,221.00 2113 0 KAŠER Pašnjak 8. klase 382,631.00 BEZ POČETNE CIJENE Naznačena imovina je procijenjena 2018.god. na iznos od 890.296,00 € Postupak i uslovi za izbor ponuda: Prodaja imovine vrši se javnim prikupljanjem ponuda, koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu: PRIVREDNI SUD CRNE GORE, ulica IV Proleterske br.2. Podgorica, neposredno na arhivi Suda ili putem pošte – preporučenom pošiljkom, sa naznakom DOO “MONTEL” MOTEL GLAVA ZETE u stečaju Nikšić – JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA – PISANA PONUDA, NE OTVARAJ St. Br. 292/18. Razmatraće se sve ponude koje prispiju na naznačenu adresu, odnosno koje se lično dostave, najkasnije do 16.12.2019.god. Otvaranje ponuda obaviće se dana 18.12.2019.godine, sa početkom u 10:00 časova u kancelariji broj 2. Privrednog suda Crne Gore. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici. Ponude će otvarati stečajni upravnik. Pravo učešća na javnom prikupljanju ponuda imaju sva domaća i strana - pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave odgovarajuću bezuslovnu ponudu u zatvorenoj koverti, koja mora da sadrži (u originalu ili ovjerenoj fotokopiji): Za pravna lica: Potvrdu o registraciji od nadležnog registra, ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje (sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenu cijenu), naziv firme i sjedište, broj bankovnog računa i ime banke, garanciju ponude (izdatu od banke) ili potvrdu o uplaćenom depozitu - na iznos od najmanje 5 % od procijenjene vrijednosti imovine za koju se dostavlja ponuda. Za fizička lica: Potpisanu ponudu (sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenu cijenu), ime i prezime, adresu stanovanja, JMBG, i ovjerenu fotokopiju lične karte ili punomoćje suda ako se radi o ovlašćenom licu, garanciju ponude (izdatu od banke) ili potvrdu o uplaćenom depozitu na iznos od najmanje 5 % od procijenjene vrijednosti imovine za koju se dostavlja ponuda. Ponuđena cijena izražava se u eurima i odnosi se na cjelokupni predmet prodaje (DIO I + DIO II) ili za pojedine djelove imovine (DIO I ili DIO II). U slučaju da ponuđači ponude iste cijene za pojedine djelove imovine (DIO I ili DIO II), prednost će imati ponuđač koji ponudi cijenu za kompletnu imovinu (DIO I + DIO II). Neblagovremene i nepotpune ponude neće se razmatrati. Stečajni upravnik zadržava pravo da ne prihvati niti jednu prispjelu ponudu ukoliko ponuđene cijene budu značajno odstupale od procijenjenih vrijednosti . Predmetna imovina se prodaje u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje, bez prava na naknadnu reklamaciju. Stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji. Ponuđači se pozivaju da sve podatke o imovini steknu ličnim uvidom. Predmetna imovina će se prodati ponuđaču koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu. Stečajni upravnik zadržava pravo da može obustaviti postupak prodaje u bilo kojoj fazi . Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik u roku od 7 (sedam) dana od javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se ugovor o kupoprodaji u roku od 10 (deset) dana od dana donošenja odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača, sa tim što je najpovoljniji ponuđač dužan da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu, u protivnom stečajni upravnik će smatrati da je ponuđač odustao od ponude i aktivirati garanciju ponude (ili zadržati uplaćeni depozit), i imovinu dodijeliti drugom rangiranom ponuđaču. Stečajni upravnik će vratiti ponuđaču garanciju ponude, odmah nakon potpisivanja ugovora o kupoprodaji. Poslije izvršene prodaje stečajni upravnik će o izvršenoj prodaji, uslovima i cijeni obavijestiti stečajnog sudiju u roku od deset dana od dana izvršene prodaje. Stečajni upravnik će u roku od 15 (petnaest) dana od dana otvaranja ponuda, svim ponuđačima dostaviti obavještenje o proglašenom najuspešnijem ponuđaču i visini prihvaćene ponude. 7) Sve poreske i druge obaveze koje proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti snosi kupac. Sve potrebne informacije mogu se dobiti svakog radnog dana na telefon 069/021-201 . Stečajni račun Društva je otvoren kod Prve banke, br: 535-17984-59 . Stečajni upravnik

MARKETING

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

CRNOGORSKI VLADARI Sada i na engleskom jeziku

U PRODAJI PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” :

ZABAVA

U IGRI ZA NAJBOLJI EVROPSKI FESTIVAL

Sea Dance opet u trci za prestižnu titulu Šesto izdanje Sea Dance festivala, koje je ugostilo preko 63.000 posjetilaca iz preko 40 zemalja svijeta, našlo se i ove godine u trci za “Najbolji evropski festival do 40.000 posjetilaca dnevno”. Sea Dance je ovu titulu za najbolji Evropski festival osvojio 2014. godine, a ona se dodjeljuje u okviru vodeće nagrade na evropskoj festivalskoj sceni, “European Festival Awards”. Glasovi milionske publike širom svijeta odlučiće o finalnom poretku ovogodišnjih kandidata, a njima će se pridružiti i glasove žirija, koji čine vodeći eksperti u muzičkoj industriji. Pobjednici će biti proglašeni 15. janu-

ara 2020. godine na svečanoj ceremoniji dodjele nagrada u Holandiji. U godini kada je održano po brojnim parametrima najuspješnije izdanje Exita, festivali koje organizuje Exit tim dočekuju Evropske festivalske nagrade (EFA) sa ukupno pet nominacija. Na objavljenoj listi nominovanih muzičkih festivala, Exit se ponovo našao u kategoriji “Najbolji veliki festival” i to nakon što je navedenu titulu prethodno osvojio 2014. i 2018. godine. Glasanje za Evropske festivalske nagrade počelo je u ponedjeljak i trajaće do 30. novembra. Fi.J.

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

ISIDORA CEKOVIĆ I ª FIELD OF DREA

DIVLJI ZAPAD I KAUBOJI PRETOČENI U INSPIRACIJU Obilazeći američke gradiće i seoska područja probudila se u meni emocija i sada je opipljiva u kolekciji od 20 modela, objašnjava modna dizajnerka za DN

⌦ Danilo Brajković

CINEPLEXX DVA NOVA FILMA

PO DVIJE KARTE ZA DVA NAJBRŽA ČITAOCA Repertoar bioskopa Cineplexx Delta siti od danas je bogatiji za dva nova filma i balet. “Le Man’ 66: Slavna 24 sata” - Met Dejmon i Kristijan Bejl u istinitoj priči o dominaciji Forda i Ferarija za osvajanje Le Mana 1966. godine i “Raširi krila” - francuski reditelj i scenarista Nikolas Vainer donosi novu nevjerovatnu istinitu priču koja je prethodila onoj iz filma Bela i Sebastijan. Balet “Gusar” inspirisan je epskom poemom Lorda Bajrona, ovaj baletski dragulj pun je avantura i uzbuđenja i svrstava se u najpoznatije baletske scene koje su odigrane. Prenos je zakazan za nedjelju, 17. novembar u 16 časova. Festival dječjeg filma Po-

rodični dani, zbog velikog inetresovanja biće produžen i tokom ovog vikenda. Dva najbrža čitaoca, koja danas tačno u podne pošalju mejl na adresu zabavadnovine@gmail.com, sa naznakom “Bioskopske karte”, imenom i brojem telefona, Dnevne novine i Cineplexx nagrađuju sa po dvije karte za film po izboru. Fi.J.

Učesnici Crnogorske nedjelje mode, čiji je zvanični naziv Master Fashion Week Montenegro XXVI, privode kraju posljednje pripreme pred početak najznačajnijeg modnog događaja u Crnoj Gori, koji nas od 18. do 20. novembra očekuje na Imanju knjaz. Čast da otvori završno veče pripala je Isidori Ceković. Mlada domaća modna dizajnerka, još jedan izdanak Univerziteta Donja Gorica (UDG) i tamošnjeg Fakulteta za dizajn i multimediju (usmjerenje Modni dizajn), vjeruje da je FW lijepa prilika da se razmijene iskustva, isprati rad kolega i pruži međusobna podrška. “Ove godine crnogorska publika će imati priliku da vidi zaista bogat program u organizaciji FW-a. Zadovoljstvo mi je što mogu biti dio manifestacije, jer FW, ipak, predstavlja događjaj svjetskog kalibra, tako da će publika vidjeti i inostrane dizajnere”, ističe Ceković na početku razgovora za Dnevne novine.

■ PUTOVANJE KOJE POKREĆE

Ceković će predstaviti kolekciju “Field of Dreams” (Polje snova), koja će na Imanje knjaz donijeti dašak SAD-a, pošto je ideja nastala prilikom posjete modne dizajnerke prije šest-sedam mjeseci. “Obilazeći američke gradiće i seoska područja, probudila se u meni emocija koja je pretočena u inspiraciju i evo sada je opipljiva u kolekciji od 20 modela. Inspirisana duhom Divljeg zapada, stvorila sam kolekciju koja kao glavni element nosi kaubojski motiv”, objašnjava Ceković, napominjući, pritom, da

20 MODELA ISIDORA CEKOVIĆ PREDSTAVIĆE U OKVIRU KOLEKCIJE “FIELD OF DREAMS”

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

AMSº SPREMNI ZA MFW

Foto: Andrija Raičković

Estrada ne treba da bude uzor Popularizacija kvalitetne mode u Crnoj Gori, naročito među omladinom, tema je o kojoj uvijek možemo pisati naširoko. Organizatori modnih manifestacija, makar na papiru, trude se uvijek da dovođenjem kvalitetnih učesnise služila prepoznatljivim kaubojskim detaljima, kao što su rese, nitne i vez, a kolekciju je oplemenila aksesoarima, poput šešira i pojasa. “Najzastupljenije su haljine, ali sadrži i kapute, sakoe, pelerine. Materijale sam prikupljala dugo. Dok sam ih odvajala, nisam znala da će oni ugledati svijetlost dana baš u ovom obliku i ovoj kolekciji. Moja mala prednost je to što imam svoju prodavnicu metraže ‘Sace Fabric Shop’, pa zahvaljujući tome imam pristup zaista divnim, raznolikim materijalima. Svaki komad u kolekciji je unikatan, upravo iz razloga što sam koristila jedinstven materijal i obogaćivala ga ručno izrađivanim detaljima”, nastavlja Ceković. Ne treba da čudi što je Ceković inspirisana dalekom Amerikom, jer je u njenom slučaju riječ o neukrotivom pokretaču. “Inspiracija je čudan tok misli. Za mene ona nije suvoparna i teško je svrstam u neku određenu temu. Svaka inspiracija sa sobom nosi neku emociju, nešto me zainteresuje i na mene ostavi veliki utisak, i onda se stvori velika želja da to pretvorim u proizvod. Kada pronađem nešto što me toliko pomjeri (u ovom slučaju je to bilo putovanje u neke krajeve koji su potpuno drugačiji od onih u kojima sam odrasla) tek onda to može da preraste u kvalitetnu inspiraciju”, objašnjava Ceković.

■ DRUGAČIJI MODELI

Adut kolekcije “Field of Dreams” sa potpisom Isidore Ceković

ZABAVA

Kada je riječ o očekivanjima, odnosno reakciji publike, Ceković kaže da su u skladu sa činjenicom da je ovo njeno drugo predstavljanje u Crnoj Gori. “Svako predstavljanje publici nosi vrstu odgovornosti. S obzirom na to da je meni ovo drugi put, zadatak je da publiku zainteresujem za moj rad, a kada to bude deseto predstavljanje onda ću imati odgovornost da ispunim očekivanja. Pošto sada već imam malo više iskustva, potrudila sam se da to

ka pokrenu stvari nabolje, a Ceković smatra da one neće biti na svom mjestu sve dok najveću pažnju dobijaju oni sa najmanje kvaliteta. “Obrazovani ljudi iz oblasti dizajna će promijeniti našu modnu scenu, a samim tim

18. NOVEMBRA POČINJE MASTER FASHION WEEK MONTENEGRO XXVI

bude primjetno i zaista sa nestrpljenjem očekujem da prikažem kolekciju. Nadam se da će publika prihvatiti malo drugačije modele u odnosu na one koje sam prezentovala prvi put te da ću na svaki modni izazov odgovoriti tako da ostanem dosljedna sebi”, ocjenjuje Ceković. Dobro upućeni u rad Ceković sigurno će nove modele porediti sa onim iz pomenute prethodne kolekcije, mada modna dizajnerka primjećuje da su potpuno drugačijeg karaktera. “Prva je izašla odmah nakon završetka fakulteta, tako da, iskusnija, sada donosim kolekciju koja u sebi ima više znanja i razumijevanja našeg tržišta. Verujem u to da će svaka sljedeća biti bolja od prethodne, ako ne u tom tehničkom smislu onda u smjeru shvatanja onoga što naša modna scena želi”, obećava Ceković.

■ MAKSIMALNA

POSVEĆENOST

Osnivanjem usmjerenja Modni dizajn na Fakultetu za dizajn i multimediju pri Univerzitetu Donja Gorica, smatra Ceković, crnogorska modna scena je i te kako obogaćena. “Zanimljivo je gledati radove školovanih dizajnera, a posebno u toku studentskih projekata, jer se tada najviše bave eksperimentalnim dizajnom. Za ovo tržište nas ima previše, ali će se blagovremeno stvoriti prostor za one koji zavređuju uspjeh. Crna Gora se zbog pojave smjera za dizajn modno obrazuje, što će, vjerujem, promijeniti pogled na stvaranje

i klijentelu, to je prosto logičan slijed dogadjaja. Stil koji favorizuje naša omladina je došao sa estradne scene, i domaće i inostrane, a ja stvarno mislim da estrada ne treba da bude uzor”, upozorava Ceković. modnih dizajnera koje je naša scena do sada imala”, ističe modna dizajnerka. U polju mode, uglavnom aktere dijelimo na one koji stvaraju praktično u dahu i one koji važe za apsolutne perfekcioniste, pa tako izrada kolekcija često potraje i po nekoliko mjeseci. Ceković podsjeća da, recimo, rad na novoj kolekciji traje oko pola godine i nastavlja se dok ne izađe na pistu, tako da je jasno kojoj kategoriji pripada. “Trudim se da sve što radim činim temeljno, a pošto je ovo moj životni poziv - maksimalno sam mu posvećena. Inspiracija se pojavi sama, onda se razrađuje. Taj početak, kada treba da emociju prenesem na pravi i tačan način u nešto opipljivo, za mene je nekako najnaporniji dio. Onda slijedi proces izrade, koji je najzanimljiviji. Ideje se tokom procesa izrade stalno mijenjaju i napreduju. Naravno da ni taj dio nije lak, posebno što se trudim da materijale uvijek obogatim nekim detaljima koji iziskuju mnogo vremena za izradu, ali to ih čini autentičnim”, vjeruje Ceković, koja je još na početku karijere, pa je rano za priču o zaštitnom znaku, ali svakako je jasno kojim putem bi voljela da se kreće. “Težim kvalitetu u svakom kontekstu. Dakle, da bude kvalitetna i ideja i izrada”, nema dilemu Ceković. A iako je tek na pragu drugog predstavljanja u karijeri, Ceković je već primijetila da su pravila igre na fakultetu i van njega dvije krajnosti. “Na fakultetu vam naviru svakakve ideje, puni ste entuzijazma i vjerujete da su vaše inovativne ideje ono što će promijeniti poglede na modu. Onda, kada izađete sa fakulteta prvo sa čime se suočite jeste novac i naiđete na problem gdje svoju ideju, ipak, morate prilagoditi tržištu. Imam veliku želju da nastavim usavršavanje, a prepreka je trenutno to što kod nas ne postoje master studije iz ove oblasti”, zaključuje Ceković.

ZDRAVLJE

NJEGA KOŽE

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

ZABLUDE O AKNAMA I KAKO IH SPRIJEČITI

Kao i za mnoge druge zdravstvene probleme, mitova o aknama ima zaista puno. Postoji veliki broj nepotpunih ili neprovjerenih informacija koje obećavaju brzo i efikasno rješenje protiv akni. Ukoliko vidite ovakve tekstove na portalima ili magazinima, zapamtite – akne nisu problem koji se može riješiti za jedan dan. Potrebno je dosta strpljenja, pravilne njege, kao i adekvatna primjena kvalitetnih preparata. Kako ne biste poslušali pogrešan savjet iz neprovjerenih tekstova koje ne pišu stručnjaci, savjetujemo vam da uvijek pitate vašeg dermatologa za savjet o aknama ili bilo kom drugom bjuti problemu. Danas, svaki slučaj akni može biti izliječen, a dobro edukovani ljekari mogu da pomognu u liječenju postojećih akni, spriječe pojavu novih i smanje šansu za nastanak ožiljaka. Ukoliko imate bilo kakva pitanja ili briga u vezi nege svoje kože, slobodno se prvo obratite vašem dermatologu. Ovom prilikom, kako bismo razbili neke predrasude i bolje razumjeli zablude o aknama, želimo da vam pred-

stavimo nekoliko najčešćih mitova i njihovu istinu. A K N E I MAJU SAM O TINEJDŽERI Činjenica je da akne pogađaju najčešće tinejdžere, ali ih imaju i odrasli u dvadesetim, tridesetim i četrdesetim godinama. Jedan od uzroka ove pojave su hormonalne promjene, ali i način života, loša ishrana, prekomjerna uporteba šećera i slično. Tokom puberteta, hormoni doslovno “divljaju”, i na taj način se luči puno sebuma, te se stvara masna koža sklona aknama. U tridesetim su akne normalna pojava, i ima ih veliki broj žena. U doba puberteta, prirodno dolazi do hormonskih promjena i rasta nivoa androgena (muških polnih hormona), kao i posljedične hiperseboreje, koja je osnovna podloga za upalne procese i razvoj akni. Kod odraslih, uticaj hormona je takođe veliki i treba provjeriti šta je uzrok hormonske neravnoteže. Ipak, akne kod tinejdžera i odraslih se dosta morfološki razlikuju. One se obično manifestuju u vidu nepravilnosti na koži brade, donje vilice i vrata,

u tkz. U zoni, dok se tinejdžerske akne najviše nalaze u T zoni. Jedan od glavnih uzroka je stres koji dovodi do pogoršanja akni, jer dolazi do hormonskog disbalansa usled pojačanog lučenja određenih hormona. ŽENE IMAJU MANJE AKNI OD MUŠKARACA Hormonalne akne u odraslom dobu više pogađaju žene nego muškarce, zato što menstrualni ciklus utiče na čestu promjenu hormonalnog statusa, što ujedno može uzrokovati češću pojavu akni. Takođe, akne se mogu pojaviti i u trudnoći usljed prirodne fluktuacije hormona, gdje dolazi do naglog porasta estrogena i progesterona. Akne se javljaju uglavnom kod osoba koje su ih imale ranije, i u trudnoći se mogu pogoršati. Akne se mogu pojaviti i nakon porođaja, usljed hormonskih promjena, takođe češće kod žena koje su i prije imale akne. Zbog povećanog nivoa androgena (muških hormona), stimulišu se lojne žlijezde na povećanu sekreciju sebuma, i na taj način se aktiviraju akne. Ukoliko primijetite akne, a ima-

te oko 30 godina, ne očajavajte, jer je to normalna pojava. Srećom, i kod odraslih se akne jako lako rješavaju. PREVIŠE ŠMINKE STVARA AKNE Iako vam šminka neće izliječiti akne, neće ih ni pogoršati, uprkos ovom popularnom vjerovanju. Ipak, ako ste sklone aknama, birajte nekomedogeni puder koji vam neće začepiti pore. Takođe, potrebno je skinuti šminku prije spavanja, očistiti lice gelom ujutru i uveče, i izbjegavati sunđere i četkice za make up, jer one sadrže mnoštvo bakterija. ČOKOLADA NE UZROKUJE AKNE Ljudi krive čokoladu za stvaranje akni decenijama unazad, i to uvjerenje i danas ne prestaje. Naučne studije su pokazale da veza između čokolade i stvaranja akni – zaista postoji. Pokušajte da izbjegavate hranu visokog glikemijskog indeksa, kao i čokoladu s puno šećera. Naravno, možete uživati u čokoladi sa velikim udjelom kakaa, ali u umjerenim količinama. (Lepota i zdravlje)

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

ZDRAVLJE

Činjenica je da akne pogađaju najčešće tinejdžere, ali ih imaju i odrasli u dvadesetim, tridesetim i četrdesetim godinama

RJEŠENJE

ISTISKANJE AKNI JE NAJBRŽI NAČIN DA IH SE RIJEŠITE Iako vam istiskanje djeluje kao najbrže rješenje, potrudite se da to ne radite. Ukoliko to uradite, napravićete samo veću štetu, i stvorićete ranicu koja se brzo može inficirati. Najbolji potez je da ih prosto ostavite na miru, i da ih njegujete odgovarajućim proizvodima koji sadrže aktivne sastojke prirodnog porijekla (mineraliziranu termalnu vodu, hijaluronsku kisjelinu, probiotik bifidus, salicilnu kisjelinu, vitamin C). Zahvaljujući ovim sastojcima prirodnog porijekla, ovakvi preparati koriguju nepravilnosti povezane sa aknama, hidriraju kožu tokom cijelog dana, i obnavljaju i jačaju izmijenjenu barijernu funkciju kože.

STAVLJANJE PASTE ZA ZUBE NA AKNE JE LIJEK Ovo ste sigurno nekada probale, kao i alkohol, sodu bikarbonu, hidrogen peroksid ili slične stvari. Istina je da će vam ovi DIY proizvodi trenutno umanjiti veličinu akni, izgledaće zaista manje i manje natečeno, ali ovaj efekat traje privremeno i može uzrokovati još veće crvenilo i iritaciju. Dugoročno gledano, ovakvi trikovi vam ne mogu izliječiti akne. Sada znate šta je mit, a šta istina. Prema tome, nemojte da radite neprovjerene stvari koje ste pročitali negdje na internetu. Ukoliko zaista želite da izliječite akne, uvijek je najbolje da se obratite dermatologu koji će vam pripisati pravo sredstvo za čišćenje lica.

Akne se mogu pojaviti i nakon porođaja, usljed hormonskih promjena, takođe češće kod žena koje su i prije imale akne

roditelji-djeca

Zašto su djeca nepristojna

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

Pet ključnih razloga lošeg ponašanja Pogledajte šta je profesionalna dadilja izdvojila kao glavne uzročnike nepristojnosti mališana Djeca su najveći blagoslov. Ipak, postoje momenti kada nam potpuno idu na živce, poput nepristojnosti i lošeg ponašanja. Ema Džener, poznata profesionalna dadilja, dala je par savjeta roditeljima, prilično svjesna toga kakva djeca mogu biti. To nam se ne čini, moderna djeca zaista jesu manje pristojna. Pročitajte pet razloga za koje ona smatra da su ključni za loše ponašanje djeteta. 1. Nedostatak odgovarajuće zajednice Moderni roditelji se toliko trude da budu samostalni prilikom odgajanja djeteta i misle da svako ko pokuša da pomogne prelazi granicu, pa čak i ako su u pitanju baka i deka. Starije generacije, nasuprot tome, znale su da je uključenost drugih u djetetov život vrlo važna. To djecu uči da poštuju druge odrasle osobe u svom životu. U suprotnom, djeca će odrasti sa mišlju da nema razloga biti emotivno povezan sa drugim ljudima. 2. Previše smo tolerantni Vrlo često, prilikom lošeg ponašanja budemo vrlo tolerantni, jer nam se čini da su previše mali da bi razumjeli svoje postupke. Mislimo da su naivni i nevini, ali time im ne donosimo ništa dobro. Djeca vrlo brzo uče, te je zaista važno da korigujemo njihovo loše ponašanje na vrijeme, kako bismo stali na put razvoju loših navika. 3. Roditelji prečesto koriste prečice Godinama unazad, djeca su imala tu sreću da slušaju ra-

dio tokom putovanja autom, ili pak da se bude ranije subotom da bi gledala omiljene crtane filmove. Sada djeca imaju tablete, ajpode i drugu tehnologiju, pomoću koje mogu uživati u omiljenoj muzici, filmovima, emisijama. Ni na šta ne moraju da čekaju dugo. Uz svu tu zabavu, roditelji ne moraju da stvaraju interakciju sa djecom kao nekada. Djeci je neophodan razvoj međuljudskih odnosa i ne bi trebalo osamostaljivati ih prerano. 4. Roditelji su emotivno ucijenjeni Moderni roditelji se uče da djeci daju za pravo i poštuju svako njihovo mišljenje. To svakako nije loša stvar samo po sebi, ali ima i neke loše strane. Djeca bi trebalo da shvate da neće biti mali zauvijek. Kada im date više privilegija, budite sigurni da one dolaze udružene sa odgovornostima. Ukoliko su uključeni u neke dodatne aktivnosti, dajte im do znanja da su još neke stvari na njima, poput spremanja i ustajanja na vrijeme. 5. Djeca zauzimaju previše vremena u rasporedu roditelja Djeca bi trebalo da budu u centru roditeljskih života, ali bi i mama i tata trebalo da imaju više vremena za sebe. Ne samo da je to dobro za roditelje, već je važno da djeca razumiju činjenicu da roditelji imaju pravo na sopstveni razvoj. Roditelji treba da shvate da njihovo postojanje nije samo zbog djece, a deca treba da nauče da svako zaslužuje brigu i poštovanje.

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

roditelji-djeca

Šta je moglo naučiti od vas Prekidaju druge u govoru Ukoliko su roditelji skloni da “upadaju” nekome u riječ, njihova djeca će sigurno raditi to isto. Uvijek pustite dijete da vam kaže sve što hoće, do kraja. Ne dozvolite da sebi budete važniji od djeteta i dajte mu prostor da se izrazi. Naučite dijete koliko je važno da sasluša i sačeka svoj red da govori. To će učiniti da bude kulturnije i ima bolju komunikaciju. Ne poštuju odrasle Biće trenutaka u kojima će neko drugi čuvati vaše dijete. Vaši rođaci, bebisiterka, prijatelji ili ko-

mšije... Ukoliko se ne trudite da vaspitate dijete tako da poštuje vas, ono to neće činiti ni sa drugima. Time automatski stvarate lošu sliku o sebi i vašem djetetu. Previše pričaju o porodičnim temama Djeca se od najranijeg uzrasta uče da dijele. Ukoliko ne naučite dijete da neke stvari ne treba da iznosi van kuće ono samo neće napraviti razliku između privatnosti i javnosti. Ne želite da se “prljav veš” ili intima doma dijeli u vrtiću ili kada vam dođu gosti. Zato naučite svoje dijete šta ostaje u vaša četiri zida.

Moderni roditelji se toliko trude da budu samostalni prilikom odgajanja djeteta i misle da svako ko pokuša da pomogne prelazi granicu, pa čak i ako su u pitanju baka i deka. Starije generacije, nasuprot tome, znale su da je uključenost drugih u djetetov život vrlo važna

Vrlo često, prilikom lošeg ponašanja budemo vrlo tolerantni, jer nam se čini da su previše mali da bi razumjeli svoje postupke. Mislimo da su naivni i nevini, ali time im ne donosimo ništa dobro. Djeca vrlo brzo uče, te je zaista važno da korigujemo njihovo loše ponašanje na vrijeme, kako bismo stali na put razvoju loših navika.

ENIGMATIKA

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

FOTO UBOD

Crna kišna žaba Radnica Zoo vrta seli pelikana u prostor gdje će provesti zimu

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3395

2016-01-29

5 2

Play sudoku online at:

Medium level

1 6 7

2 6

1 6

5 8 2 3 6 7 1 4 9 Sudoku puzzle No. 2971 2014-12-01

7 4

9 3 6Puzzle 8 1 solution: 4 7 2 5

3 7

6 7 1 4 3 9 2 5 www.sudokukingdom.com

7 3

Sudoku puzzle No. 2970 2014-11-30

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3031

2015-01-30

8 6

Medium level

7 3

3 9

3 2

3 8

6 7

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

Word Search Puzzle #B981NJ

Abstractions Abstractions Advice Advice Barer Barer Borrowed Borrowed Boxers Cobweb Boxers Codes Cobweb Collapse Codes Comedy Counterbalance Collapse Diets Comedy Eczema Counterbalance Emphasis Frowns Diets

Emphasis Garrets

Rainy

GarretsMarvel

Rambled

Eczema

Pronouncements

FrownsLousy

Raisins

Meres Lousy Mower Ranges Marvel Odious Ravage Meres Ordains Reapers Paces Mower Plies Redeem OdiousPronouncements Rioting Rainy Ordains Scabs Raisins Paces Rambled Sense Ranges Plies Shudder

RavageSustainable Typify Reapers Redeem Unwraps Rioting Scabs Verbs Sense Viewpoint Shudder Visas Slows Sustainable Typify Unwraps Verbs Viewpoint Visas

Slows

HOROSKOP OVAN Naporan rad i trud će vam se isplatiti. Nemojte da odustajete od svojih principa i pokažite da ste spremni da napredujete. Voljena osoba bi trebalo da vam pokaže malo više razumijevanja. Osjećate se zapostavljeno.

BIK Moguće je da se nalazite pod pritiskom i da u poslovnom okruženju doživljavate različite stresove. Skloni ste svađama s partnerom. Postoji dosta toga što vam u trenutnoj vezi ne prija. Povedite računa o glavobolji.

BLIZANCI Vaša napetost i nedostatak koncentracije bi mogli da vam donesu neke manje probleme na polju posla. Dopada vam se osoba koju ste upoznali u svom bliskom okruženju. Spremni ste da napravite prvi korak. Problemi sa cirkulacijom.

RAK Možete da očekujete da ćete dobiti ponudu za nov poslovni projekat koji će vam biti veoma značajan. Očekuje vas flert sa osobom koja će vam nedugo zatim pokazati svoje konkretne namjere. Osjećate se dobro.

REBUS

LAV Vama dolazi prilika da donesete odluku za početak posla u saradnji s nekom novom osobom. Imate dobru situaciju na polju ljubavi. Možete da očekujete da će vam voljena osoba biti maksimalno posvećena. Odlično se osjećate.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Jurij u godinama

ENIGMATIKA

Nije posebno povoljan dan za vas. Uzdržite se od naglih odluka i većih promjena na ovom polju. Možete da očekujete zanimljivu komunikaciju sa osobom do koje vam je stalo. Sve više se zbližavate. Moguća je vrtoglavica.

VAGA Skloni ste pravljenju grešaka i nije vam nimalo lako da na ovom polju dođete do stabilnosti. Naglo se mijenja odnos između vas i voljene osobe. Moguće je da vas očekuje neko razočarenje na ovom polju. Mogući su srčani problemi.

ŠKORPIJA Imate utisak da vaš odnos s nadređenima ne ide u dobrom smjeru i da vam se poslovni putevi polako razdvajaju. Ukoliko ste u braku, očekuje vas period koji može da vam donese stabilizaciju s partnerom. Problemi sa stomakom.

STRIJELAC Ne donosite odluke danas i potrudite se da ne ulazite ni u kakve konflikte kad je u pitanju vaše polje posla. Glasine koje kruže oko vas bi mogle da vam donesu neke probleme u emotivnoj vezi. Mogući su problemi s grlom.

JARAC Iako vam se ukazuje nova poslovna prilika, vi ćete je sada odbiti jer niste zadovoljni ponudom koju imate. Voljena osoba će vam pokazati koliko joj je stalo do vas. Očekuje vas povoljan period za ljubav. Povećan apetit je naglašen.

VODOLIJA Nije pretjerano povoljan dan pa možete da imate turbulencije i rasprave na poslu. Spremni ste da s voljenom osobom napravite konkretan plan na temu zajedničke budućnosti. Moguće su česte glavobolje.

RIBE Čuvajte se zlonamjernih ljudi kojima ste okruženi na poslovnom polju. Dosta toga vam ne ide u prilog. Osoba koja vam se dopada pokazuje da takođe gaji interesovanje za vas. Mogući su problemi zbog stresa.

petak,

Mali oglasi

14. 11. 2014.

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Prodajem grobnicu na pravoslavnom groblju u Škaljarima, Kotor. Tel: 069/597-539

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

izdajem poslovni prostor 20 m2 na Zabjelu, Ul. 27. marta broj 24. Tel: 067/640-432 Prodajem 20 000 m2 i kuću 70 m2, 30 km od Nikšića. Tel: 067/898-614 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat. Tel: 067/390-767

Mali oglasi 1 dan 1 euro

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja , po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Novembarski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

Sokolovi tokom sinoćnjeg treninga na “Vembliju”

DA LI STE ZNALI

Da je najviše reprezentativaca u prethodnih 999 utakmica Engleske dao Totenhem - 78. Iza njega nalaze se Liverpul i Aston Vila (po 74), Everton (68), Mančester junajted (67), Arsenal (63), Mančester siti i Čelsi (po 49).

CRNA GORA VEČERAS NA VEMBLIJU U 1000. MEČU ENG

Sterling, Gomez i 15 žestokih sekundi Engleska će večeras protiv Crne Gore igrati bez jednog od svojih najvažnijih igrača. Geret Sautgejt je zbog sukoba Rahima Sterlinga i Džoa Gomeza za ovaj meč iz selekcije odstranio superbrzog ofanzivca Mančester sitija, a mediji sa Ostrva juče su otkrili i šta se tačno desilo između njega i defanzivca Liverpula. Uvod je bio meč “redsa” i “građana” za vikend, a kulminiralo je na okupljanju reprezentacije. Englezi pišu da je na zajedničkom ručku “gordog Albiona” Gomez svakog saigrača pozdravio rukovanjem, a da je Sterling odbio pruženu ruku. “’Znači, misliš da si faca’, rekao je Sterling i bacio se na Gomeza. Bila je to žestoka tuča iako je trajala svega 15 sekundi. Hrana sa stolova letjela je na sve strane. Sterling se zaista ponio kao dijete”, konstatuju mediji sa Ostrva. K.B.

SAUTGEJT NI RIJEČ O CRNOJ GORI Englezi se spremaju za pobjedu koja bi ih kvalifikovala za Evropsko prvenstvo i kojom bi na pravi način proslavili jubilarnu hiljaditu utakmicu. Rival na drugoj strani, bar prema izvještajima medija sa Ostrva, uopšte ih nije zanimao. “Mnogo se radujemo ovom meču. Ne samo zbog mogućnosti da obezbijedimo plasman na EURO, već i zbog jubileja”, istakao je selektor Geret Sautgejt. “Prije godinu protiv Španije smo igrali sa jednim od najmlađih sastava u istoriji, sad ćemo biti još mlađi. Mislim da će ovaj tim da uzbudi ‘Vembli’.”

NA DEVET FUDBALERA, KOJI BI VEČERAS KONKURISALI ZA STARTNIH 11, FARUK HADŽIBEGIĆ NIJE MOGAO DA RAČUNA ZA MEČ SA ENGLESKOM - STEVANA JOVETIĆA, STEFANA SAVIĆA, ADAMA MARUŠIĆA, ŽARKA TOMAŠEVIĆA, MARKA BAKIĆA, ALEKSANDRA ŠĆEKIĆA, MARKA JANKOVIĆA, VUKANA SAVIĆEVIĆA I NEBOJŠU KOSOVIĆA.

MOGU LI OTPISAN DA BUDU PARTI

⌦ Kosta Bošković

London, hram fudbala “Vembli” - trenutak istorije za naciju koja nam je podarila fudbal. Poslije 147 godina Engleska će odigrati 1000. utakmicu - sudbina ili nešto drugo - protiv jedne od najmlađih fudbalskih reprezentacija Crne Gore. Sve će večeras od 20.45 na engleskom svetom fudbalskom terenu biti spremno za žurku i proslavu velikog jubileja, praktično da ne postoji niko na Ostrvu ko već nije upisao ubjedljiv trijumf domaćina. Nažalost, malo ko i u našoj zemlji vjeruje u drugačiji ishod. Razloga je mnogo - od snage Engleske, preko očajnih partija Crne Gore već duže od godine, pa sve do toga što će Faruk Hadžibegić zbog povreda večeras imati mnogo muke da sastavi startnih 11. “Želimo da im pokvarimo

CRNA GORA JE DVA PUTA PRIJETILA NA “VEMBLIJU”

Crna Gora treći put u hramu fudbala - za razliku od prethodna dva, sada bez rezultatskog imperativa, otpisana... Međutim, ta dva ranija gostovanja na “Vembliju” ostavila su osjećaj ponosa - posebno je to bilo 12. oktobra 2010, kada su “sokolovi” iz kolijevke fudbala donijeli epski bod (0:0), a o prečki Milana Jovanovića i danas se priča. Crna Gora je nakon te utakmica i četiri kola kvalifikacija za EP bila neporažena, a Zlatko Kranjčar istorijski remi “iskovao” je sa Mladenom Božovićem, Stefanom Savićem, Miodragom Džudovićem, Markom Bašom, Jovanovićem, Miloradom Pekovićem, Elsadom Zverotićem, Simonom Vukčevićem, Mitrom Novakovićem, Brankom Boškovićem, Radomirom Đalovićem,

a igrali su još i Andrija Delibašić, Fatos Bećiraj i Mladen Kašćelan. Tri godine kasnije u kvalifikacijama za SP desetkovana Crna Gora sanjala je senzaciju na istom mjestu, ali je pobjeda Engleske (4:1) srušila san o Mundijalu iako je gol Dejana Damjanovića za 2:1 probudio nadu. Na tom meču Branko Brnović je nastupio sa Vukašinom Poleksićem, Savom Pavićevićem, Savićem, Ivanom Kecojevićem, Jovanovićem, Nikolom Drinčićem, Zverotićem, Vladimorom Volkovim, Boškovićem, Stevanom Jovetićem, Damjanovićem, dok su sa klupe ušli Bećiraj, Vukčević i Filip Kasalica. I danas zvuči nestvarno, ali oba meča na “Vembliju” propustio je najbolji fudbaler naše reprezentacije Mirko Vučinić.

SPORT

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

GRUPA A

GLESKE ZAVRŠAVA KVALIFIKACIJE ZA EP

NI SOKOLOVI IBREJKERI feštu, rezultatski naravno”, poručio je na sinoćnjem presu Hadžibegić. “Sigurno nijesmo došli ovdje da izgubimo.”

■ SVIMA DAJU PET GOLOVA, ALI...

Deset golova Bugarima u dva meča, pet Česima na “Vembliju” (od kojih su istina izgubili u Pragu), pet Kosovu u Sautemptonu, pet Crnoj Gori pod Goricom Englezi su svim rivalima u kvalifikacijama napunili mrežu, pa onda i ne čudi što puni samopouzdanja dočekuju večerašnji duel protiv posljednjeplasiranog rivala u grupi A. “Očigledno je da su Englezi navikli da svima daju po pet golova”, istakao je Hadžibegić. “Svjesni smo svega toga - i jačine protivika i da smo oslabljeni, ali ne bi bilo sportski da razmišljamo da izgubimo 3:0. Ne, pokušaćemo da uradimo sve, možda

i da osvojimo bod ako nam se ukaže šansa.” Spisak onih igrača na koje bi naš selektor mogao da računa da su zdravi je dugačak - Stevan Jovetić, Stefan Savić, Adam Marušić, Žarko Tomašević, Marko Bakić, Aleksandar Šćekić, Marko Janković, Vukan Savićević, Nebojša Kosović... “S obzirom na povrede tražimo 11 zdravih. Mijenjaćemo nešto, ali zato što smo prinuđeni na to”, zaključio je Hadžibegić.

■ BEĆIRAJ: ISTI MOTIV KAO I RANIJE

Od svih “sokolova” koji će se večeras pojaviti na “Vembliju” samo je Fatos Bećiraj bio u sastavima Crne Gore u prethodne dvije posjete hramu fudbala. “Da, ovo je treći put da sam na ‘Vembliju’ i srećan sam što ću opet igrati na ovom stadionu. Zna-

ENGLESKA

CRNA GORA

20.45h Pikford Aleksander-Arnold Magvajer Mings Čilvel Medison Vinks Okslejd-Čembrlen Sančo Rašford Kejn Selektor: Geri Sautgejt

Petković Vešović Simić Lagator (Vujačić) Radunović Vukčević Hočko Hakšabanović Boljević Jovović Bećiraj Selektor: Faruk Hadžibegić.

LONDON - Stadion “Vembli”. Kapacitet: 90.000. Sudija: Antonio Mateu Lahoz (Španija). Asistenti: Pau Sebrijan Devis, Roberto del Palomar (Španija). Direktno: NOVA M TV.

mo koliku istoriju ima fudbalska reprezentacija Engleske i san svakog igrača je da izađe na ovaj teren”, istakao je Bećiraj. Naš napadač je svjestan i razlika između prethodnih i ovog meča na “Vembliju”. “Nažalost, ovog puta nijesmo u poziciji u kakvoj smo bili prethodna dva puta kad smo igrali ovdje, ali ni sada ne treba da nam fali motiva i želimo da odigramo kao prethodna dva”, jasan je Bećiraj.

1. KOLO - 22. mart 2019. Bugarska - Crna Gora Engleska - Češka

1:1 5:0

2. KOLO - 25. mart 2019. Kosovo - Bugarska Crna Gora - Engleska

1:1 1:5

3. KOLO - 7. jun 2019. Češka - Bugarska Crna Gora - Kosovo

2:1 1:1

4. KOLO - 10. jun 2019. Bugarska - Kosovo Češka - Crna Gora

2:3 3:0

5. KOLO - 7. seprembar 2019. Kosovo - Češka Engleska - Bugarska

2:1 4:0

6. KOLO - 10. septembar 2019. Crna Gora - Češka Engleska - Kosovo

0:3 5:3

7. KOLO - 11. oktobar 2019. Češka - Engleska Crna Gora - Bugarska

2:1 0:0

8. KOLO - 14. oktobar 2019. Bugarska - Engleska Kosovo - Crna Gora

0:6 2:0

9. KOLO - večeras 20.45 Češka - Kosovo 20.45 Engleska - Crna Gora 10. KOLO - 17. novembar 2019. 18.00 Bugarska - Češka 18.00 Kosovo - Engleska

TABELA 1. Engleska

6 5

0 1 26:6

2. Češka

6 4

0 2 11:9

3. Kosovo

6 3

2 1 12:10

4. Crna Gora

7 0

3 4 3:15

5. Bugarska

7 0

3 4 5:17

EURO 2020. se održava od 12. juna do 12. jula u 12 država i 12 gradova – Amsterdamu, Bakuu, Bilbau, Briselu, Bukureštu, Budimpešti, Kopenhagenu, Glazgovu, Londonu, Minhenu, Rimu i Sankt Peterburgu

Zanimljivo, prvi put u kvalifikacijama igraju sve 54 selekcije članice Uefe među kojima su i zemlje domaćini prvenstva, pa postoji mogućnost da se prvi put šampionat Evrope održi u državi koja ne učestvuje na EP

Na Evropsko prvenstvo 2020. godine će se plasirati po dvije najbolje plasirane selekcije iz 10 grupa, plus četiri selekcije preko Lige nacija

Četvrtfinalne utakmice se igraju u Sankt Peterburgu, Minhenu, Bakuu i Rimu, a polufinalni mečevi i finale će se igrati na Vembliju u Londonu

SPORT

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

OMLADINSKA SELEKCIJA PORAŽENA OD BUGARSKE U TURSKOJ 3:1

KAŽNJENI ZA PROMAŠAJE Startnih 11 pred meč sa Bugarskom

foto: fscg.me

Selektor Milorad Peković je opominjao da je start najbitniji, ali “sokolići” to nisu najbolje shvatili - omladinska reprezentacija Crne Gore je poražena od Bugarske (3:1), u turskom gradiću Manavgat, u prvom kolu preliminarne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. “Sokolići” su primili gol u 4. minutu, izjednačio je Nikša Vujanović 10 minuta kasnije, zatim su Milan Vukotić (prečka), Ognjen Gašević i Vujanović prijetili iz svih oružja, a u finišu je stigla kazna - golovi u 83. iz penala i 90+3. minutu za konačnih 3:1. Naredni rival našoj selekciji je Turska koja je odradila Jermeniju sa 4:1, a u elitnu rundu kvalifikacije će se plasirati dvije selekcije iz naše grupe, kao i četiri najbolje trećeplasirane ekipe iz 13 kvalifikacionih grupa. Protiv Bugarske za Crnu Go-

RASPORED

ru su igrali Lazar Baltić, Matija Račić (49’ Matija Drinčić), Nikola Janjić (46’ Andrej Pupović), Balša Dubljević (82’ Omar Sijarić), Mirko Milikić, Abdel Osmanović, Nikša Vujanović, Milan Vukotić, Ivan Vukčević (66’ Marko Mrvaljević), Ognjen Gašević (82’ Miloš Milović), Veljko Radenović. B.T.

1. kolo Crna Gora - Bugarska 1:3 Turska - Jermenija 4:1 2. kolo - 16. novembar 11:00 Bugarska - Jermenija 14:00 Turska - Crna Gora 3. kolo - 19. novembar 13:00 Jermenija - Crna Gora 13:00 Bugarska - Turska TABELA: Turska 3, Bugarska 3, Crna Gora 0, Jermenija 0.

BERANE NAJBOLJE U SJEVERNOJ REGIJI TOKOM JESENJE POLUSEZONE

Milanović vodi u Drugu ligu Berane je odlučno u namjeri da se vrati u Drugu ligu Crne Gore - tim sa sjajnim stadionom je jesenju polusezonu u Sjevernoj regiji (Liga udruženja klubova FSCG sjever) završio sa svih 12 pobjeda, a centralna figura Beranaca je Đuro Milanović. Ofanzivac se u matični klub vratio nakon sedam godina, postigao je 13 golova što mu je omogućilo titulu prvog strijelca jeseni, a u međuvremenu je igrao futsal za KMF Berane.

“Odazvao sam se pozivu matičnog kluba da pomognem u nastojanju da se Berane vrati u Drugu ligu”, rekao je 27-godišnji Milanović, koji je svojevremeno igrao za šampionski Rudar Nebojše Vignjevića... “Svi zajedno želimo da se vratimo u Drugu ligu, a nadam se da će Berane uskoro da zauzme mjesto koje mu pripada u našem fudbalu”, jasan je Milanović. B.T.

Milanović

MLADA SELEKCIJA GOSTUJE U HAIFI 18.3

IZRAEL KAO P

Mlada selekcija Crne Gore na papiru ima solidan kvalitet, ali nikako da odigra utakmicu po želji selektora i navijača, a optimizam je dodatno splasnuo nakon jedne pobjede (Farska Ostrva) i četiri poraza (Španija dva puta, Kazahstan, Sjeverna Makedonija) u uvodnih pet kola... Međutim, “sokolići” još vjeruju u drugo mjesto u grupi 6, a okršaj sa Izraelom u Haifi (danas, 18.30) može da bude prekretnica na tom putu. Prvobitno je planirano da učenici Miodraga Vukotića sa vršnjacima igraju u Ramat Ganu (gradiću tri kilometra udaljenom od Tel Aviva), ali nakon što su se u Tel Avivu oglasile sirene, utakmica je prebačena u Haifu. Izrael je u dosadašnja dva meča upisao dvije pobjede (Kazahstan, Farska Ostrva)... “Od ekipe uvijek očekujem dobru igru i povoljan rezultat.

FOTO PRIČA

KD OBUKAO DRES IDOLA

Kevin Durent je prije nekoliko godina otkrio da ima veliko poštovanje za Dražena Petrovića, a da je jedan od njegovih idola Toni Kukoč. A, na jednom od treninga KD je nosio dres legendarnog Splićanin iz Čikaga sa kojim je osvojio tri uzastopne titule. Durent se trenutno oporavlja od povrede Ahilove tetive.

Znam da protiv Izraela neće biti lako, a osim toga smo u seriji loših rezultata i imamo problema sa povredama. Međutim, ne tražimo nikakve alibije, napašćemo što bolji rezultat”, rekao je selektor Vukotić. Na EP 2021. u Mađarskoj i Sloveniji će se naći pobjednici grupa plus domaćini, dok će

PORAZA ZAREDOM VEZALA JE MLADA REPREZENTACIJA CRNE GORE - ŠPANIJA (DVA) I SJEVERNA MAKEDONIJA

NAJVEĆA SPORTS

EVROPA Bijenale golfa, jedan od najprestižnijih trofeja u sportu i borbe dva kontinenta. Ukratko, to je Rajder kup u kojem igraju najbolji igrači Evrope i Amerike. Sve je krenulo 1927. godine, a ime Rajder ovaj turnir dobio je po tadašnjem biznismenu Sajmonu Rajderu koji je sponzorisao prvi susret. Koliko je Rajder kup značajan za najbogatije sportiste na planeti najbolje govori podatak da im je najveći cilj u karijeri, iako ne dobijaju nikakvu nadoknadu za njega.

SPORT

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

45 Foto: cev.eu

Danijel krenuo stopama oca i djeda

.30 IZRAELU U KVALIFIKACIJAMA ZA EP

PREKRETNICA dvije najbolje drugoplasirane selekcije iz devet kvalifikacionih grupa igrati baraž. Crna Gora je daleko od te dvije selekcije, ali sanja drugo mjesto u grupi 6. “Nije sve izgubljeno kada je riječ o borbi za drugo mjesto. Do kraja kvalifikacija imamo pet utakmica, moramo sakupiti što više bodova, jer dosta toga može da se promijeni na tabeli. Bez obzira na četiri poraza u dosadašnjim utakmicama, igračima nemam šta da zamjerim kada je riječ o zalaganju i motivaciji”, poručio je Vukotić. A ukoliko popularni Miki uspije da “zategne” odbranu koja je bila bušna na prethodnim utakmicama, dobar rezultat iz Haife je - realnost! Štoper Budućnosti Stefan Milić će sa drugovima biti pod posebnom prismotrom. “Utakmica će biti prije svega psihološki teška, ali i fizički. Izra-

GRUPA 6

El Klasiko na programu 18. decembra

DANAS 18.30 Izrael - Crna Gora 19.45 Španija - S. Makedonija 1. Španija 2. S. Makedonija 3. Kazahstan 4. Izrael 5. Crna Gora 6. Farska Ostrva

3 3 5 2 5 4

3 2 2 2 1 0

0 1 1 0 0 0

0 0 2 0 4 4

9 7 7 6 3 0

elci igraju agresivno sa dosta trčanja i presinga. Na to moramo da nađemo odgovor. Na nama je da poslije serije poraza izvučemo maksimum i upišemo pobjedu. Važno je da budemo koncentrisani, jer kvalitet imamo”, podvukao je Milić. Utakmicu će voditi sudijski tim iz Velsa - glavni arbitar je Ajvan Arvel Grifit, asistiraće mu Danijel Beket i Luis Edvards, dok će ulogu četvrtog sudije obavljati Hju Džons. B.T.

SKA RIVALSTVA

AMERIKA U početku bio je to susret Engleza i Amerikanaca i uglavnom se svaki turnir završavao pobjedom američke selekcije. Tek od 1979. godine Amerikancima na crtu staju igrači iz cijele Evrope, što donosi nevjerovatne duele. Ogromna energija, frenetična podrška stotine hiljade gledalaca na terenu, više od milijardu pored TV ekrana - samo su mali dio onoga što predstavlja Rajder kup.

Ćezare Maldini je obilježio jednu epohu Milana, njegov sin Paolo Maldini je nadvisio oca i približio se božanstvu u gradu mode, a i treća generacija Maldini će igrati u Milanu - Danijel Maldini, Paolov sin, potpisao je ugovor sa italijanskim velikanom do 2024. godine. Osamnaestogodišnji Danijel je ofanzivac, za razliku od oca i djeda, koji su bili defanzivci, a ugovor je potpisao u prisustvu tate Paola, koji je tehnički direktor “rosonera”. Najmlađi Maldini je u Primaveri ove sezone dao tri gola na pet nastupa, dok je prošle godine potpisao 10 pogodaka na 26 utakmica. B.T.

Sada je zvanično - odložena utakmica između Barselone i Reala, koja je trebala da se odigra 26. oktobra, na programu je 18. decembra. Do odlaganja El Klasika je došlo zbog nemira i demonstracija u Kataloniji poslije izricanja sudskih presuda liderima separatističkog pokreta, a sada je La Liga našla novi termin. Tada je postojala ideja da se zamijene domaćinstva, ali klubovi nijesu pristali na to, pa je odlučeno da je 18. decembar najbolji datum. B.T.

BUDVA VEČERAS DOČEKUJE BENFIKU 17.45H

Nema predaje, borićemo se Prvi meč izgubili su ubjedljivo u Lisabonu, revanš će po svemu sudeći biti formalnost, ali oni žele da namuče šampiona Portugala. Odbojkaši Budve večeras (17.45h) dočekuju Benfiku u revanšu drugog kruga kvalifikacija za Ligu šampiona. Četa Vladimira Vasovića podbacila je u prvom meču, Benfika je veliki favorit i u ovom meču, ali... Budva sanja da može do pobjede 3:0 ili 3:1 kako bi stigli do zlatnog seta. “Benfika je pokazala da je odlična ekipa. Međutim, nećemo se predati bez borbe do posljednjih atoma snage. Ponovo će morati da nas ubijede da su bolji”, rekao je Marko Bojić za Sportklub. Reprezentativac Crne Gore je u Budvu stigao kao pomoć u kvalifikacijama, a

Vrijedno sam trenirao, spreman sam i odlučan, kao i svi u timu da se borimo do posljednjeg minuta. Vjerujem da možemo da budemo konkurentni

već u decembru će se preseliti u Kinu, gdje će nastaviti karijeru. Ukoliko ne uspije da savlada portugalskog predstavnika, Budva će evropsku avanturu nastaviti u CEV kupu. “Vrijedno sam trenirao, spreman sam i odlučan, kao i svi u timu da se borimo do posljednjeg minuta. Vjerujem da možemo da budemo konkurentni”, zaključio je Bojić. A.K.

IZJAVA DANA “Cijelo popodne smo Majkl i ja pili, sjećam se da je popio preko deset piva i znam da sam se našalio da ću se večeras kladiti na Klivlend s obzirom na njegovo trenutno stanje. On mi je tada rekao, vrlo ozbiljnim glasom. Slušaj me dobro, kladiću se s tobom da ću ubaciti preko 40 poena i da će ‘bulsi’ pobijediti sa minimum 20 razlike. Rekao sam dogovoreno i pružio ruku. A znate šta je on uradio? Isporučio je ‘kavalirsima’ 52 poena, pa su ‘bulsi’ pobijedili sa 26 poena” Nekadašnji hokejaš Džeremi Ronik o jednom druženju sa Majklom Džordanom na golf terenu

MINUTA TRAJAO JE PRVI MEČ BENFIKE I BUDVE U LISABONU, KOJI JE PORTUGALSKI ŠAMPION RIJEŠIO U SVOJU KORIST 15:25, 17: 25, 18:25

sport

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

cRVENE NASTAVILE PRIPREME ZA ŠVEDSKU

Vjerujemo u sebe

Košarkašice Crne Gore nastavile su sa žestokim radom i pripremom za otvaranje novog ciklusa. U pomalo čudnom sistemu izabranice Jelene Škerović kvalifikacije za Evropsko prvenstvo otvaraju u nedjelju protiv Švedske u gostima. Biće ovo novi duel sa rivalom sa ovogodišnjeg Eurobasketa, kada su slavile Šveđanke. “Igramo protiv protivnika koga već znamo, poznajemo sve igračice, način igre. Mislim da možemo da odradimo jako i očekujemo bolju igru i rezultat”, rekla je jedna od najiskusnijih u redovima naše selekcije Milica Jovanović. Jovanović i drugarice će pokušati da nastave tradiciju i obezbijede novi plasman na šampionat Starog kontinenta. Biće ovog puta teže, jer je u ekipi mnogo mladih igračica.

“Ovo je novi ciklus, sa velikim brojem mlađih igrača. Uz naporan rad vjerujemo da možemo da se plasiramo”, dodala je Jovanović i kratko se osvrnula na čudan sistem kvalifikacija (tri godine, četiri meča). “Koliko je težak sistem, toliko će nam odgovarati jer nam treba vremena da se upoznamo”, poručila je Jovanović. Jedna od mladih igračica je Marija Leković, članica Budućnost Bemaxa. “Nadam se da ćemo odigrati dobru utakmicu i da ćemo se kasnije plasirati na EP. Jedva smo čekali okupljanje, odmah smo krenuli sa napornim radom”, istakla je Leković. A.K.

milica jovanović Koliko je težak sistem, toliko će nam odgovarati jer nam treba vremena da se upoznamo

ABA LIGA 2 - PRVI PORAZ SUTJESKE NA DOMAĆEM TERENU

rafalna paljba rogaške

Sportski centar Nikšić je bio neosvojiva tvrđava sve do sinoć. Košarkaši Sutjeske doživjeli su prvi poraz na svom terenu - grad piva i čelika u sedmoj rundi Druge ABA lige osvojila je Rogaška (90:84). Meč pun uzbuđenja odigrali su crnogorski i slovenački predstavnik, a na kraju je četi Zorana Glomazića presudio igrač koji je prošle sezone nosio dres Lovćena - Đorđe Lelić. On je u odlučujućim trenucima sa dvije trojke omogućio gostima da odu na nedostižnu razliku. A, prije toga gledana je rezultatska klackalica. Domaćin je prvu četvrtinu dobio 25:23, ali je do odlaska na veliki odmor Ro-

DRUGA ABA LIGA Helios - MZT 78:76 Dinamik - Sloboda 87:83 Sutjeska - Rogaška 84:90 Četvrtak 19.00h Split - Borac 19.00h Široki - Spars 19.00h Novi Pazar -Lovćen 1. MZT 2. Helios 3. Borac 4. Sutjeska 5. Rogaška 6. Široki 7. Dinamik 8. Split 9. Lovćen 10. Sloboda 11. Novi Pazar 12. Spars

7 7 6 7 7 6 7 6 6 7 6 6

5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 1 0

2 2 1 3 3 2 4 3 3 5 5 6

12 12 11 11 11 10 10 9 9 9 7 6

gaška stigla do preokreta 43:46. Sutjeska je mnogo bolje otvorila treću četvrtinu. Prvo je serijom 8:0 preokrenula na 58:55, a onda je krajem tog perioda uvećala prednost na +9 (66:57). Međutim, Slovenci su uzvratili serijom 7:0 kojom su se vratili u meč. Uslijedila je rafalna paljba Lelića i Tadej Ferme, koji su hicima van linije 6,75 metara slomili otpor Sutjeske. Najbolji u redovima pobjednika koji je ubacio 14 trojki bili su Lelić i Ferme, koji su ubacili po 25 poena. Na drugoj strani istakli su se Nikola Pavlićević sa 19, Ismet Sejfić sa 16 i Draško Knežević sa 13 koševa. A.K.

ABA LIGA 2 - LOVĆEN VEČERAS (19h) PROTIV NOVOG PAZARA

Za prvo slavlje u gostima

ABA LIGA U19 - POZNATI TERMINI I RASPORED

“PlaVi” u beogradu, “mornari” u Zadru

Juniorske selekcije Budućnost Volija i Mornara uveliko se spremaju za novu, treću sezonu Juniorske ABA lige, a regionalno takmičenje juče je objavilo termine, raspored i gradove koji će biti domaćin. Beograd (dvorana Mega Bemax-a) i Zadar (Jazine) će ove godine biti domaćin 12 timova. “Plavi” će igrati u grupi A (Beograd) sa aktuelnim šampion Cibonom, Igo-

keom, Krkom, Megom i Partizanom. Barani će u grupi B za rivale imati Cedevita Olimpiju, Crvenu zvezdu, Primorsku, MZT i Zadar. Polufinalni turniri počinju 28. novembra, a na otvaranju Budućnost igra sa Igokeom, a Mornar sa MZT-om. Sistem takmičenja je isti kao prošlogodišnji - dva prvoplasirana tima iz obje grupe će se plasirati na fajnal-for. A.K.

Tri gostovanja, tri poraza. Košarkaši Lovćena nikako da pronađu pravi ritam van svoje dvorane u Drugoj ABA ligi, a priliku za četvrti trijumf u sezoni imaju u Novom Pazaru. Cetinjani u sedmoj rundi drugorazrednog regionalnog takmičenja gostuju istoimenom timu (19h). Izabranici Zorana Kašćelana su u prethodnoj rundi savladali Dinamik, dok na drugoj strani Pazarci žele da prekinu negativnu seriju od četiri poraza. Interesantno, sve te mečeve Nikola Korać i drugovi su odigrali na strani. “Želimo da pokažemo da

napredujemo iz sedmice u sedmicu. Vjerujem da možemo biti konkretni i da će nijanse odlučivati pobjednika”, rekao je Kašćelan. “Gostujemo ekipi koja

ima veći kvalitet nego što pokazuje stanje na tabeli. Treba uzeti u obzir da su bili domaćini samo jednom i svjesni smo toga”, zaključio je Kašćelan. A.K.

Vukota Pavić će biti jedna od glavnih uzdanica Lovćena

SPORT

ČETVRTAK, 14. 11. 2019.

● tifo kutak

Foto:

SPORTSKI EKRAN RTCG 2 20.20h _______________ Meksiko - Holandija, fudbal U17 23.50h _________________ Francuska - Brazil, fudbal U17

SPORTKLUB 1 13.00h 15.00h 17.55h 21.00h 02.15h

_____________________ATP Masters London, tenis ___________________________ Beretini - Tim, tenis _______________________ Himki - Armani, košarka ________________________Đoković - Federer, tenis _______________________ Klivlend - Picburg, ragbi

SPORTKLUB 2

ZELENA BRIGADA

Čuvena pjesma “You’ll never walk alone” (Nikada nećeš hodati sam) nije zaštitni znak navijača Liverpula, to je himna i tifoza Seltika, navijačke grupe “Green brigade” (Zelena brigada). Seltik park je epicentar ludila, atmosfera se uvijek prepričava, a naročito je ona izražena kada stigne gradski rival - Rendžers. Seltik nije popularan samo u Škotskoj, Irskoj, već širom planete. Po nekim procjenama, “zeleni” imaju preko deset miliona simpatizera. Postoji čak 160 fan klubova u preko 20 zemalja. Tribine na Seltik parku su uvijek krcate, a “zelena brigada” je poznata i po brojnim gostovanjima. Svakako se izdvaja Finale Kupa Uefa 2003. godine kada je u Sevilju na meč sa Portom otputovalo 80.000 fanova. A.K.

DN TIKET

1 2

1 1 3 4 2 H2

ČEŠKA KOSOVO PORTUGAL LITVANIJA BASKONIJA MAKABI REAL MADRID BARSELONA

UKUPNA KVOTA: 35

99 TROJKI PROMAŠIO JE DŽEJMS HARDEN NA PRVIH DESET UTAKMICA U NOVOJ SEZONI NBA LIGE. IZ IGRE ŠUTIRA 99-243, DOK JE SLOBODNA BACANJA U SEDAM POBJEDA I TRI PORAZA HJUSTONA ŠUTIRAO 133-151

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

18.00h 21.00h 00.30h 02.30h

_________________________ Turska - Island, fudbal ______________ Real Madrid - Barselona, košarka ____________________Kurakao - Kostarika, fudbal ____________________Martinik - Honduras, fudbal

SPORTKLUB 3 17.45h ______________________ Budva - Benfika, odbojka 20.45h ____________________ Portugal - Litvanija, fudbal

SPORTKLUB 4 18.30h ___________________________Efes - Zenit, košarka 20.45h __________________ Francuska - Moldavija, fudbal

SPORTKLUB HD 18.00h ___________________ Bugarska - Paragvaj, fudbal 20.00h ___________________ Panatinaikos - Alba, košarka

SPORTKLUB 5 19.00h _____________________ATP Masters London, tenis 21.00h ___________________ Baskonija - Makabi, košarka

SPORTKLUB 6 18.00h _____________________ Ukrajina - Estonija, fudbal 20.30h ______________________ Padova - Peruđa, odbojka

ARENASPORT 1 17.00h 20.00h 23.30h 02.00h

_____________________Srbija - Turska, košarka (ž) ________________________ Gana - J. Afrika, fudbal __________________ Indepedijente - Kolon, fudbal _______________________ Njujork - Dalas, košarka

ARENASPORT 4 19.00h _________________________Široki - Spars, košarka

EUROSPORT 13.45h_________________________________________Snuker 19.45h ________________________________________Snuker

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

ZANIMLJIVO

AKTUELNO

POSLIJE 30 GODINA JAPANSKA VLADARSKA PORODICA DOBILA NOVI ZVANIČNI AUTOMOBIL

Japanski car iz “rols-rojsa” u “tojotu” Poslije 30 godina, japanska carska porodica zamijenila je svoj zvanični automobil „rols-rojs“ domaćim vozilom „tojotom sentjuri“. Predviđeno je da se car Naruhito u ovom automobilu vozi na raznim svečanim događajima, uključujući i Olimpijske igre u Tokiju 2020, a javnost ga je prvi put vidjela tokom ceremonije krunisanja. Zamjena stranog domaćim automobilom tumači se kao simbol jačanja Japana i oslobađanja od prošlosti. Ovaj automobil pokazuje ne samo tehnološku snagu već i državni primat Japana. Napravljen je kao kabriolet bez velikih pretenzija da onaj koji se vozi ima posebnu zašti-

tu. Naime, car u Japanu ima toliku popularnost da rijetko ko može da planira atentat na njega. „Razvićemo limuzinu i za putovanja po svijetu, naravno ne kabriolet. Sa njom će ići i sve one zaštite koje imaju današnji vladari, ali za ceremoniju krunisanja i japanski kabriolet je sasvim dovoljan“, kazao je direktor „Tojote“ Akido Tojoda. „Ovaj automobil ima hibridni pogon koji se sastoji od petolitarskog V8 benzinca sa 381 konjskom snagom i 510 njutn-metara, elektromotora i nikl-metal hidrid baterije. Ukupna kombinovana snaga pogonskog sistema znosi 431 ks“, objasnio je Tojoda. RTS

ISTORIJSKI USPJEH JAPANSKE SONDE

MASKOV ODGOVOR NA KINESKI PRODOR

UZORCI ASTEROIDA STIŽU NA ZEMLJU Japanska agencija za svemirska istraživanja objavila je kraj istraživačkoj fazi misije sonde „Hajabusa 2“. Svemirska letilica danas će se otkačiti od asteroida Rjugu i početi godinu dana dugačak povratak na Zemlju. Poslije godinu i po dana ispitivanja i uzimanja uzoraka sa asteroida Rjugu, vrijeme je da „Hajabusa 2“ počne povratak nazad. Sonda će danas dobiti instrukcije da napusti Rjuguov sistem, a trebalo bi da napusti njegovo gravitaciono polje 18. novembra, nakon čega će upaliti svoje potisnike i početi povratak ka Zemlji. Očekuje se da će na Treći kamen od Sunca sletjeti 2020. godine u decembru. Na Zemlju nosi izuzet-

no vrijedne uzorke asteroida. Sonda je uspjela dva puta da dodirne površinu asteroida i prikupi uzorke – 21. februara i ponovo da uzme dublje materijale 11. jula. Osim toga, „Hajabusa 2“ je napravila veliki broj fotografija asteroida i isporučila nekoliko manjih robotičkih uređaja na površinu. Sve u svemu, misija je postigla nevjerovatan uspjeh koji se graniči sa nemogućim. „Pomalo sam tužan, a pomalo i srećan što se vraća kući. Rjugu je bio u srcu naše svakodnevice već godinu i po dana“, kazao je projektni menadžer Juići Tsuda. Povratak na Zemlju trajaće mnogo manje nego odlazak do asteroida – tek oko godinu dana.

BARBARA

ZVANIČNO

Bez Crne Gore na Eurosongu 2020. Crna Gora neće učestvovati na Eurosongu 2020. u Roterdamu, a ova informacija je juče objavljena u zvaničnom saopštenju organizatora glamurozne muzičke manifestacije. U Holandiji ćemo, dakle, gledati predstavnike 41 države, a u odnosu na ovogodišnje izdanje od novog učešća su, osim Crne Gore, odustali i Mađari, dok povratnički dvojac čine Bugarska i Ukrajina. Podsjetimo, Crna Gora prvo učešće na Eurosongu zabilježila je 2007. Od tada nije učestvovala na izdanjima 2010. i 2011. Tokom 11 učešća svega dva puta naši predstavnici plasirali su se u finale - učinili su to Sergej Ćetković i Nenad Knežević Knez 2014, odnosno 2015. D.B.

Prva fabrika “Tesla motorsa” na tlu Evrope biće otvorena u Berlinu Izvršni direktor „Tesla motorsa“ Ilon Mask rekao je da je Berlin odabran za lokaciju prve fabrike te kompanije na tlu Evrope. Osim fabrike, „Tesla“ će napraviti i inženjerski i razvojni centar u njemačkoj prijestonici. Proizvodnja „Teslinih“ električnih automobila na Starom kontinentu planira se da počne 2021. godine. Potez američkog giganta na polju električnih automobila dolazi u vrijeme oštre konkurencije iz Kine. „Svi znaju da je njemačko inženjerstvo prvoklasno i to je jedan od razloga zašto će gigafabrika biti građena u Njemačkoj“, naveo je Mask. Američki milijarder kazao je i da će postrojenje „Gigafabrika 4“ biti građeno blizu novog berlinskog aerodroma, a proizvodiće baterije, pogonske mehanizme

i vozila. Apetit za električnim vozilima drastično je porastao u Evropi, a svjetski proizvođači vode burnu borbu da uzmu što veće parče tržišta. Očekuje se da će brojne nove fabrike za proizvodnju električnih vozila biti izgrađene u Njemačkoj, Francuskoj, Španiji i Italiji, prenio je Bi-Bi-Si. U Evropi na brojnim lokacijama se planira gradnja 16 fabrika za proizvodnju litijum-jonskih baterija, koje bi sve trebalo da prorade do 2023. godine. Osim prve evropske fabrike, „Tesla“ istovremeno ulaže 1,6 milijardi dolara u veliko postrojenje „Gigafabrika 3“ u Šangaju. Američka kompanija time želi da pojača svoje prisustvo u Kini, najvećem tržištu automobila na svijetu, koje je dosta pogođeno američkokineskim trgovinskim ratom.