Ćurčić, krajem 18. v. iz Nikšića iselili u Gradac pod Golijom u Raškoj; Žeična (Piva) ogranak Abazovića, njihov ogranak Nišić u Crkvičkom Polju (Piva) a jedni odselili u Bosnu; Mataruge i Risen (Pljevlja); Gusinje; iz Šekulara (Berane) odselili u Borču (Beograd); u Podgoricu; u Borač (Gruža), Kragujevac i kao: Tatić ogranak Lutovaca, doseljenih od Berana, porijeklo Bratonožića, rođaci Mikovića i Markovića u Gruži; u Ćurčićima (Pješivci), Nikšić Ćurčići iz Pive (Žeično), po nekima su od Prodana iz Stabna Ćurtović, bratstvo u Slivnici ogranak Ilića u Brijem Dolu (Ćeklići), Cetinje; Cetinje Ćuso, u Podgorici Ćutić, Nikšić Ćutka, Rajičevići (pod Ublima - Njeguši), Cetinje, oni su od Podubličana (Rajičevića - Rajićevića) Ćutović, Plav; u Seljanima (Pljevlja) Ćućija, Nikšić Ćućil, Miljkovac (Piva) i oni u Porije (Borač), Hercegovina su ogranak Bulatovića iz Rovaca Ćućilo, Nikšić Ćućilović, Uskoci (Drobnjak); Bukovice (Šavnik), ranije Ćućul (Ćućil); ogranak Bulatovića iz Rovaca (Piva), jedno vrijeme u Miljkovcu iz Borča (Nevesinje) Ćućić, Nikšić Ćućulović, u Zatarju jesu od Bulatovića Ćufka, Rijeka Crnojevića i Cetinje, doseljenici iz Elbasana (Albanija) Ćušar, Sjenice (Kuči), doseljeni iz Lješanskog područja, vidi: Peković D Dabanović, Ćukova jama u Selcima (Crmnica), brate se sa Popovićima u Kurilu i Goričanima, Perovićima i Ivanovićima u Selcima, doseljenici iz Pipera, porijeklom iz Selaca (Klimendi), sjeverna Albanija. Od njih su u Podgorici Pajovići i Dabanovići u Dodošima (Rijeka Crnojevića) i Livarima (Debela Krajina) uz Skadarsko jezero; Bar Dabezić, Mrkojevići (Bar) Dabeljić, Rijeka Crnojevića Dabetić, Vasojevići (označeni oko 1500. god.), i kao: Lopoćani, sa Lopata (Lijeva Rijeka), razgranati; Rasova (Bijelo Polje); Ulcinj 1912. god. Dabece, Mrkojevići, Mala Gorana i Pistula (Primorska Krajina) Dabešić, Šišići; Kovač (1630. god.), Grbalj Dabživ, Gošin u Bioru (Bihor), Bijelo Polje 1485. god.; Mačeta (Mašte); Podstrana u Gornjem Polimlju 1485. god. Dabižinović, Dobrota i Orahovica (Kotor) oko 1480. god. došli iz Hercegovine; Hercegnovsko područje; u Njegušima (Cetinje) Dabižljević, Prizren, porijeklom iz Crne Gore Dabinović, Dobrota i Kotor, te kod Herceg-Novog u 17. v. Dabistrić, Kotor (oko 1423. god.), doselili iz Paštrovića Dabić, Bezjova i Ubla (Kuči). Jedni i kao: Ranjković - Mrnjavčević; Vražegrmci (Bjelopavlići); iz Drobnjaka odseljeni u Bosnu; u Tamnavi (Šumadija) iz Morače (Kolašin) Dabičević, Zalaz u Njegušima (Cetinje); Paštrovići Dabičić, ogranak Đuretić iz Mijanovića (Zeta) odselili se u Vraku (Skadar) Dabišinović (Marić), u Dobroti (Kotor) 1542. god., iz Njeguši (Cetinje); u Drobnjaku 1442. god. Dabković, Dabkovića Do i Sveti Stefan (Budva) i kao: Davković, vidi: Dabović. Od njih su Balić i Kažanegra od ranije: Crnac u Paštrovićima. Od ovih su u Budvi, Čelobrdu u Paštrovićima, Carigradu (Turska) i Sjedinjenim Državama; u Podgoricu došli iz Gruda (Tuzi) Dabo, iz Drobnjaka odseljeni u Bosnu; Kumbor, Herceg-Novi; Paštrovići 1413. god. vidi: Dabković Dabov, u Paštrovićima, kasnije Dabković; u Budvi ogranak Kaluđerovića Dabović, Gureza, Livari i Gornji Šestani (Primorska Krajina). Od njih su u Skadru (Albanija),
76