A TUALNO
13. svibnja 2008.
3
MESAP EMG - Prvi sajam o obnovljivim izvorima energije i moderne gradnje
Sad vidimo koliki smo rasipnici energije
Prvi specijalizirani sajam za obnovljive izvore energije i moderne gradnje MESAP EMG održan je od četvrtka do subote u dvorani MESAP-a u Nedelišću i jedini takav u ovom dijelu Hrvatske došao je u pravo vrijeme. Više stručni i specijalistički, sajam je ponudio dvadesetak proizvođača iz Hrvatske i Slovenije koji proizvode strojeve i uređaje te sustave gradnje uz održive izvore energije, ali mnogo više informacija na tu temu i mjesto susreta. Tema obnovljivih izvora energije tek će u Hrvatskoj idućih godina postati jedna od dominantnih, a poticaji od strane države već polako kreću. Za nekoliko godina svaki će objekt morati imati i takozvanu energetsku putovnicu, s ciljem što manje nepotrebne rastrošnosti. Sajam je u četvrtak otvorio državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Leo Begović, naglasivši da se Europska unija opredijelila da do 2010. godine koristi 12 posto energije iz obnovljivih izvora, dok će Hrvatska do 2010. godine imati samo 5,6 posto energije iz obnovljivih izvora. - U Hrvatskoj se shvatilo da trebamo štedjeti energiju i da su obnovljivi izvori važni. Tako je za sufinanciranje i pomoć stiglo 150 projekata, a to je početak, rekao je Leo Begović.
Uz slovenske tvrtke, koje su predstavile načine proizvodnje energije od bioloških ostataka, na prvom sajmu obnovljivih izvora energije bile su prisutne i međimurske tvrtke koje se bave energijom, uz ostale Đurkin, Međimurje plin, Eko Međimurje, Centrometal, Senko, Florian Lugitsch, V-Elin, KIS, Energosistemi, uz razvojne agencije DAN i REDEA. Direktor sajma Marjan Novak naglasio je da se svi slažu da su promjene nužne, kao i razgovori proizvođača i kupaca na temu ušteda energije. Župan Josip Posavec naglasio je da je tema energije pitanje razvoja. On je naglasio da će zahtijevati da se u prostorni plan Međimurske županije ucrta i jedna farma vjetroelektrana. Državni tajnik Josip Krajičković iz Ministarstva poljoprivrede rekao je da je hrana prioritet, ali se pomaže i razvoj obnovljivih izvora energije jer je i ona nužna. Na sajmu je predstavljeno više značajnih projekata. Tako je međimurska razvojna agencija REDEA predstavila program Green energy kao način suradnje između sjevernog dijela Hrvatske, Slovenije i Mađarske. Cilj je kandidirati se za više europskih programa. Bilo je riječi i o ulozi takozvanih energetskih agencija i njihovoj ulozi u regionalnom razvoju, energetske agencije bit će spona između države i građana
Inženjeri iz cijele Hrvatske pažljivo slušaju predavanje dr. Ljubomira Miščevića
s ciljem ušteda energije i čuvanja okoliša, a uz državne poticaje i druga sredstva. O mogućnostima za financiranje projekata obnovljivih izvora energije govorili su Hrvoje Sučić i Irena Dubravec iz Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Hrvatska udruga za infracrvenu termografiju predstavila je pak primjenu termografije u građevinarstvu, što je važno zbog toga što se vide temperaturni gradijenti zgrada. Održana je i sjednica Hrvatskog saveza građevinskih inženjera, kao i redovita skupština, a potom su inženjeri bili nazočni predavanju o održivoj i energetski učinkovitijoj gradnji dr. sc. Ljubomira Miščevića. Predavanju je bilo nazočno 120 građevinskih inženjera iz cijele Hrvatske, koji su upoznati s novim
Državni tajnik Leo Begović u društvu učenika Graditeljske škole iz Čakovca
Dr. sc. Ljubomir Miščević: - Veoma sam ugodno iznenađen visoko kompetentnim skupom u Nedelišću, očekujem da će se u Hrvatskoj uskoro znatno više voditi računa o energiji i o mogućnostima suvremene gradnje koja štedi energiju i tako čuva okoliš, a uz minimalno povećane troškove gradnje objekata. Na žalost, Hrvatska je tu na repu događaja, iako je u zadnje vrijeme dosta napravljeno, to nije ni izdaleka dovoljno.
načinima gradnje i kretanjima u Europi i svijetu. Ukratko, stari su tipovi kuća i objekata koji su rasipnici energije aut. Dr. Miščević je posebno napomenuo da Hrvatska debelo kasni za europskim inicijativama kad je riječ o suvremenoj gradnji koja štedi energiju, te je pojasnio pojmove poput nulte kuće koja sama proizvodi višak energije, jednolitarske kuće koja za grijanje treba samo 15 kw energije po metru kvadratnom, te trolitarske kuće koja za grijanje treba 45 kw energije po kvadratu. - Kad je riječ o Hrvatskoj, mi smo veliki rasipnici energije, osim što ne štedimo, ne koristimo dovoljno obnovljive izvore energije. Samo uz pametniju gradnju i uz nova tehnička rješenja moguće su uštede i do 80 posto potrebne energije za grijanje, s tim da objekt gotovo da i ne poskupi, takva je gradnja skuplja do 5 posto. Predavanje dr. Miščevića inženjeri su veoma pažljivo slušali
Marjan Novak: - Tek sad uviđam da smo ovim sajmom upali u svojevrsnu stupicu, praksa u Hrvatskoj ide jednom stranom, a pravi poticaji države tek se očekuju. Građevinari su u svojevrsnom klinču, trebaju graditi jeftinije, a energetičari ih nagovaraju da grade skuplje i kvalitetnije. Zbog promjena u Europiibrzogusvajanjanovihpropisa, očekujem povećan interes za naš sajam već iduće godine, a pogotovo kad se usvoje propisi o energetskoj učinkovitosti zgrada. i ono će sigurno pomoći da se promijene trendovi projektiranja u građevinarstvu. Predstavljena je i suvremena bioplinara iz Lendave, koja prerađuje stajski otpad, travu, u količini od 25 tona na dan. Iz jedne tone materijala dobije se 480 kwh električne energije, te 520 kwh toplinske ener-
gije. Na kraju, Međimurje plin je predstavio novu tehnologiju za hlađenje plinom i proizvodnju električne energije na plin, a za veće prostore poput restorana i dvorana. Na kraju recimo i to da je sudionike svečanog otvorenja zabavljao Mirko Švenda Žiga. (J. Šimunko)
MALI DIONIČARI preuzeli Nadzorni odbor Čateksa
Kako su mali dioničari boreći se protiv tajkunizacije postali tajkuni U petak 9. svibnja održana je skupština Čateksa d. d. na kojoj je izabran novi Nadzorni odbor Čateksa. Sastav Nadzornog odbora je u odnosu na predloženi za skupštini promijenjen i ne odražava vlasničku strukturu Čateksa. ČlanovisuNadzornogodboraKatarina Kupec, Mladen Vidović, Antun Erent i Nenad Lečak kao predstavnik zaposlenika svih iz Čateksa, Branko Krnjak i Darko Horvat kao predstavnici vlasti, jer država ima oko 30 posto udjela u vlasništvu. U Nadzorni odbor ušla je i Ana Škvorc za koju iz MTČ Tvornice čarapa tvrde da su je izabrali predstavnici preostale dvije grupacije, bez njezine pisane izjave, tek da zadovolje formu da u Nadzornom odboru bude i predstavnik MTČ Tvornice čarapa. Većiprijeskupštine Čateksamali dioničari činili su sve da se Nadzorni odbor ne formira prema vlasničkoj strukturi i, po svemu sudeći, pritisak malih dioničara na državu je uspio. Već ranije je iz Čateksa Vladi i HFP-u upućeno pismo da država Čateksove dionice ne stavlja na burzu. - U petak
su medijske kuće dobile informaciju da su to jutro prije održavanja skupštine Katarina Kupec i direktor Damir Vitez s nekolicinom zaposlenika intervenirali u Ministarstvu gospodarstva i lobirali za opciju malih dioničara na predstojećoj skupštini tog dana. Vlada im je očito, da bi otklonila bilo kakvu “pobunu radnika” protiv“neprijateljskogpreuzimanja”, kako u Čateksu nazivaju ulazak MTČ Tvornice čarapa u Čateks, udovoljila zahtjevima. Tako su u Nadzorni odbor, u kojem većinu imaju predstavnici malih dioničara poduprijeti i članovi predstavnika zaposlenika, stavili i dva člana vladajućeg HDZ-a, Branka Krnjaka, koji je već od ranije u Nadzornom odboru, i Darka Horvata, direktora čakovečke Elektre. DosadašnjizaposlenikHFP-aStjepan Novak ispao je iz Nadzornog odbora. Time je vladajuća stranka direktno preuzela odgovornost za stanje u Čateksu, kako je to u prošlogodišnjem intervjuu rekao i Vladimir Ivković, predsjednik Županijskog HDZ-a. Vlada je ustvari ovim potezom dala otvorene ruke i veliku odgo-
vornost Katarini Kupec i njezinim istomišljenicima iz Udruge malih dioničara, koja od početka zbivanja u Čateksu vodi glavnu riječ protiv ulaska MTČ Tvornice čarapa u Čateks. Naime, ona je osoba koja nakon naziva i proziva na red novinare i tumači im “pravu istinu” o Čateksu. U Nadzorni odbor ušao je i Antun Erent iz Uprave Čateksa, koji je za razliku od Katarine Kupec daleko više rangirani na listi dioničara, među deset najvećih vlasnika. Mali dioničari očito su pobijedili na ovoj skupštini, ali time i preuzeli potpuno odgovornost za sve što će se ubuduće događati u Čateksu, pa i rezultate poslovanja od kojih se revizija ograđuje. Jesu li svjesni da su u maniri pravih tajkuna dobili ogromnu moć i vlast s vlasničkim udjelima koji se vrte oko jedan posto. Od sada će sva odgovornost za prosperitet Čateksa biti uperena u njih. Politika pak će, krenu li stvari u krivo, kako im je podršku dala, tako je i uskratiti, po principu: imali ste priliku, dali smo vam je. (Božena Malekoci - Oletić)
HDZ o potporama Ministarstva
Međimurski fenomen
Katarina Kupec, tajkun bez pokrića, upravlja milijunima koje su drugi uložili kao da su njezini vlastiti, dok su pravi vlasnici završili izvan Nadzornog odbora
HDZ je već na prošloj konferenciji za novinare najavio da će se javnosti prezentiratisprojektimakojisuprošli na državnoj razini i dobili financijsku podršku s državne razine. Na konferenciji za novinare koju održali u ponedjeljak, a uz Vladimira Ivkovića, predsjednikaŽupanijskeorganizacije HDZ-a, bili su nazočni Mladen Križaić, zamjenik župana, Snježana Matoš, predsjednica Općinskog vijeća Kotoribe,teZoranRadmanić,predsjednik općinske organizacije HDZ-a. Vladimir Ivković tako je skrenuo pozornost na sedam milijuna kuna za investicije u međimurskoj kulturi koje podupire Ministarstvo kulture, od čega se preko dva milijuna kuna odnosi na investicijske potpore uređenju doma kulture, preko 3,6 milijuna kuna za zaštitu spomenika kulture,aostataknauređenjecrkava i sakralnih objekata, potpore raznim kulturnimprojektimainabaviknjiga za narodne knjižnice.
Mladen Križaić rekao je da je obnova društvenih domova diljem Međimurja fenomen koji doživljava renesansu unutar Hrvatske. - Domovi kulture postaju središta mjesnih kulturnih i društvenih zbivanja, dodao je Ivković. Općina Kotoriba je, što se tiče dobivanja financijskih sredstava s razine države, u ponešto povlaštenijem položaju zbog izgradnje škola koja bi trebala biti otvorena na jesen, za narednu školsku godinu. Radi se o investiciji vrijednoj između 27 i 28 milijuna kuna. Uz pomoć države i europskih sredstava u Kotoribi bi se uredile nerazvrstane ceste, pri čemu bi pojedine spojne ulice, njih šest u mjestu, dobile asfalt. Radi se o investiciji vrijednoj preko 8,5 milijuna kuna, koja bisefinanciralaizEIB-a.Osiguranoje 60 posto sredstava, a općina je dužna osigurati projektnu dokumentaciju. (BMO)