PRAVNI PROPISI I LOVSTVO ZAKONODAVNA PRAKSA EUROPSKE UNIJE
Odredbe o mesu divljaËi BuduÊi da se Hrvatska intenzivno priprema za ulazak u Europsku uniju nuæno je i prilagoditi odredbe naπih propisa s odredbama zakonodavstva Europske unije kad je rijeË o divljaËi i njezinom mesu tj. divljaËini. Stoga donosimo najvaænije odredbe europskog zakonodavstva koje se odnosi na ovo podruËje.
P
ostoje mnoge odredbe EZ-a i nacionalne odredbe koje se odnose na podruËje divljaËi i mesa od divljaËi, a koje su obvezujuÊe za lovce, naroËito kao vlasnike loviπta i osobe sa steËenom kvalifikacijom za lov.
Sigurnost namirnica: Kao osnovni zakon u podruËju prehrambenih namirnica promatra se odredba (EZ) 178/2002 “Sigurnost prehrambenih namirnica”. Ona je neopozivo vaæeÊa od 1. sijeËnja 2005. godine u cijeloj EU. U njezinim razliËitim Ëlancima ona postavlja kriterije za lov i lovce koji, s jednom iznimkom (vlastita uporaba), su povezani sa stavljanjem u promet divljaËi i mesa od divljaËi. Ta ko Ëla nak 3 Br. 2, 3 i 17 pojaπnjavaju da se vlasnik loviπta koji se bavi lovom smatra podu zet ni kom ko ji se ba vi pre hrambenim namir nicama kao osnov nom pro i zvod njom. Za vlasnika loviπta koji se prema toj odredbi smatra poduzetnikom koji se bavi prehrambenim namir nicama znaËi da ga veæe odgo vor no st za si gur no st pre hrambene namirnice “divljaËi”. Ta se odgovornost proteæe i na djelatne osobe (lovce) u njegovu poduzetniπtvu za prehrambene namirnice i na ona ponaπanja i sredstva kod ubijanja i prireivanja odreene divljaËi kao prehrambene namirnice za ljudsku konzumaciju (»lanak 17 stavak 1). Time prehrambene namir ni ce ko je ni su si gur ne za konzumaciju ne smiju dospjeti na træiπte (»lanak 14 stavak 1). Pre hram be nim na mir ni ca ma ko je ni su si gur ne sma tra ju se one koje su πtetne za zdravlje ili nisu namijenjene konzumaciji (»la nak 14 sta vak 2 u sve zi s »lankom 5 odredbe). Onaj tko se ne pridræava te odredbe Ëini kazneno djelo (§ 58 stavak 2 Br. 1, odn. § 59 stavak 2 Br. 1 Zakona o prehrambenim namirnicama i sredstvima za prehranu). Pritom nije bitno da li se div-
42
ljaË direktno stavlja na træiπte ili daje ovlaπtenom pogonu za preradu divljaËi. Kao kazna prijeti zatvor do tri godine, odnosno jedne godine, a kod nemarnog postupanja kazna zatvora do jedne go di ne ili (od go va ra ju Êa) nov Ëa na ka zna (vi di Za kon o prehrambenim namirnicama i sredstvima za prehranu (LFGB) § 58, § 59 i § 60).
Prodaja krajnjem potroπaËu ili trgovini: Ovom odgovornoπÊu za sigurnost prehrambenih namirnica vlasnik loviπta kao poduzetnik koji se bavi prehrambenim namirnicama nije vezan kada divljaË i meso divljaËi prodaje izvan nadleænosti odredbi (EZ) Br. 852/2004 i Br. 853/2004 direktno krajnjem potroπaËu ili samostalnoj trgovini
(trgovini divljaËi, mesnicama, gastronomskim objektima. BuduÊi da zakonodavac veliku vaænost polaæe na ishodivost prehrambenih namirnica (»lanak 18 stavak 1 i 3), u tom je sluËaju vlasnik lovišta kao poduzetnik koji se bavi prehrambenim namirnicama, ako divljaË u krznu, koæurici i koæi prodaje ovlaπtenim pogonima za preradu divljaËi ili samostal-
Veterinar proglaπava podobnost divljaËi za konzumaciju prema sljedeÊem U odredbi (EZ) Br. 854/2004. navedena su sva moguÊa obiljeæja u stavku IV. SpecifiËni propisi, poglavlje VIII. DivljaË koja æivi u divljini, kojima pokrajinski veterinar moæe meso proglasiti nepodobnim za konzumaciju. To bi bile sljedeÊe: prije ubijanja prepoznatljivi abnormalni naËini ponaπanja i poremeÊaji opÊeg stanja (npr. zaprljano bijelo krzno zatka zbog proljeva); generalizirani tumori ili gnojni Ëirevi koji se mogu naÊi u razliËitim unutarnjim organima ili u muskulaturi; upala zglobova (artritis), upala spolovila (orchitis), bolesne promjene bubrega ili slezene, upale crijeva ili kila;
strana tijela u tjelesnim πupljinama koja nisu uzrokovana lovom, u æelucu, bubrezima i mokraÊi, ako prsa ili koæa na trbuhu imaju boju;
okuæenost parazitima (napomena: ovdje se ne misli na jelenje uπi, pluÊne gliste, metilje itd., veÊ na trihine koji se nalaze u mesu, trakavicu, ciste sarkosporidije i ostalo); stvaranje prekomjerne koliËine plina u æelucu i bubreænom traktu s promjenom boje unutarnjih organa (napomena: uvijek prisutno kod a) divljih zeËeva i kuniÊa, koji neohlaeni - temperatura 4 °C - ostaju nerazueni dulje od dvanaest sati), b) kod lopatara koji su leæali nerazueni, a uginuli su nakon viπe sati, ostavljeni primjerice preko noÊi); velika odstupanja muskulature ili organa u boji, konzistenciji ili mirisu (Napomena: veprovina jakog mirisa nije valjana za konzumaciju!);
stari otvoreni prijelomi kostiju;
suπica (kaheksija) i/ili generalizirane ili lokalizirane nabrekline/otekline (edemi);
svjeæe zarasline ili slijepljenost krzna na prsima ili trbuhu, ili
druge upadljive i povπinom velike promjene kao πto su truleæ (Ëak i opekline); i prema Stavku II poglavlja V:
mrπavost (pothranjeni primjerci);
neËistoÊe ili zaprljanja zbog fekalija ili drugih kontaminacija (uvijek kod strijelnih rana trbuπne πupljine i kod zaprljanja nastalih, meu ostalim, zbog liπÊa, zemlje i smole).
Kod divljaËi koja pokazuje neka od navedenih obiljeæja i koja je dovedena u pogon za preradu divljaËi pokrajinski veterinar mora meso proglasiti nepodobnim za konzumaciju. (Poglavlje VIII., odjeljci A i B). StruËna osoba mora znati prepoznati ta obiljeæja kako bi veÊ kod promatranja u samom loviπtu mogao donositi odluke, a naroËito kada divljaË ili njezini pojedinaËni dijelovi trebaju iÊi u direktnu prodaju.
1-2/2010. LOVA»KI VJESNIK