Issuu on Google+

omot_1-2_2010:omot_7_05 2/10/10 13:36 Page 1

Godina 119

1-2 2010 VAR©AVSKA 4, 10000 ZAGREB, HRVATSKA

Sabatti s.p.a. DIVLJA SVINJA

Pucanje u pogonu Znakovi pogotka Guljenje i rasijecanje EUROPSKI PROPISI

Odredbe o mesu divljaËi PodruËja jelena Punjenje strjeljiva

®

VELEPRODAJA/SKLADI©TE ZAGREB, TESLINA 4 tel. 01/48 11 854, fax 01/48 11 834 www.lovactrgovina.hr

PRODAVAONICA ZAGREB, TESLINA 4 tel. 01 48 11 851

SERVIS ORUÆJA ZAGREB, TESLINA 4 mob. 091/48 30 109

BESKAMATNI KREDIT, OBRO»NO PLAΔANJE DO 24 MJESECA!

ISSN 0024-6999

Wald & Forst

Hrvatska se u Dortmundu predstavila Europi

omot_1-2_2010:omot_7_05 2/10/10 13:37 Page 2

PU©KARI OD 1790. FERLACH AUSTRIJA - ZAGREB

Veleprodaja - maloprodaja FANZOJ - INOX d.o.o. OgrizoviÊeva 40, 10000 Zagreb, Tel. 01/38 22 655 Tel./faks: 01/38 20 185, e-mail: fanzoj@zg.htnet.hr Radno vrijeme: PON - PET 8,30 - 16,30 h

AKCIJA PRENOSIVE MONTAÆNE »EKE RAZNE VISINE, TEÆINA CCA 12 kg LONCI ZA ISKUHAVANJE TROFEJA SRNJAK - JELEN

SPECIJALNI KI©OBRANI SA DRÆA»EM ZA »EKU ZA©TITITE SE OD UV ZRAKA I KI©E NA »EKI DRÆA» ROGA KOD ISKUHAVANJA ZA©TITNA MREÆA ZA DIVLJA» ©TITI OD INSEKATA Izuzetno nam je drago πto smo spremni po izuzetno povoljnoj cijeni ponuditi odjeÊu ©panjolske tvornice - “HART” koja se specijalizirala za izradu odjeÊe namijenjene najzahtjevnijim uvjetima kao πto su gusta makija, glog, vlaga, snijeg itd. OdjeÊa je izraena od materijala propusnog da se ne znojite te je vanjski zavrπetak izraen od “KEVLARA” koji se koristi za proizvodnju neprobojne odjeÊe. Jakne i hlaËe ove tvrtke posebno se preporuËuje lovcima na divlje svinje, πljuke kao i za ostale lovove u teπkim uvjetima gdje klasiËna odjeÊa ima kratak vijek trajanja.

NEW

Najpovoljniji uvjeti kupnje Uz to πto primamo sve kartice, od 1. travnja uveli smo i kreditiranje naπih kupaca i to: potroπaËki kredit putem AMEX-a do 60 obroka i iznos do 100 000 kuna, AMEX do 6 obroka, bez kamata i bez naknade, MAESTRO od 3 do 12 obroka, PBZ CARD, DINERS na 3 do 6 obroka, bez kamata s naknadom kartiËaru

U OVOM BROJU  LovaËki vjesnik Glasilo Hrvatskog lovaËkog saveza i Ëasopis za lovce i ostale ljubitelje prirode Godina 119.

 SJEΔANJE Prof. dr. sc. Zvonko MustapiÊ

NoÊ muzeja

Nakladnik Hrvatski lovaËki savez, Zagreb, Nazorova 63

15 godina LS-a Primorsko-goranske æupanije

v.d. glavnog urednika Marijan LekiÊ e-mail: marijan.lekic@gmail.com IzdavaËki savjet Zlatko Stolnik (predsjednik), Alojzije FrkoviÊ, Slavko Labaš, Zdravko Piškor i Josip Janeš Uredniπtvo Josip Malnar (dopredsjednik HLS-a), Antun Alegro, Mato GrgiÊ, Mate RadiÊ, Zdravko VujnoviÊ, Josip Cvetko, grafiËko oblikovanje, Anica KošiÊ, lektorica, Snježana KuzmaniÊ, tajnica Adresa uredniπtva LovaËki vjesnik 10000 Zagreb, Nazorova 63 Tel. 01/4834 562 Faks 01/4876 564 e-mail: lovacki.vjesnik@hls.t-com.hr Priprema i tisak Zrinski d.d., »akovec e-mail: priprema@zrinski.hr ∂ Hrvatski lovaËki savez “LovaËki vjesnik”, sva prava pridræana »lanovi Hrvatskog lovaËkog saveza ne plaÊaju posebno pretplatu za LovaËki vjesnik, nego ga dobivaju u sklopu Ëlanarine

Jelenska divljaË i druπtvo

17

 DOGA–AJI

Prvi hrvatski lovaËki Ëasopis utemeljen u oæujku 1892. godine u Zagrebu pod imenom “Viestnik Prvoga obÊega hrvatskoga druπtva za gojenje lova i ribarstva”

Za nakladnika –uro DeËak, predsjednik HLS-a

 INOZEMNA ISKUSTVA 10

12

 OBLJETNICE 14

 LOVSTVO Vaænost zaklona za divljaË

22

Uzgoj srneÊe i jelenske divljaËi

26

 TRAGOVI DIVLJA»I Tragovi vuka, lisice i psa

34

 LOVA»KO STRJELJIVO Punjenje strjeljiva za vlastite potrebe u EU

36

 LOVA»KO ORUÆJE I BALISTIKA Uporabljivost pumperice kratkih cijevi

38

 ZAKONODAVSTVO ©tete u prometu i divljaË

41

 PRAVNI PROPISI I LOVSTVO Zakonodavna praksa Europske unije

42

 LOVA»KA PRAKSA

 ZA©TIΔENE PTICE

52

Kako pucati na divlju svinju u prigonu

44

 LOVA»KA KUHINJA

54

Znakovi pogotka kod divlje svinje

45

 RAZBIBRIGA

56

 NAGRADNA KRIÆALJKA

59

 MALI OGLASI

60

 PRAKTI»NI SAVJETI Guljenje koæe i rasijecanje crne divljaËi

48

Godiπnja pretplata za Hrvatsku 250 kn za Europu 50 € izvan Europe 100 $ Pretplatu πaljite na æiro-raËun HLS-a 2340009-1100010145 PBZ poziv na broj 03-30401, ili devizni raËun 25000-99-82800-6323 PBZ Rukopise i fotografije ne vraÊamo. Objavljene fotografije su autorsko vlasništvo Hrvatskog lovaËkog saveza i bez pismenog odobrenja ne smiju se drugdje objavljivati. Nakladnik ne odgovara za dizajn i sadræaj plaÊenih oglasa Naklada ovog broja 54 320 primjeraka Tajniπtvo HLS-a, evidencija Ëlanstva, lovaËke i lovoËuvarske iskaznice, lovaËki ispiti, promjena adrese Ëlanova HLS-a, prodaja, raËunovodstvo Tel.: 01/48 34 560, 48 34 559 Faks 01/48 34 557 LovaËki muzej, tel. 01/48 76 567 www.hls.com.hr CIJENE OGLASNOG PROSTORA Jedna stranica 1/1 (213x303 ili 190x277) 4.000 kn + PDV Pola stranice 1/2 (190x136 ili 93x277) 2.000 kn + PDV TreÊina stranice 1/3 (60x277) 1.300 kn + PDV »etvrtina stranice 1/4 (93x136) 1.000 kn + PDV Osmina stranice 1/8 (93x66) 500 kn + PDV Popust za 10 oglasa 15 %, za 5 oglasa 10 %, za plaÊanje unaprijed 10 % Mob. 099 60 60 613 Naslovna stranica: snimio Darko Prokeπ

LOVA»KI VJESNIK 1-2/2010.

 SAJMOVI Sajam lova Jagd & Hund - Dortmund 2010.

4 10

Sve vaæne obavijesti za LovaËki vjesnik dostavljati na faks 01/4876-564, e-mail: marijan.lekic@gmail.com lovacki.vjesnik@hls.t-com.hr ili poπtom: LovaËki vjesnik, Nazorova 63, 10000 Zagreb 3

 SAJMOVI

Snimio: Marijan LekiÊ

Hrvatska zemlja lova

Sa sveËanog otvaranja Sajma: Ministri, predsjednici lovaËkih saveza i ostali uzvanici

Hrvatska je, zahvaljujuÊi naporima Hrvatskog lovaËkog saveza i Ministarstva regionalnog razvoja, πumarstva i vodnoga gospodarstva, Uprave za lovstvo, izborila ekskluzivno mjesto u druπtvu europskih lovnih destinacija na sajmu “Jagd & Hund 2010”, gdje je bila zemlja partner.

O

vogodiπnji najveÊi europski sajam lova i ribolova otvoren je krilaticom “Hrvatska - zemlja lova” 2. veljaËe 2010. u Zlatnoj sali Dortmundske Westfallenhallen Ëijem je sluæbenom dijelu otvaranja nazoËilo preko 300 uzvanika, od Ëega osamdeset iz Hrvatske predvoenih jakom delegacijom. Dobrodoπlica Sajma: Otvaranju Sajma prethodila je veËera dobrodoπlice njemaËkih domaÊina prireena u Ëast zemlje partnera. VeËeri je nazoËila s hrvatske strane delegacija predvoena potpredsjednikom Vlade i ministrom regionalnog razvoja, πumarstva i vodnoga gospodarstva

4

mr. Boæidarom PankretiÊem i dræavnim tajnikom Her manom Suπnikom, predstavnicima veleposlanstva predvoenih veleposlanikom Republike Hrvatske u NjemaËkoj dr. Mirom KovaËem, predstavnicima Hrvatskog lovaËkog saveza predvoenih dopredsjednikom Vladimirom Cvetkom te predstavnikom Hrvatskog πportskog ribolovnog saveza Vladimirom Severom. Od strane njemaËkih domaÊina nazoËni su bili dr. Alexander Schink, dræavni tajnik, Jochen Borchert, predsjednik LovaËkog saveza Nordhrein Westfalen i NjemaËkog lovaËkog saveza te potpredsjednik dr. Her mann Haller mann, gradonaËelnica grada Dortmunda

Birgit Jörder kao predstavnici Sajma. Uz uzajamne pozdrave rijeË dobrodoπlice uputio je predsjednik lovaËkog saveza NjemaËke i pokrajine Nordhrein-Westfalen Jochen Borchert naglaπavajuÊi vaænost i zadovoljstvo s njihove strane πto je Hrvatska, predvoena Hrvatskim lovaËkim savezom, prihvatila ulogu zemlje partnera na ovogodiπnjem Sajmu, koji je ponovo sruπio rekord po broju izlagaËa. Vaænost upoznavanja Hrvatske kao lovne destinacije sa sada dostupnim informacijama jest novi trenutak u otkrivanju nepoznatih Ëinjenica, a πto ovaj Sajam osigurava. Europsko Ëlanstvo: Predsjed-

nik lovaËkog saveza pokrajine Nordrhein-Westfalen i NjemaËkog lovaËkog saveza Jochen Borchert naveo je kako je Hrvatski lovaËki savez veÊ i sluæbeno postao dio Europske Unije putem Ëlanstva u FACE-u, dok Hrvatsku to tek oËekuje, te uz ostalo istaknuo: “Nadam se da Êemo pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji, za koju traju pristupni pregovori, pospjeπiti i intenzivirati naπu suradnju i da Êe se to odraziti na podruËju lovstva, turizma i gospodarsva. Nadamo se da mi ovim naπim Sajmom koji zajedniËki organiziramo moæemo dati doprinos tome da naπa suradnja bude intenzivnija.

1-2/2010. LOVA»KI VJESNIK

JAGD & HUND 2010 

S konferencije za tisak

–uro DeËak, predsjednik HLS-a i Jochen Borchert, predsjednik NjemaËkog lovaËkog saveza

Sluæbeni dio razgovora njemaËke i hrvatske strane na Sajmu

Radni sastanak predstavnika ministarstava, lovaËkih saveza i uprave Sajma

U obilasku Sajma

Nastup pjevaËkog mjeπovitog lovaËkog zbora iz Klane

U izlagaËkom prostoru HLS-a

Snimio: Marijan LekiÊ

Potpredsjedniku PankretiÊu predsjednik pokrajinskog lovaËkog saveza NjemaËke Borchert uruËio je fenjer kao simbol rudara

LOVA»KI VJESNIK 1-2/2010.

5

 SAJMOVI

Gravure u drvetu Æeljka Cara iz Ribnika

Predstavljanje HS Produkta, hrvatskog samokrijesa i juriπne puπke te M-90, prve hrvatske tvornice strjeljiva iz Ozlja

Draæen LoziÊ s agencijom Balkan lov, predstavio je lovnu ponudu jelena i divljih svinja

Serval Zagreb vl. Igora IliÊa predstavio je svoju video produkciju i lovnu ponudu kao turistiËka agencija

Marina tours, agencija s Punta na Krku koju vodi Gregor Æic vrlo je zadovoljna prodajom lovnih aranæmana

Zov prirode vl. Ante Guga predstavio je zanimljivu filmsku produkciju s temama lova

Adut iz Donjih Andrijevaca vl. Stjepana Hanuljaka izloæio je rustikalni namjeπtaj od hrastovine

Snimio: Marijan LekiÊ

Originalni suvenir udruge Slama, obitelj Faller, Baranja

6

1-2/2010. LOVA»KI VJESNIK

JAGD & HUND 2010 

Na izloæbenoj postavi Hrvatskih πuma

Izvrsno ureeni πtand s rogovima jelena i kljovama vepra kod Agro Groma, Samobor, loviπte Merolino privlaËio je pozornost posjetitelja

Panonia hunting tours iz Satnice –akovaËke, agencija za lovni turizam

Direktor Hrvatskih πuma, Darko Beuk sa Vesnom Poljak i suradnicima na predstavljanju loviπta Hrvatskih πuma

Danijel Krpan iz Siska predstavio je ruËno izraene podloπke za trofeje

Snimio: Marijan LekiÊ

Azelija Kupa iz Zagreba vl. –ure SmreËinskog izloæio je program drvenih kuÊa za odmor

18 komercijalnih i 7 institucionalnih izlagaËa Hrvatsku na ovom Sajmu predstavlja 7 institucionalnih i 18 komercijalnih izlagaËa. Institucionalne izlagaËe predstavlja Hrvatski lovaËki savez, Ministarstvo regionalnog razvoja, πumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstvo turizma, Hrvatska turistiËka zajednica s popratnim materijalima, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski πportski ribolovni savez. Komercijalni izlagaËi na prostoru hrvatskog πtanda koji predstavljaju lovni turizam su: HLS Hubertus d.o.o., Hrvatske πume d.o.o., Agro Grom d.o.o., Balkan lov d.o.o., Marina Tours d.o.o., Panonija Hunting Tours d.o.o.. Preostali dio izlagaËa sa svoLOVA»KI VJESNIK 1-2/2010.

jom ponudom upotpunjuje sliku Hrvatske kao male zemlje s puno moguÊnosti: Gacka d.o.o. kao jedini predstavnik rijeËnog ribolova; Zov prirode d.o.o. i Serval d.o.o. sa video produkcijom; HS Produkt d.o.o., proizvoaË hrvatskog piπtolja i juriπne puπke; M-90 d.o.o., prva hrvatska tvornica strjeljiva; OsjeËko-baranjska æupanija sa skulpturama od slame - Slama i LovaËki savez OsjeËko-baranjske æupanije; Adut d.o.o., kao proizvoaË rustikalnog namjeπtaja; Azelija Kupa d.o.o., proizvoaË drvenih kuÊa; Car Design d.o.o., sa privjescima od drva; Danijel Krpan sa podloπcima za trofeje i Keramika KaraËiÊ d.o.o. sa proizvodnim asortimanom suvenira. 7

Snimio: Marijan LekiÊ

 SAJMOVI

Izloæbena postava njemaËkih lovnih agenata

BOÆIDAR PANKRETIΔ POTPREDSJEDNIK VLADE RH

Biseri lovne ponude Imamo Ëast kao zemlja partner na ovom Sajmu predstaviti hrvatska prirodna bogatstva i organizacije koje skrbe o lovu i ribolovu. Hrvatska ima veliko bogatstvo u oËuvanoj i osobito raznolikoj prirodi, a veÊ dugi niz godina njeguje svoje prirodne vrijednosti i koristi na naËin kojim se one Ëuvaju i unapreuju. Tako smo potpisnici svih meunarodnih konvencija o zaπtiti prirode, a razliËitim oblicima zaπtite obuhvaÊeno je 18 posto teritorija, te mnoge biljne i æivotinjske vrste. Spomenut Êu da na samo 2,7 milijuna hektara πuma i πumskog zemljiπta nalazimo 4500 biljnih vrsta i podvrsta (260 autohtonih vrsta drveÊa) i viπe od 100 biljnih zajednica, a 48 posto kopnenog teritorija RH pokriven je πumama, koje pripadaju meu najoËuvanije i najzdravije πume u Europi. Ono πto su prirodne ljepote, toplo more i mediteranska klima za jadranski turizam, to su lov, ribolov i seoski turizam za kontinentalni turizam. U RH ima 1060 loviπta na 5500 km2, a neka od njih su pravi biser lovne ponude, tu je Hrvatski lovaËki savez, krovna organizacija hrvatskih lovaca koja veÊ 85 godina brine o tim naπim loviπtima. Hrvatska na ovom Sajmu ne predstavlja samo svoja prirodna bogatstva i vjeπte rukotvorine svojih izlagaËa iz ovog podruËja gospodarstva, veÊ æeli pokazati i povezanost odræivog razvoja gospodarstva i prirode, stoga smatram da je Sajam Lovac i Pas izvrsna prilika da meunarodna javnost spozna moguÊnosti i naËine lova i ribolova u RH, koji se temelje na naËelu potrajnog gospodarenja prirodnim resursima. Sajmovi poput ovog mjesta su koja omoguÊuju povezanost ljudi koji se bave gospodarstvom iz podruËja lovstva, ribolova i πumarstva s ciljem razmjene znanja i iskustva, πto pridonosi oËuvanju prirodnih staniπta, ali i promoviranju zaπtitarske i uzgojne uloge lovaca u druπtvu. Pozivam posjetitelje Sajma da posjete Hrvatsku i upoznaju njezine znamenitosti i prirodne ljepote.

8

Naime, na ovom se Sajmu predstavlja Hrvatska kao zemlja partner tako da Êe naπi lovci, ribiËi i ljubitelji prirode imati priliku joπ bolje upoznati Hrvatsku kao zemlju partnera i da Êe to potaknuti njihovu znatiæelju i njihovu æelju da dou i da Êe te zabiljeæiti veÊi broj gostiju iz naπih krajeva. Sajam Jagd & Hund najveÊi je sajam ove vrste, specijaliziran za promociju lovstva, ribolova, kinologije i prirode u cjelini u Europi. Svake godine biljeæi porast broja izlagaËa te smo ove godine, kao zemlja partner na prvom mjestu po broju izlagaËa sa 7 institucionalnih i 18 komercijalnih dio novog rekorda od 680 izlagaËa iz 36 zemalja πto je znaËajni porast u odnosu na proteklu 2009. godinu”. SveËanost otvaranja: U utorak 2. veljaËe 2010. godine u zlatnoj sali Kongresnog centra Westfalenhallen Dortmund s poËetkom u 10 sati sveËano je otvoren 29. meunarodni sajam Jagd & Hund. Na sveËanom otvaranju sudjelovala je Hrvatska delegacija na Ëelu s potpredsjednikom Vlade Republike Hrvatske Boæidarom PankretiÊem, dræavnim tajnikom Hermanom Suπnikom, predsjednikom Hrvatskog lovaËkog saveza –urom DeËakom, tajnikom Ivicom Budorom, dopredsjednicima Josipom Malnarom i Vladimirom Cvetkom, veleposlanikom RH u Berlinu dr. Mirom KovaËem, generalnim konzulom u Düsseldor fu Vjekoslavom Kriæancem te predstavnicima Ministarstva turizma, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja na Ëelu s dræavnim tajni-

kom Stjepanom MikolËiÊem, æupani KarlovaËke æupanije Ivan VuËiÊ, OsjeËko-baranjske æupanije Vladimir ©iπljagiÊ, gradonaËelnici Grada Osjeka Kreπimir Bubalo, OtoËca Mario BarkoviÊ te mnogobrojni predstavnici drugih æupanija i gradova, kao i predsjednik Hrvatskog πportskog ribolovnog saveza Vladimir Sever, predstavnici Hrvatske gospodarske komore kao i Ëlanovi Izvrπnog odbora Hrvatskog lovaËkog saveza. Hrvatska loviπta: Izaslanstvo Hrvatske pozdravili su domaÊini, gradonaËelnica Dortmunda Birgit Jörder, obraÊajuÊi se zemlji partneru kao dragom sudomaÊinu uz ugodan boravak u Dortmundu za vrijeme trajanja Sajma, predsjednik kinoloπke udruge lovno-radnih pasa Wer ner Horstkötter i predsjednik ribolovnog saveza NRW dr. Er nst Heddergott. NjemaËku i Hrvatku delegaciju pozdravio je veleposlanik RH dr. Miro KovaË, Eckhard Uhlenber, ministar zaπtite prirode i poljoprivredu pokrajine Nordrhein Westfalen te mr. Boæidar PankretiÊ potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i Ministar regionalnog razvoja, πumarstva i vodnoga gospodarstva. U svojem obraÊanju Potpredsjednik je istaknuo veliko prijateljstvo dvaju naroda i kako se u najteæim trenutcima poznaju pravi prijatelji te ulogu premijerke Merkel u zagovaranju brzog ulaska Hrvatske u Europsku Uniju. Istaknuvπi najvaænije Ëinjenice o hrvatskoj brizi i zakonskom okviru kojim se πtiti prirodne resurse upoznao je nazoËne s Ëinjenicom o 1060 loviπta na prostoru Hrvatske uz

1-2/2010. LOVA»KI VJESNIK

JAGD & HUND 2010 

poziv svima da posjete Hrvatsku. Naposlijetku je Sajam sveËano otvorio Jochen Borchert, predsjednik lovaËkog saveza pokrajine Nordrhein-Westfalen i NjemaËkog lovaËkog saveza. SveËanost otvaranja svojim nastupom uveliËao je Mjeπoviti pjevaËki zbor “Matko Laginja” iz Klane, koji je za ovu priliku doputovao iz Hrvatske, te pokrajinski puhaËki lovaËki orkestar. Nakon sveËanosti otvaranja krenulo se u obilazak Sajma. Sluæbeni obilazak zapoËeo je posjetom izloæbenom prostoru zemlje partnera - Hrvatske na koji su autobusima povezeni svi sudionici sveËanosti otvaranja. Viπe od 300 gostiju na πtandu Hrvatske doËekao je zvuk lovaËkog roga, predstavnika –urenovaËkih rogista Danijela PavliÊa, te pjesma Zbora “Matko Laginja”.

Boæidara PankretiÊa te predsjednika nacionalnih saveza Jochena Borcherta i –ure DeËaka na institucionalnom dijelu πtanda. Po zavrπetku sluæbenog dijela sastanka predsjednik Hrvatskog lovaËkog saveza –uro DeËak poklonio je njemaËkom kolegi, predsjedniku Jochenu Borchertu te ministru Eckardu Uhlembergu drveni, ruËno rezbareni sat s motivima divljaËi iz Hrvatske. U sklopu kratkog obilaska naπih izlagaËa æupan OsjeËko-baranjske æupanije Vladimir ©iπljagiÊ poklonio je ministru Uhlenbergu i predsjedniku lovaËkog saveza pokrajine NRW skulpturu od slame πto je i posebnost ovog πtanda gdje mladi umjetnik izrauje i poklanja predmete od slame, dok je karlovaËki æupan Ivan VuËiÊ ukratko objasnio proizvodni asortiman HS-Produkta.

Susret izaslanstava: Izaslanstvo predvoeno ministrima Uhlenbergom i PankretiÊem doËekao je domaÊin, predsjednik Hrvatskog lovaËkog saveza –uro DeËak sa sto pedeset hrvatskih lovaca i Ëlanova Izvrπnog odbora HLS-a koji su za ovu priliku doputovali u organizaciji Hrvatskog lovaËkog saveza charter letom iz Zagreba. Svi gosti naπeg πtanda poËaπÊeni su prigodnim domjenkom spremljenim od hrvatskih proizvoda uz Ëaπu hrvatskog vina profesionalno posluæenenog od strane hrvatskih ugostitelja obitelji PetriÊ regije Nordrhein-Westfalen. Samom obilasku hrvatskih izlagaËa prethodio je kratki sasatanak ministra Eckarda Uhlemberga i potpredsjednika Vlade

Poruke javnosti: Nakon obilaska Sajma uslijedila je konferencija za novinare na temu Hrvatska - zemlja lova. NazoËnim predstavnicima medija obratili su se Jochen Borchert, predsjednik lovaËkog saveza NjemaËke; Christof J. Marpmann, voditelj ureda lovaËkog saveza pokrajine NRW; Stefan Baumann voditelj Sajma; Boæidar PankretiÊ potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske; –uro DeËak predsjednik Hrvatskog lovaËkog saveza. Boæidar PankretiÊ, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske naglasio je da je 70 000 posjetitelja garancija da Êe Hrvatska po prvi put moÊi predstaviti svoje lovstvo kako to i zasluæuje. Ivica Stanko

LOVA»KI VJESNIK 1-2/2010.

Snimio: Marijan LekiÊ

Psi su πetali izloæbom Ëije je i ime „Lovac i pas“

–URO DE»AK PREDSJEDNIK HLS-a

Lovstvo visoke kvalitete

–uro DeËak, predsjednik Hrvatskog lovaËkog saveza, zahvalio se kolegama lovcima iz NjemaËke i Vladi Republike Hrvatske koja je prihvatila inicijativu Hrvatskog lovaËkog saveza da Hrvatska bude zemlja partner na ovom Sajmu. U ime istine treba reÊi da su uz Hrvatski lovaËki savez u pripremi ove manifestacije sudjelovali Hrvatski πportsko ribolovni savez, Hrvatska turistiËka zajednica, Hrvatske πume d.o.o. kao najveÊi ovlaπtenik prava lova, Ministarstvo turizma, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i regionalnog razvoja i dakako resor no Ministarstvo regionalnog razvoja, πumarstva i vodnoga gospodarstva i Hrvatska gospodarska komora te bez te potpore sumnjam da bismo se na ovakakv naËin prezentirali na ovom Sajmu. Danas imamao 55 000 Ëlanova u Hrvatskom lovaËkom savezu i 10 000 ostalih lovaca. Oko 10 000 stranaca posjeÊuje hrvatska loviπta kroz godinu dana πto nije ni pribliæna brojka koliko se stranih lovaca ugostilo iz ovog prostora, prvenstveno iz NjemaËke i Austrije. Naπ je cilj vratiti prijaπnju brojku posjeta stranih lovaca i zato ovaj Sajam smatram prvom odskoËnom daskom koja bi nam trebala pomoÊi na tom putu. Za ovu prigodu, zahvaljujuÊi razumijevanju Hrvatske turistiËke zajednice tiskali smo broπuru “Hrvatska u oËima lovca” na πest jezika. U njoj Êete vidjeti kako uæurbano radimo na obnovi lovaËkih objekata visoke kategorije. ZahvaljujuÊi razumijevanju Vlade RH omoguÊavamo iz sredstava za provedbu javnih ovlasti i iz naπih sredstava kreditiranje namijenjno lovaËkim druπtvima za obnovu kuÊa. Predsjednik DeËak napomenuo je i kako u RH organiziramo dva sajma lova i ribolova. Jedan u Osijeku, na istoku, a drugi u Varaædinu, na sjeverozapadu Hrvatske. Na kraju svog obraÊanja javnosti predsjednik DeËak je pozvao domaÊina, predsjednika Borcherta, da s izaslanstvom posjeti Sajam u Hrvatskoj te da tom prilikom bude gost Hrvatskom lovaËkom savezu.

9

 SJEΔANJE

!

PROF. DR. SC. ZVONKO MUSTAPIΔ

I joπ Êe dugo æuta polja… Lovimo πto viπe, odstrjeljujmo πto manje! Pierre Malbec

Zvonko MustapiÊ nakon lova sa steËenim muflonom …Tuæne su πume, livade i potoci, tuæan je Obljaj, Brubanj i cijela okolina… Tako su 3. veljaËe svog dragog prijatelja prof. dr. sc. Zvonka MustapiÊa u novinama posljednji put pozdravili “njegovi lovci Darko, Kaæo, Ivek i Lampaπ”. No nisu na Mirogoj te srijede na oproπtaj s profesorom zagrebaËkog Agronomskog fakulteta doπli samo lovci, zato πto ih je zasvagda zaduæio “Lovstvom”- knjigom koju je doveo do enciklopedijskih razmjera - nego i mnogi njegovi znanstveni i struËni suradnici, studenti, poπtovatelji, prijatelji… Jer prof. MustapiÊ, koji se rodio 1948. godine u LokviËiÊima pokraj Imotskog, ostavio je iza sebe uistinu golemu brazdu u hrvatskoj znanosti, a ponajviπe baveÊi se tehnologijom proizvodnje, biologijom i fiziologijom industrijskog bilja. U 38 godina u naπim je i stranim Ëasopisima objavio viπe od stotinu radova, a meu njegovim knjigama poseb-

10

Prof. MustapiÊ govori na predstavljanju “Lovstva” 1. srpnja 2004. no mjesto ima “Proizvodnja i prerada uljane repice”. Na svom fakultetu bio je u tom vremenu prodekan za nastavu i poslovodstvo, dekan u dva mandata, Ëlan Senata i Odbora za nastavu SveuËiliπta u Zagrebu, Ëlan Predsjedniπtva Hrvatskog agronomskog druπtva, Ëlan Znanstvenog vijeÊa za poljoprivredu i πumarstvo HAZU, Ëlan Savjetodavnog vijeÊa za poljoprivredu Vlade Republike Hrvatske… Osobito Êe ga kao iz-

vrsna predavaËa pamtiti njegovi studenti. Prof. Zvonko MustapiÊ ostaje, kako na rastanku s njim reËe prof. dr. Milan Pospiπil, neizbrisivo upisan u temeljima Zavoda za specijalnu proizvodnju bilja i Agronomskog fakulteta. (“I joπ Êe dugo æuta polja uljane repice diljem Hrvatske buditi sjeÊanje na kolegu, uËitelja i prijatelja.”) Sroenost s prirodom i strast prema njoj potvrdio je i prihvativπi se ureivanja “Lovstva”, udæbenika objavljenog 2004. godine u nakladi Hrvatskog lovaËkog saveza, koji nije namijenjen samo lovcima. U njemu je okupio pedesetak istaknutih znanstvenih i struËnih suradnika, koji su na njegovih 600 stranica pokazali da naπa znanost o prirodi i lovu ima duboka i Ëvrsta uporiπta. Prof. MustapiÊ cijeloga se radnog vijeka bavio oplemenjivanjem bilja. A i “Lovstvom” koje je ostavio svojim lovcima, i sadaπnjima i buduÊima, poruËio je da se u prirodu, dakle i u lov, mora iÊi samo s plemenitim pobudama. Slavko PerπiÊ

1-2/2010. LOVA»KI VJESNIK

OBRAZOVANJE LOVACA  SVE»ANO PODIJELJENE DIPLOME O POLOÆENOM LOVA»KOM ISPITU

Istra bogatija za devedeset i πest novih lovaca SPOMEN NA PROFESORA ZVONKA MUSTAPIΔA

Elegija banijskog loviπta (Profi ) Poimo od Proloma do Obljaja Od Brubnja do Kobiljaka Hrast, bukva, bor pa grab U ponekom godu ugraeno i naπe bivanje Horizonti dogaaja nisu zorni RastaËu se obrisi Omamljuju mirisi  plodova ozrelih divljih voÊki Æarko æuto, crveno, smee liπÊe u smiraju jeseni Otiimo do najdubljih tajna πumaraka i dolaca U koje nismo kroËili Gdje drijema divljaË, geneza iskona Nakupimo dobra u naπe pojate Za hladnu zimu i nevinost ËistoÊe snijega Navucimo slaninu na savitljivu granËicu Napijmo se rujna vina Okupljeni uz vatru graba i kult kamina Spoznajmo tajne kako divljaË prezimi duboku zimu PriËajmo πto jede, gdje drijema Tresu li se male pidæamice od hladnoÊe Ili od gladnog vuka Kako vepar obie πume i isprazni velika jaja Gdje se zavukao jeæ Kako umakne krotko lane Pandæama okrutog risa Najbolji lovac iz pokreta pogaa krug, tangentu I sjeciπte u beskonaËnosti divljaËi u bijegu Neotkriveno vjeËno loviπte opominje: A kad se kos u crnoj πumi javi, to je tvoja propast, Okani se prastarih legendi i tamnog tumaËenja ptiËijeg leta. U pirπu beskrajem neotkrivenog loviπta U hladnim πumama zastanimo - mi strijelci Hranitelji naπih obitelji, okupljaËi oko hrvatskih ognjiπta Bit Êemo opet u Buzeti Kaæimir VrankiÊ VeljaËa 2010. g.

Zvonko MustapiÊ Otiπao je naπ dragi profa MustapiÊ. Svima Êe nam jako nedostajati, ali Êe ostati kao most koji nas spaja u vjeËnosti, ono πto nas je uËio: da volimo divljaË, prirodu, a prije svega Ëovjeka. Studenti lovstva Agronomskog fakulteta u Zagrebu

LOVA»KI VJESNIK 1-2/2010.

U pazinskom motelu “Lovac” krajem sijeËnja sveËano su uruËene diplome o poloæenom lovaËkom ispitu novoj generaciji lovaca s podruËja Istarske æupanije. Predavanja su poËela u rujnu proπle godine, a ispiti su odræani u listopadu i popravni u studenom proπle godine. Od 107 prijavljenih kandidata iz cijele Istre, njih 96, mahom mladih Ëlanova, poloæilo je ispit. Ispiti su odræani u Pazinu i PoreËu. Iz prvog ga je pokuπaja poloæilo 65 kandidata dok je njih 31 koji su na ispitu imali manje sreÊe diplomu steklo nakon popravnog. Za najbolje pokazano znanje na ispitu, Mauru Peteaniju iz krπanskopiÊanskog druπtva “Zec” i Deanu BurπiÊu iz bujskog “Fazana”, predsjednik Saveza Graciano Prekalj uruËio je knjigu “Lovstvo” Zvonka MustapiÊa.

Mauro Peteani, Graciano Prekalj i Dean BurπiÊ Vrijedi napomenuti da su lovaËki ispit poloæile i tri nove lovkinje, Sanela BenËiÊ, Mirjana ZenzeroviÊ i Vima BrËiÊ, te je sad u Istri ukupno 11 lovkinja. »estitajuÊi im na poloæenom ispitu i zaæeljevπi im dobrodoπlicu u organizaciju koja u Istri okuplja oko 4000 Ëlanova iz 38 udruga, predsjednik Saveza Graciano Prekalj upoznao ih je i s osnovnim aktivnostima Saveza. Posebno ih je upozorio da se u lovu s oruæjem u ruci moraju ponaπati oprezno i odgovorno. Mladen BeluπiÊ

57. Generalna skupπtina CIC-a Dubrovnik - Cavtat od 6. do 9. svibnja 11

 DOGA–AJI „NOΔ MUZEJA“ U LOVA»KOM MUZEJU U ZAGREBU

Predstavljen novoureeni LovaËki muzej raanima Zagreba i ostalim posjetiteljima u sklopu akcije Ministarstva kulture, „NoÊ muzeja“, vrata novoureenog LovaËkog muzeja bila su otvorena do kasno u noÊ. Nakon punih 45 godina LovaËki muzej u Ulici V. Nazora 63 je preureen i predstavljen s novim izloπcima, prije svega inozemne divljaËi sa svih kontinenata koje su donirali Marijan KraljeviÊ-King zbirka od oko 80 vrsta trofeja steËenih na svim kontinentima, te Nacek JurkoviÊ, trofeje iz lovova u jugoistoËnoj Europi i Africi. Izuzetna posjeÊenost Muzeja pokazala je kako su graani Zagreba, djeca, omladina i studenti vrlo zainteresirani za upoznavanje naπe i inozemne flore i faune. Kako nam je rekao voditelj Muzeja Mladen MilaπinoviÊ, Muzej je otvoren za sve posjetitelje od utorka do Ëetvrtka od 12 do 17 sati a srijedom, petkom i subotom od 8 do13 sati ili prema dogovoru s voditeljem. Tel./faks 01/4876-567 ili mob. 099/6060-616 te e-mail: mladen.milasinovic@hls.htnet.hr.

Snimio: Marijan LekiÊ

G

NA OTVARANJU MUZEJA PREDSJEDNIK DE»AK PRO»ITAO JE IZVORNI ZAPISNIK IZ 1965. GODINE:

Koliko je tko dao za LovaËki dom i LovaËki muzej u Zagrebu Karlo MrazoviÊ, tadaπnji predsjednik LovaËkog saveza Hrvatske na Glavnoj je skupπtini LovaËkog saveza Hrvatske, 26. veljaËe 1965. godine, naveo koliko je tko od lovaËkih organizacija bivπih kotara dao za gradnju LovaËkog doma i LovaËkog muzeja u Nazorovoj ulici u Zagrebu i to kako sljedi: »akovec 31,5 %, Virovitica 12,90 %, Varaædin 8,93 %, Pula 8,56 %, Osijek 8,00 %, Naπice 6,30 %, Koprivnica 4,61 %, Vinkovci 1,89 %, Split 1,62 %, Bjelovar 1,67 %, Zagreb 1,52 %, Slavonska Poæega 1,48 %, Kutina 1,45 %, ©ibenik 1,02 %, Makarska 0,99 %, Dubrovnik 0,91 %, Kriæevci 0,90 %, Rijeka 0,94 %, Sisak 0,81 %, Karlovac s Ogulinom 0,82 %, Zadar 0,72 %, Slavonski Brod 0,69 %, Krapina 0,63 %, GospiÊ 0,61 %, Nova Gradiπka 0,58 % i Daruvar 0,40 %.

DAMIR JURKOVIΔ

S Damirom JurkoviÊem, sinom Naceka JurkoviÊa, od kojeg su se lovci oprostili 2001. godine, u njegovoj 62. godini æivota, a koji je bio strastveni lovac u JugoistoËnoj Europi i Africi te je iza sebe ostavio velik broj znaËajnih trofeja divljaËi. Sve ih je poklonio Hrvatskom lovaËkom savezu, obiπli smo poklonjene trofeje u LovaËkom muzeju u posebnoj prostoriji gdje su izloæeni trofeji sa svih kontinenata. Kao posebno zanimljive trofeje iz zbirke Naceka JurkoviÊa izdvajaju se lav s ulovljenom impalom, grizli, dva leoparda, los, moπusno govedo, sibirki vuk, kapitalni krokodil i sl. - Poklonili smo preko 30 trofeja razne divljaËi i zvijeri HLS-u i raduje nas πto smo time obogatili LovaËki muzej i πto Êe posjetitelji moÊi vidjeti izloπke koji su rijetki, a koje je naπ otac jako volio - rekao nam je Damir JurkoviÊ naglasivπi kako je zadovoljan postavom muzeja, a volio bi da je i ime njegova oca istaknuto meu donacijama.

12

Snimio: Marijan LekiÊ

Zbirku koju smo poklonili otac je skupljao cijeli æivot

Damir JurkoviÊ, sin Naceka JurkoviÊa, u LovaËkom muzeju s trofejima koje su donirali HLS-u 1-2/2010. LOVA»KI VJESNIK

DOGA–AJI  MARIJAN KRALJEVIΔ - KING

Poklonio sam HLS-u najveÊi dio zbirke, oko 80 vrsta, izuzetnih trofeja steËenih na svim kontinentima jer sam osjetio potrebu, s dolaskom godina, da ih podijelim sa svojim sunarodnjacima i uopÊe s ljudima. Drugi dio sam donirao studiju lovstva na VeleuËiliπtu u Karlovcu. Bojim se da Êe u sljedeÊih 50 godina ogroman dio ovih æivotinjskih vrsta nestati s lica zemlje, a ljudi neÊe niti biti svjesni πto su sve uniπtili ekoloπki nerazumnim i sebiËnim naËinom æivota. Zato je dobro da se barem ovako dio toga saËuva, ali i da se ljudi upoznaju s razliËitom faunom. Pitali su me koliko zbirka vrijedi? Samo prepariranje koπta oko milijun eura! Evo raËunice: minimalni lov u Africi od 7 dana koπta 10 000 €, steËene trofeje plaÊaju se od 1500 do 2000 € plus prepariranje 50 % od te cijene. Danas to viπe ne bi mogao platiti. Sve πto sam u æivotu zaradio potroπio sam na lov: nemam vikendicu, vozim auto star 20 godina, imam hipoteku na stan, otplaÊujem kredite … ali nije mi æao! Na pitanje πto Êe reÊi „prijatelji æivotinja“ na ove trofeje Marijan KraljeviÊ kaæe: - S njima teπko mogu razgovarati jer su oni, na æalost, needucirani i ne znaju da je danas lov nuænost da bi se saËuvala ili barem usporila propast cjelokupne faune jer se Ëovjek ekspanzivno namnoæio na planetu i stiπÊe æivotne prostore. Treba

Snimio: Marijan LekiÊ

Lovom se usporava izumiranje faune jer ju Ëovjek ekspanzivno uniπtava

Marijan KraljeviÊ - King za vrijeme otvaranja LovaËkog muzeja s trofejima koje je skupljao cijeli æivot i poklonio ih HLS-u znati da lov, pa Ëak i krivolov nije uniπtio divljaË veÊ ju je uniπtio ekoloπki nered koji vlada na ovoj Zemlji. Prema tome, oni zastupaju neπto potpuno krivo jer nisu informirani da je lov jedini naËin da se, koliko god duæe moæe, saËuva moguÊi broj divljaËi u odreenom ambijentu, rekli bi staniπtu. Naravno da je taj broj sve manji i naravno da Êe divljaËi jednom nestati! Marijan LekiÊ

 OBLJETNICE 15 GODINA LOVA»KOG SAVEZA PRIMORSKO-GORANSKE ÆUPANIJE

Organizirano Ëak pet lovaËkih izloæbi Nedavno je LS Primorsko-goranske æupanije koji ima 3500 lovaca i pripravnika organiziranih u 40 lovaËkih druπtava, a gospodari s 45 æupanijskih i dræavnih loviπta ukupne povrπine 260 819 ha, obiljeæio svoju 15. godiπnjicu djelovanja.

Z

vucima lovaËkih rogova, u lijepo ureenoj dvorani Hotela “Bonavia” u Rijeci, obiljeæena je 15 obljetnice osnutka i rada LovaËkog saveza Primorsko-goranske æupanije. Bila je to prigoda da se lovci podsjete na sve πto je dosad uËinjeno. Ovaj savez je u tijeku 15 godina organizirao Ëak 5 lovaËkih izloæbi za unapreenje lovstva, lovci su iz sredstava lovozakupnine utroπili preko 3,5 milijuna kuna. OdliËja zasluænima: Zasluænim lovcima dodijeljeno je 115 lovaËkih odliËja, od toga 99 redovnih i 16 prigodnih, od Ëega 15 odliËja prvog reda, 37 odliËja drugog reda i 63 odliËja treÊeg reda. Meu odlikovanima su i dipl. ing. Her man Suπnik, dræavni tajnik Ministarstva za regionalni razvoj,

Otvaranje sveËanosti 15. obljetnice Saveza πumarstvo i vodno gospodarstvo i doæupan PGÆ-e dr. sc. Vidoje VujiÊ, kojima je uruËeno odliËje prvog reda. OdliËja je u ime Hrvatskog lovaËkog saveza uruËio dopredsjednik HLS-a mr. sc. Josip Malnar. Æupanu PGÆ-e Zlatku Komadini, predsjedniku æupanijske Skupπtine Marinku DumaniÊu i proËelniku Berisla-

Duænosnici Ministarstva, Æupanije i Hrvatskih πuma 14

vu TuliÊu dodijeljene su zlatne plakete HLS-a, a viπoj lovnoj inspektorici Arinki PaviÊ srebrna plaketa HLS-a, Robertu Laginji i Davoru Zecu duænosnicima resornog Ministarstva, Marku ModriÊu struËnom suradniku za lovstvo u PGÆ-i i Predragu KovaËiÊu bronËane plakete HLS-a, za dobru suradnju i razvoj lovstva u

PGÆ. Duænosnicima Saveza, bivπim predsjednicima i lovaËkim udrugama dodijeljena su priznanja LS-a za doprinos u razvoju lovstva PGÆ-a. Osnivanje Saveza: Predsjednik Sa ve za mr. sc. Jo sip Mal nar podsjetio je na sve πto se dogaalo i Ëime se Savez bavio u pro-

Viπa inspektorica A. PaviÊ s lovcima LD-a “Kamenjarka” Kukuljanovo 1-2/2010. LOVA»KI VJESNIK

OBLJETNICE  teklom petnaestogodiπnjem razdoblju. OsnivaËka skupπtina odræana je u jesen 1994. god., kad je i izabrano rukovodstvo Saveza. Iako je poËetak bio doista obeÊavajuÊi, vrlo brzo se pokazalo da u rukovodstvu Saveza puno toga nije posloæeno kako treba. Rijeπeno je privremeno pitanje prostora za rad Saveza i iskoriπtena su odreena sredstva za opremu prostora i ulaganja u razvoj. Na æalost nastavilo se sa svakodnevnim sukobima πto je rezultiralo ostavkom predsjednika i prije isteka redovnog mandata. Bilo je to razdoblje u kojem rad Saveza karakteriziraju meusobni sukobi i razraËunavanja. OlakπavajuÊa okolnost je Ëinjenica da je to bilo vrijeme konstituiranja cjelokupnog sustava lovstva, (formiranje loviπta, stvaranje novih lovaËkih udruga, izrada LGO-a i sl.), πto je s manjim promjenama prisutno i danas. Velika izloæba u Rijeci: PoËetak drugog mandatnog razdoblja datira od proljeÊa 1998. god. U ovom mandatnom razdoblju dolazi do smirivanja stanja, nema veÊih razmirica i sukoba. Ovaj period karakterizira dobra suradnja s LovaËkim savezima LiËko-senjske, KarlovaËke, Istarske i OsjeËko-baranjske æupanije, kao i lovaËkih sveza pograniËnih podruËja Slovenije. Jedan od najznaËajnijih uspjeha u ovom mandatu je organizacija 4. lovaËke izloæbe odræane u Rijeci 2000. god. Kupnja prostorija: TreÊe mandatno razdoblje, radi nekih proceduralnih problema, poËelo je poËetkom 2003. god. Bio je to period konsolidacije Saveza na svim podruËjima, odnosno period kojeg karakteriziraju mali, ali kvalitetni pomaci. Trajno i na kvalitetan naËin rijeπeno je pitanje prostora za rad Saveza u samom centru grada, kompletirana je oprema, te su stvoreni izvrsni uvjeti za rad Saveza. Sreena je dokumentacija Saveza, posebno dokumentacija lovaËkih ispita, a uËinjen je i iskorak u informatizaciji poslovanja Saveza. Uspostavljeni su dobri meuljudski odnosi unutar svih struktura saveza, kao i dobri odnosi s Hrvatskim lovaËkim savezom i ostalim institucijama. U ovom ra-

LOVA»KI VJESNIK 1-2/2010.

znatog autora Alojzija FrkoviÊa, dipl. ing. πum. Nastavljena je uspjeπna suradnja s lovaËkim savezima susjednih æupanija u Hrvatskoj i Sloveniji, te s OsjeËko-baranjskom i SisaËko-moslavaËkom æupanijom. Od osnutka Saveza izuzetno mnogo napora ulaæe se na organizaciju i ostvarenje obrazovanja lovaca, posebno lovnih pripravnika. ProsjeËno godiπnje lovaËke ispite polaæe oko 100 pripravnika, 15 - 20 lovoËuvara i ocjenjivaËa trofeja, tako da se brojno stanje Saveza iz godine u godinu poveÊava.

UruËivanje odliËja

Izlov nezaviËajne divljaËi Jedan od kljuËnih problema s kojim se Savez susreÊe je izlov nezaviËajne divljaËi na Kvarnerskim otocima. Iako lovci, skupa sa Savezom i uz potporu Æupanije, Ëine sve da bi brojno stanje divljaËi stavili pod kontrolu u tome se u potpunosti nije uspjelo. Rjeπenje treba traæiti u konkretnoj, a ne deklarativnoj suradnji svih subjekata, od resornog Ministarstva, preko Æupanije i LovaËkog saveza, do pojedinih interesnih skupina, raznih udruga, a naroËito lokalne samouprave. Lovci se Ëesto nepravedno prozivaju i okrivljuju za sve πto je vezano za ovu divljaË, iako je poznato da divljaË prirodnim putem migrira i zauzima nova staniπta, a lovci Ëine maksimalne napore da odræe prirodnu ravnoteæu, i da bi brojnost sveli na razumnu mjeru. zdoblju obiljeæena je, na dostojanstven naËin, 10. obljetnica LovaËkog saveza. Investicije u lovstvu: »etvrto mandatno razdoblje zapoËelo je sredinom 2006. god. Ovo mandatno razdoblje karakteriziraju dobri meuljudski odnosi i suradnja na svim razinama rukovodnih struktura unutar i izvan Saveza. Savez je izgradio izvrsne odnose s Primorsko goranskom æupanijom, a posebno treba istaknuti koriπtenje sredstava lovozakupnina. Sredstva su koriπtena iskljuËivo na osnovu ponuenih programa koji su u funkciji razvoja lovstva. Spomenut Êemo samo neke znaËajnije; Izgradnja i opremanje hladnjaËa i prostora za pripremu i odlaganje mesa divljaËi, opremanje strjeljane na

Kukuljanovu za disciplinu TRAP i lovni PARKUR, izgradnja i opremanje gatera za vjeæbu lovaËkih pasa u lovu na divlje svinje u Skradu i Novom Vinodolskom, izlov nezaviËajne divljaËi na Kvarnerskim otocima, nastup na sajmu lova i ribolova u Rijeci, opremanje muzeja πumarstva, lova i ribolova u Brodu na Kupi i niz drugih programa na koje se do sada utroπilo preko 3 500 000,00 kn. Posebno treba istaknuti organizaciju 5. lovaËke izloæbe 2007. god. u Novom Vinodolskom, koju ne bi bilo moguÊe organizirati bez pomoÊi lokalne samouprave, a posebno PGÆ-e i Grada Novog Vinodolskog, te resornog Ministarstva, HLS-a i Hrvatskih πuma. Tom prigodom promovirana je edicija “Naπe trofejno blago” naπeg po-

©to planiramo? Predsjednik Malnar odao je priznanje svim suradnicima na dobro odraenom poslu, te se osvrnuo na Plan aktivnosti u 2010. god., posebno na dio aktivnosti koji se odnosi na koriπtenje sredstava lovozakupnina kroz programe koji Êe se ugovarati sa Æupanijom. Marinko DumaniÊ predsjednik skupπtine PGÆ-e, koji je pozdravio u svoje ime i u ime æupana Zlatka Komadine, te istaknuo izuzetno dobru suradnju i kvalitetan rad LovaËkog saveza, te izrazio nadu da Êe se ovakav trend suradnje nastaviti i u buduÊe. Naglasio je velike napore koje Savez ulaæe oko rjeπavanja pitanja nezaviËajne divljaËi na Kvarnerskim otocima. U ime resornog Ministarstva dræavni tajnik Her man Suπnik, podsjetio je na izuzetno dobru suradnju u provoenju svih odredbi Zakona o lovstvu, a posebno donoπenja lovnogospodarskih osnova za sva loviπta i dobrog gospodarenja. Podsjetio je na nedavno donesene izmjene i dopune Zakona o lovstvu s kojima se, pored usklaivanja sa zakonodavstvom EU-a, rijeπila “noÊna mora” mnogih LD-a, a to je pitanje πteta od divljaËi u prometu. Pozvao je na daljnju suradnju uz obeÊanje svesrdne podrπke Ministarstva u razrjeπavanju svih problema koji optereÊuju lovstvo te je uruËio predsjedniku Malnaru i grb Æupanije. Dr. sc. Vidoje VujiÊ doæupan PGÆ-a, zahvalio se u ime svih dobitnika lovaËkih odliËja, uz æelju da naπa loviπta i nadalje budu meu najboljima u gospodarenju i prva u razvoju lovstva, s posebnom brigom na oËuvanju prirode. Ante ©oiÊ, prof.

15

 LOVSTVO LOVA»KI SAVEZ PRIMORSKO-GORANSKE ÆUPANIJE

Potpisana Povelja o suradnji triju druπtava u uzgoju divljaËi ri susjedna lovaËka druπtva, “Jelen” »avle, “Lisjak” Kastav i “Zec” Klana, u utorak su i formalno uËvrstili svoju petnaestogodiπnju uspjeπnu suradnju. U prigodno ureenoj dvorani restorana “Mladenka” u Viπkovu, pred viπe od stotinu uzvanika, lovaca sva tri lovaËka druπtva i gostiju, tri navedena druπtva i formalno su potvrdila svoju izuzetnu suradnju potpisavπi, na sve-

T

i Anton ©temberger, u svom obraÊanju nazoËnima, posebno su istaknuli petnaestogodiπnju izvrsnu suradnju triju lovaËkih druπtava na zajedniËkom nastojanju dobrog i uspjeπnog gospodarenja loviπtima, provoenju LGO-a, u organizaciji zajedniËkih skupnih lovova i sl. Iskoristili su prigodu da i neπto viπe kaæu o ovim uspjeπnim lovaËkim druπtvima.

RijeË domaÊina

Predsjednik LS-a s domaÊinima

Ëan naËin, Povelju o suradnji. Tom prigodom dodijeljena su priznanja/povelje sedamdesetorici zasluænih lovaca i institucija za doprinos razvoju lovstva. Meu ostalima, priznanje/povelja dodijeljena je Primorsko-goranskoj æupaniji, LovaËkom savezu PGÆ-a, opÊinama »avle, Klana, Matulji i Viπkovo, te Gradu Kastvu, na Ëijim podruËjima djeluju ova lovaËka druπtva. Predsjednici lovaËkih druπtava, Livio BanËan, Marinko LiniÊ

LD “Zec” Klana najstarije je LD u PGÆ-u i jedno od najstarijih u Hrvatskoj. Prvi tragovi organiziranog lovstva u podruËju Klane datiraju iz daleke 1891. god., s kojim datumom LD i obiljeæava svoje obljetnice. Danas broji 114 matiËnih Ëlanova i gospodari æupanijskim loviπtem br. VIII/121 “Klana” sa 2614 ha loviπta. LD “Lisjak” Kastav, takoer spada meu starija lovaËka druπtava. Osnovano je u Sv. Mateju, danas Viπkovo, 1911. god., pod

istoimenim nazivom i veÊ je tada brojalo 80 lovaca iako pisani tragovi o organiziranom lovstvu potjeËu iz 1881. god. Danas ima 161 matiËnog Ëlana i gospodari s æupanijskim loviπtem br. VIII/127 “Kastav” sa 11 437 ha loviπta. LD-o “Jelen” »avle, najmlae od tri lovaËka druπtva, osnovano je 1945. god. Danas broji 187 matiËnih Ëlanova i gospodari æupanijskim loviπtem br. VIII/124

kih i lovno gospodarskih objekata, meu ostalima, s velikim brojem dobro ureenih lovaËkih kuÊa (LD “Lisjak”, 7 lovaËkih kuÊa, LD “Zec” Klana, 2 lovaËke kuÊe i LD “Jelen” »avle, 3 lovaËke kuÊe, ukupno 12 lovaËkih kuÊa) u kojima se odvija znaËajna druπtvena aktivnost. U ime svih kojima je uruËeno priznanje/povelja skupu se obratio predsjednik LovaËkog saveza

RijeË predsjednika LS-a PGÆ-a “Grobnik” sa 12 837 ha loviπta. Tri lovaËka druπtva u svom sastavu imaju 462 matiËna Ëlana i gospodare sa ukupno 22 888 ha loviπta, ali naæalost urbanizacija je “pojela” i do 40% lovne povrπine. LovaËka druπtva “Lisjak” Kastav i “Zec” Klana od svog osnutka su prolazila kroz niz transformacija spajanja i razdvajanja, te promjene imena. Danas raspolaæu s velikim brojem objekata lovne infrastrukture - lovno tehniË-

mr. sc. Josip Malnar. »estitajuÊi svima kojima su uruËena priznanja posebno je istaknuo znaËaj i ulogu ovih lovaËkih druπtava u doprinosu razvoju lovstva u PGÆ-u i pozvao ostala lovaËka druπtva da slijede ovaj primjer izvrsne dobrosusjedske suradnje. Na kraju je u ime LS-a svim lovaËkim druπtvima poklonio grbove HLS-a koji Êe u buduÊe krasiti njihove prostorije. Ante ©oiÊ

“FAZAN” PITOMA»A

Završila lovna sezona U nedjelju 31. 1. 2010. lovci LU-a “Fazan” PitomaËa skupnim lovom na visoku divljaË zavrπili su lovnu sezonu. U lov su se odazvala 34 Ëlana Udruge. Lovili su divlje svinje u Bilogori u predjelu Roguπta i Malog Jarka. Ustrijeljeno je 6 divljih svinja, nazimadi. Uspjeπni strijelci su bili: (redom na slici) Damir ErhatiÊ, Tomislav AndroËec, Ivan AliÊ, Æeljko Strahonija, Darko PavlekoviÊ i Branko Buri. Dan ranije, u subotu, bili su u lovu na sitnu divljaË. Ostvarili su planirani odstrjel sitne i krupne divljaËi. Ugoaj je bio pravi snjeæni, zimski. Slijedi zatiπje do sljedeÊe lovne sezone, izjavili su lovnik Darko PavlekoviÊ i predsjednik LU-a “Fazan” PitomaËa Damir ErhatiÊ. Barica MihokoviÊ

16

1-2/2010. LOVA»KI VJESNIK

INOZEMNA ISKUSTVA 

Jelenska divljaË i druπtvo

Snimio: Pavle VratariÊ

Pripremili: mr. sc. Darko Beuk, dipl. ing. πum. mr. sc. Æeljko Marman, dipl. ing. πum.

Dinamika suvremenog naËina æivljenja i sve veÊi pritisak Ëovjeka prema prirodi posebno se negativno odraæava na populacije krupne divljaËi koje jednostavno ustupaju æivotni prostor jaËemu. Koliko je to pogubno na sveukupne odnose izmeu vrsta, ne treba posebno naglaπavati, no vrijedi Ëiniti svaki pa i najmanji napor da se ti neminovni procesi odraze na prirodu πto manje. S tim u vezi svakako su dobrodoπla iskustva koja imaju industrijski najrazvijenije zemlje, poput NjemaËke, i koja su svakako dobrim dijelom primjenjiva na naπim prostorima. U prilogu donosimo Ëlanak „Jelenska divljaË i druπtvo“ objavljen u njemaËkom lovnom Ëasopisu „Wild und Hund“ br. 18/2009, gdje su prikazana neka razmiπljanja o ovoj tematici. Kako su i u naπoj dræavi opisana podruËja za krupnu divljaË (Nijemci govore o uzgojnim zajednicama sa istim ili sliËnim mjerama gospodarenja), dobro bi bilo provesti neka njihova rjeπenja za sluËajeve za koje i kod nas struka upozorava da nisu dobri. Ovdje prije svega mislimo na pretjeranu prihranu divljaËi, (za neka naπa loviπta prikladniji izraz bio bi „tov divljaËi“) koja ne samo da je πtetna za divljaË nego vodi u pravcu koncentracije populacije, a logiËna posljedica toga su prekomjerne πtete. Istovremeno, izostaje na dulje vrijeme meupopulacijski kontakt koji je poglavito u poznatim jelenskim loviπtima istoËne Hrvatske rezultirao, uz ostale mjere, vrhunskom kvalitetom trofeja. U Ëlanku su iznesene i neke tvrdnje s kojima se lovna struka ne moæe sloæiti, no one Êe biti teme za nastavak ovog komentara. »lanak je zakljuËen tvrdnjom da najveÊu odgovornost za provoenje mjera pravilnog gospodarenja jelenskom divljaËi imaju dræavna πumarska poduzeÊa kao najveÊi πumoposjednici, πto je i razumljivo, no i sama zakonska regulativa trebala bi iÊi u tom smjeru.

LOVA»KI VJESNIK 1-2/2010.

17

 INOZEMNA ISKUSTVA JELENSKA DIVLJA» I DRU©TVO - ANDREAS KINSER I HILMAR FREIHERR, WILD UND HUND

San divljaËi je æivotni prostor Jelen je neosporno kralj meu njemaËkom populacijom divljaËi. No monarh æivi u getima, ponaπa se poput lopova te ga krasi imidæ πtetoËine. S novim postupanjima s plemenitom divljaËi veÊ smo odavno zakasnili.

 Jelen samo u dræavnim loviπtima: U veÊini njemaËkih saveznih dræava jelena trpe samo u podruËjima kojima gospodari dræava. Lovstvo je u nadleænosti saveznih zemalja te tako njemaËki federalizam baca sjenu i na postupanje s plemenitom divljaËi. Kako πumari posvuda æele iskoriπtavati svoje πume, poljoprivrednici se posvuda boje πteta od divljaËi, a autoceste presijecaju krajolik, za jelene viπe nema mjesta u svim dræavama. U bavarskoj Uredbi o provoenju Zakona o lovu piπe doslovno: „Loviπta, osim onih u kojima obitava jelenska divljaË ili zatvorenih loviπta, treba oËistiti od jelenske divljaËi i takvima ih odræavati“. Takva uredba o odstrjelu za jelensku divljaË, Ëija populacijska biologija uvjetuje seljenje po πirokim prostranstvima izvan svog obitavaliπta, nije u provedbi samo u Ëetiri savezne dræave. Po-

18

sljedica: genetski izolirani preci, smanjen fond na komadiÊku nekadaπnjeg podruËja rasprostranjenosti. 

Sve manje slobodno lutajuÊih jelena: Samo u saveznoj dræavi Mecklenburg-Vorpommern, u Donjoj Saskoj i Brandenburgu joπ danas ima viπe ili manje skupina slobodno lutajuÊe jelenske divljaËi na veÊim prostorima. Jelenske divljaËi nema prije svega u juænoj NjemaËkoj. Zakonski je sprijeËena razmjena izmeu populacija i ponovno naseljavanje prikladnih staniπta. Inovativnim putem krenula je savezna dræava Saarland: pojedinaËna grla izvan jelenskih loviπta treba Ëuvati sve dok se ne izgradi konkretan lovni fond. Kad bi jelenska divljaË u NjemaËkoj mogla slijediti svoje prirodno uvjetovano ponaπanje, vrlo bi brzo ponovno naselila πiroke dijelove otvorenih prostora. To dokazuju vojna vjeæbaliπta i veÊa zaπtiÊena podruËja. PreæivaËi moraju pasti viπe puta na dan. No, kako bi zadovoljili svoju izrazitu potrebu za sigurnoπÊu, pritom se mnogo zadræavaju na jednom mjestu, gdje nanose mnogo πtete i kopitima, izmeu ostalog. Jeleni Ëesto napuπtaju mlade nasade i potkresane πume tek noÊu, kako bi si napunili burag. U bavarskoj Uredbi o provoenju Zakona o lovu piπe doslovno: „Loviπta, osim onih u kojima obitava jelenska divljaË ili zatvorenih loviπta, treba oËistiti od jelenske divljaËi i takvima ih odræavati“.  Genetska izoliranost i smanjeni fond: Takva uredba o odstrjelu za jelensku divljaË, Ëija populacijska biologija uvjetuje seljenje po πirokim prostranstvima izvan svog obitavaliπta, nije u provedbi samo u Ëetiri savezne dræave. Posljedica: genetski izolirani

KOMENTAR „WILD UND HUNDA“

Dræavni gubitak vrijednosti „Dalje s jelenskom divljaËi! Ubiti ih, kad Ëine πtetu!“ - tako je Hermann Löns citirao stajaliπte nekih svojih suvremenika i kritizirao loπe miπljenje o jelenskoj divljaËi. Lönsova kritika iz 1911. g. do danas nije mnogo izgubila na aktualnosti. Nasuprot svim znanstvenim spoznajama koje upuÊuju na osobito zimsku potrebu jelena za mirom (Arnold, 2008.), savezna dræava Rheinland-Pfalz, na primjer, produljila je lovnu sezonu na jelensku divljaË do kraja sijeËnja. Dræavne πume Rheinland-Pfalza veÊ sad nude lov prigonom na jelensku divljaË za sijeËanj 2010. Glavna vrsta divljaËi: Jelen, 80 strijelaca, lovna povrπina 500 hektara, status: sve rezervirano! »udno, buduÊi da je Ministarstvo zaπtite okoliπa Rheinland-Pfalza s dræavnim lovaËkim savezom potpisalo zajedniËki dokument o „odgovornom gospodarenju jelenskom divljaËi“. U njemu je izmeu ostalog navedeno da se „vrijeme i metode lova trebaju ravnati prema æivotnom ritmu jelenske divljaËi“. Dobre ideje s upitnom provedbom. Jelenska divljaË za dræavne πume izgleda ima barem novËanu vrijednost. Naposlijetku, takav lov ipak donosi novac. Sa 110 eura po lovcu cijelih 8 800 eura na lovni dan. Uz to, tu je i prihod od divljaËine, „iz regije“, razumije se. To πto se πtete od divljaËi u sijeËnju poveÊavaju zbog njihove uznemirenosti, manje je vaæno. ©tete Êe nadoknaditi veÊ sljedeÊi grupni lov. Vraæji krug! preci, smanjen fond na komadiÊku nekadaπnjeg podruËja rasprostranjenosti. Tri mjeseca kasnije zapoËinje veÊ lovna sezona za koπute i godiπnjake-πiljkane. Uz takvu praksu ne Ëudi da se jelenska divljaË zadræava i guli nasade te noÊu uzrokuje πtetu u poljoprivredi. Ti problemi nastaju jer je jelenima onemoguÊen æivot normalan za njihovu vrstu. Tajnovito ponaπanje, πtete od divljaËi i naruπena struktura krda

rezultat su lovnog pritiska, intenzivnijeg bavljenja poljoprivredom i sve veÊeg rasijecanja æivotnog prostora. Jeleni su sve ËeπÊe ærtvena janjad loπeg ljudskog ponaπanja. No kako bi moglo izgledati novo, bolje postupanje s naπom naj ve Êom vrstom je le na? Nje maËka zaklada za divlje æivotinje u svom izdanju „Uzor jelenska divljaË“ pokazuje putove za na pred no go spo da re nje tom divljaËi. StruËnjaci su taj doku-

1-2/2010. LOVA»KI VJESNIK

Snimio: Vladimir Phaifer

P

oznajete li Rudija, Kastora ili djeda Wernera? Ne? Pa, sva trojica su jeleni. Prvi se nalazi u reklami i na etiketi poznatog gorkog likera (Jägermeister). Drugi je najjaËi jelen ikad ustrijeljen u NjemaËkoj. A treÊi veÊ neko vrijeme πalje redovite sms-ove s informacijama o svom staniπtu jednom istraæivaËkom timu iz Donje Saske. Sva tri primjera pokazuju kako jeleni fasciniraju ljude. Uz risa, divlju maËku i vidru jelen je vaæna i vodeÊa vrsta u diskusijama o rascjepkavanju i raseljavanju krajolika. Za razliku od zaπtitara prirode, marketinπki stratezi odavno su shvatili da je jelen prikladan i simpatiËan nositelj kampanja za najrazliËitije proizvode. A kakvo djelovanje rogovi mogu imati na ljude, mi lovci znamo i predobro. No, unatoË svoj fascinaciji naπom najveÊom domaÊom vrstom divljaËi, πto se njihovih æivotnih uvjeta tiËe, loπe im se piπe.

INOZEMNA ISKUSTVA 

Interesne zajednice za jelensku divljaË Jelenska divljaË ne smije i ne moæe biti briga samo lova i πumarstva. Kako bi u NjemaËkoj mogla voditi æivot prikladan za svoju vrstu, treba joj interesno udruæenje koje Êe zakoraËiti duboko u druπtvo i svratiti pozornost ljudi na sebe. Zato je potrebno, prije svega, restrukturirati uzgojne zajednice u kompetentne i poduzetne organe. U idealnom sluËaju one bi ujedinjavale sve vlasnike revira, kao i lovaËka udruæenja i privatne vlasnike loviπta, a djelovale bi u dogovoru sa zaπtitarima prirode, uredima za oblikovanje krajolika i turistiËkim zajednicama. divljaË. U njima treba uskladiti lovaËke ciljeve s oblikovanjem krajobraza, njegom biotopa, koriπtenjem zemlje i saniranjem πteta. Nadalje bi bilo smisleno dati preporuke u svrhu smanjivanja naruπavanja mira jelenske divljaËi od strane lovaca ili rekreativaca u πumi.

ment izradili u suradnji s lovaËkim i zemljoposjedniËkim udruga ma te udru ga ma za za πti tu prirode. 

Interesno udruæivanje u zajednice: Jelenska divljaË ne smije i ne moæe biti samo stvar lova i πumarstva. Kako bi u NjemaËkoj mogla voditi æivot prikladan za svoju vrstu, treba joj interesno udruæenje koje Êe zakoraËiti duboko u druπtvo i svratiti pozornost ljudi na sebe.

LOVA»KI VJESNIK 1-2/2010.

U tu svrhu potrebno je prije svega restrukturirati uzgojne zajednice u kompetentne i poduzetne organe. U idealnom sluËaju one bi ujedinjavale sve vlasnike revira, kao i lovaËka udruæenja i privatne vlasnike loviπta. Djelovale bi u dogovoru sa zaπtitarima prirode, uredima za oblikovanje krajolika i turistiËkim zajednicama. Umjesto Ëistih odstrijelnih planova trebalo bi formulirati specijalne planove za jelensku

 GustoÊa jelena najmanje na 1000 ha: Te uzgojne zajednice trebale bi se dogovoriti s ukljuËenim interesnim skupinama o novoj okvirnoj veliËini jelenske populacije na pojedinim podruËjima. U buduÊnosti ciljana gustoÊa naseljenosti jelenskom divljaËi po hektaru ne bi trebala biti taksirana na 100, nego na najmanje 1000 hektara. To bi bilo bliæe prirodnim potrebama jelena. Podjelu na podruËja u kojima obitava jelenska divljaË i takozvana podruËja bez jelenske divljaËi u naËelu treba zaboraviti. Uzgojna zajednica moæe preuzeti mjerodavnu ulogu u kontroli zimske prihrane divljaËi. Upravo u nizinskim i breæuljkastim podruËjima prihrana potiËe umjetnu koncentraciju jelenske populacije i Ëesto skupa s trajnim lovnim pritiskom dovodi do joπ viπe πteta od divljaËi u πumi. Ako se prihrana - na primjer u vrijeme oskudice - i dalje smatra potrebnom, u tim se podruËjima moraju smanjiti i lovaËke i turistiËke aktivnosti. No, Ëesto lovaËke metode i zanatske pogrjeπke u pojedinim revirima sprjeËavaju æeljeni uspjeh. Stalna ljudska prisutnost, lov na povrπinama za ispaπu te noÊu, kao i koriπtenje neuËinkovitih lovaËkih metoda primorali su jelensku divljaË na skrivanje. Pritom lov ne bi trebao spasti na puko ispunjenje plana odstrjela. PojedinaËni lov, koji najmanje ometa divljaË, mogao bi biti najefika-

snija metoda. No, onaj tko ucvili koπutu nakon πto joj ustrijeli mlado, ne bi se trebao Ëuditi πto sve rjee moæe vidjeti jelena. Ako divljaË moæe pobjeÊi na otvorenu povrπinu, πtete se smanjuju a uspjeh raste. Preteæni dio odstrjela trebao bi uslijediti u zajedniËki organiziranim lovovima. HoÊe li oni ili neÊe direktno uznemiriti divljaË, ovisi o lokalnim uvjetima. 

Prirodni kapital kojeg treba iskoristiti: Jelenska divljaË viπe je od plijena ili πumske πtetoËine. Ona je prirodni kapital koji treba pretoËiti u vrijednost. Stoga aspekte prirodnog turizma i doæivljaja divljih æivotinja treba uzeti u obzir viπe nego je to dosad bio sluËaj. Upravo je doæivljaj vaæan preduvjet za senzibiliziranje ljudi za probleme ove vrste. Brojni primjeri pokazuju da ljudi gaje osjeÊaje prema jelenskoj divljaËi. Sve je veÊa potraænja za izletima i promatranjem rike jelena u „Dolini jelena“, projektu doæivljaja prirode u Mecklenburg-Vorpommernu. U Duvenstedter Brooku u blizini Hamburga posjetitelji takoer imaju moguÊnost prisustvovati, odnosno promatrati riku divljih jelena. Meutim, to sve funkcionira samo ako se jelenu da dovoljno mira za oËuvanje svog prirodnog naËina ponaπanja i æivljenja. Naravno da mirne zone najprije trebaju postojati za divljaË, a ne za ljude u potrazi za odmorom. No, pojedinaËne moguÊnosti promatranja i doæivljavanja divljaËi dovode do toga da Êe se viπe uzimati u obzir potrebe jelenske divljaËi. Mirne zone imaju joπ jednu prednost: jelenska divljaË koja mirno i bez straha stoji na livadi i pase, ne guli stabla u gospodarskoj πumi.

19

 INOZEMNA ISKUSTVA

 Zabraniti noÊni lov na jelene: ©to se lova tiËe, struËnjaci za jelensku divljaË iz znanstvenih krugova, zaklada i udruga veÊ su davno formulirali konkretne zahtjeve: skraÊena lovna sezona do 31. prosinca trebala bi doprinijeti tomu da se jelena nepotrebno ne uznemirava baπ u vrijeme smanjene aktivnosti metabolizma. Ispunjenje plana odstrjela po svim je pravilima moguÊe ostvariti do BoæiÊa. Potreban odstrjel divlje svinje ne bi se trebao odræavati na rubu glavnih obitavaliπta jelenske divljaËi. Hrana za mamljenje, dakako, ne smije biti pristupaËna jelenima. NoÊni lov tjera jelensku divljaË joπ dublje u sastojine. Posljedica su sve veÊe πtete. Zakonska zabrana noÊnog lova na jelensku divljaË smije se ublaæiti samo privremeno i ograniËeno kako bi se smanjile πtete na poljoprivrednim povrπinama.

20

Snimio: Pavle VratariÊ

U bavarskoj Uredbi o provoenju Zakona o lovu doslovno piπe: „Loviπta, osim onih u kojima obitava jelenska divljaË ili zatvorenih loviπta, treba oËistiti od jelenske divljaËi i takvima ih odræavati“. Takva uredba o odstrjelu za jelensku divljaË, Ëija populacijska biologija uvjetuje seljenje po πirokim prostranstvima izvan svog obitavaliπta, nije u provedbi samo u Ëetiri savezne dræave. Posljedica: genetski izolirani preci, smanjen fond na komadiÊku nekadaπnjeg podruËja rasprostranjenosti.

 Ozna Ëi ti mir nu zo nu za divljaË: U svakoj uzgojnoj zajednici trebalo bi oznaËiti povrπinu veliËine najmanje 100 hektara u najuæem obitavaliπtu jelenske divljaËi kao mirnu zonu za divljaË. U tom arealu treba izbjegavati svako uznemiravanje divljaËi od strane lovaca ili rekreativaca. U idealnom sluËaju u mirnu zonu bi trebalo ukljuËiti i otvorena ili poluotvorena podruËja. LovaËke aktivnosti tamo se smiju ograniËiti na maksimalno dva lovna termina na godinu. ©umarska poduzeÊa kao najveÊi πumoposjednici ovdje moraju igrati vodeÊu ulogu. Na mnogim mjestima, iako naæalost ne svugdje, veÊ su preuzeli tu odgovornost. (Prema Wild und Hundu“ 18/2009 prevela Ana JuriËiÊ Musa, prof.)

1-2/2010. LOVA»KI VJESNIK

Snimio: Darko Hibler

„»iπÊenje“ podruËja od jelenske divljaËi

LOVNI USPJESI  LD „JASTREB“ PRIMO©TEN

Vepar koji nije doËekao Novu godinu posavke i ptiËarke. Kako Stipe kaæe, glas im je bio totalno Ëudan i naslutio sam da neπto nije kao i obiËno, lajale su na mjestu te je doπao i treÊi pas ptiËar pa se tada grdosija koju su „oblajavali“, pokrenula. Pomislio sam da je rijeË o divljoj svinji. Istim mahom singnalizirao je Stipe kolegi Æeljku da pripremi kugle da je rijeË o divljoj svinji, dok je treÊi lovac Jure bio upoznat sa situ-

Snimio: Josip JadrijeviÊ

Jedan sasvim obiËan dan nije ni dao naslutiti da Êe stara godina biti ispraÊena s jednim nezaboravnim i lijepim iskustvom za trojicu lovaca LD-a „Jastreb“ iz Primoπtena. RijeË je o lovcima Æeljku NiæiÊu, Juri Huljevu i Stipi JadrijeviÊu. Tog dana ovaj trio odluËio se za lov na djelu Supljak-Luketini, nisu niπta puno oËekivali, krenuli su sa tri psa, jednim posavskim goniËem i dva

Nakon lova lovci su prepriËavali ovu dogodovπtinu, te zakljuËili da poπto vepar nema dvije rane, a NiæiÊ je pucao dva puta, da je pogodio oba puta na isto mjesto.. Je li rijeË o stvarnoj spretnosti ili o strahu, ostat Êe NiæiÊeva tajna. Kljove koje su izvaene ovom vepru bit Êe poslane na ocjenjivanje jer su bile dugaËke Ëak 19,5 cm. kratkodlaka ptiËara. S prvim zrakama sunca poπli su u lov. Prvi dio lova nije se pokazao uspjeπnim za ovo troje, par hvaljenih pernatih divljaËi, druge nisu ni vidjeli, iako su mislili da Êe naiÊi moæda na grupu Ëagljeva koji veÊ godinama teroriziraju ovo podruËje. Meutim, vrijeme je moæda takoer utjecalo na lov, jer je prethodne dane padala jaka kiπa. Vrijeme je bilo za „marendu“ pa su se naπi lovci uputili na roπtilj koji je veÊ bio spreman kod JadrijeviÊa, Êakulali su i pokuπali utvrditi Ëinjenice koje su rezultirale neuspjeh u lovu. Dvoumili su se da li iÊi ili ne u daljnji lov, al’ pojedinci kao da su osjeÊali ono πto Êe se dalje dogoditi, zahtjevali su da se krene dalje. VeÊ u prvim trenutcima druge prilike u lovu, Stipi se uËinilo neπto neobiËno u laveæu njegovih pasa,

LOVA»KI VJESNIK 1-2/2010.

acijom i imao je veÊ pripremljeno strjeljivo za odstrjel krupne divljaËi poput vepra. U jednom trenutku vepar je i ozlijedio dvoje ptiËara, ali na sreÊu nisu bile ozbiljnije ozljede. Vepar je pokuπao pobjeÊi, ali je naletio na spremnog NiæiÊa koji ga je tada odstrijelio te je veÊ prvim metkom zadao smrtonosnu ozljedu vepru. SreÊi nije bilo kraja, Æeljko je vikao svojim kolegama kako je „Golijat“ pao. Kad su ostali doπli, imali su πto vidjeti, na kamenju je leæala grdosija od 150 kg. Slijedila je muka, transport i obrada ove grdosije, koja je privukla mnogobrojne znatiæeljnike i ljubitelje lova koji su joj se divili. I tako je vepar donio feπtu meu ove lovce koji su kasnije uz pjesmu doËekali Novu godinu koju Êe zauvijek pamtiti. Josip JadrijeviÊ

21

 LOVSTVO STANI©TA DIVLJA»I

Vaænost zaklona za divljaË

Snimio: Draæen DegmeËiÊ

Zaklona za divljaË je sve manje jer se krËe πumarci, preoravaju mee, kose odvodni kanali i sl., kako bi se dobile πto veÊe obradive poljoprivredne povrπine pa je taj nedostatak zaklona za divljaË veliki problem u gospodarenju s divljaËi na poljoprivrednim staniπtima.

Usitnjeni poljoprivredni posjedi s dosta zaklona

Dr. sc. Draæen DegmeËiÊ, dipl. ing. πum.

P

oljoprivredne i πumske povrπine staniπte su divljaËi, njihova æivotna sredina koja je svakim danom sve ugroæenija jer ju Ëovjek potiskuje intenzivnim gospodarenjem. Takoer je poznato da je stabilnost prirodnih zajednica usko zavisna od broja biljnih i æivotinjskih vrsta koje nastanjuju odreeno staniπte: zajednica Êe biti stabilnija πto je viπe razliËitih biljnih i æivotinjskih vrsta na nekom staniπtu. Stabilnost prirodne zajednice za lov je bitna jer, izmeu ostalog, neposredno utjeËe na prirast populacije divljaËi.

drugih polja ili πumskih staniπta, ali je i izvor hrane tijekom zimskih mjeseci kada hrane nema na poljima. Tu potrebnu mreæu zaklona Ëine πumice, gajevi, æivice,

grmlja, zaπtitni i vjetrobrani pojasevi vegetacije uz rub πume i polja ili izmeu dvije poljoprivredne povrπine ili pak pojas vegetacije uz melioracijske kanale.



Postupno nestaju zakloni: Danas je osnovni problem u gospodarenju s divljaËi na poljoprivrednim staniπtima nedostatak zaklona za divljaË, jer kao πto niti jedna æivotinja ne moæe preæivjeti bez hrane i vode ne moæe preæivjeti niti bez zaklona buduÊi da je zaklon mjesto za parenje i podizanje mladunËadi, πtiti ju od predatora i ekstremnih klimatskih uvjeta kao πto su hladnoÊa, snijeg, led, vjetar, visoke temperature i sl., æivotinje ga koriste i za prebacivanje do nekih

22

Velike i gole povrπine poljoprivrednih monokultura zimi

Joπ je engleski kralj Richard I. brinuo o zaklonima Prvi zakonski akt koji se odnosi na reguliranje nasada uz granice posjeda u Engleskoj donio je kralj Richard I. (1189. - 1199.) ograniËivπi visinu takvih nasada na 1,30 m, a kao razlog je naveo da je to visina koju jelen moæe lako preskoËiti.

Sve ovo ubrzano nestaje s polja te ostaju velike poljoprivredne povrπine Ëesto zasijane jednom kulturom. Ta kultura obiËno pruæa dobar zaklon vrstama koje koriste takvo staniπte, no nakon æetve ostaju gole, prazne i ubrzo poorane povrπine.  Danak industrijalizaciji: S jedne strane je razumljivo da danaπnja poljoprivredna tehnologija na ovaj naËin nastoji postiÊi veÊe prinose i opravdati ulaganja u mehanizaciju, no uklanjanjem ovakvih zaklona uklanjaju se kljuËni Ëimbenici opstanka poljskih staniπta sveg æivog svijeta takvih staniπta pa tako i divljaËi. Viπegodiπnji zakloni su dom velikom broju kukaca, sisavaca i ptica. Kada govorimo o divljaËi u poljskom tipu staniπta nalazimo fazana, trËku, prepelicu, zeca, srnu, lisicu, Ëaglja, jazavca, kunu i dr. Sve te vrste tijekom cijele godine koriste drvenastogrmaste zaklone u polju. Koriste ga za zaklon, hranu, podizanje mladunËadi, bijeg od grabeæljivaca, koriste ih kao koridore uz pomoÊ kojih sigurnije dou do drugih polja ili πume, a grabeæljivci ga upravo koriste i za lov jer se njihov plijen upravo tamo i nalazi.

1-2/2010. LOVA»KI VJESNIK

Snimio: Draæen DegmeËiÊ

LOVSTVO 

Snimio: Draæen DegmeËiÊ

Dok nema zaklona u polju srna koristi rub drvenasto-grmastih zaklona za svoje aktivnosti

Kada ima zaklon srnu moæemo naÊi na cijeloj povrπini poljskog staniπta 

Mjeπavina drveÊa i grmlja: Slobodno se moæe reÊi da se veliki dio æivota u polju odvija upravo oko takvih drvenasto-grmastih podruËja. Takvi zakloni su obiËno mjeπavina drveÊa i grmlja na koje se nadovezuju penjaËice, livadno cvijeÊe i trave te korovi. Istraæivanja takvih zaklona u Engleskoj su ponudila zanimljive zakljuËke: utvreno je postojanje

LOVA»KI VJESNIK 1-2/2010.

600 razliËitih biljnih vrsta, 1500 vrsta kukaca, 65 vrsta ptica i 20 vrsta sisavaca. Nadalje je utvreno da su biljke uz rubove πume i u ovakvim zaklonima puno bogatije hranidbenim elementima. Na naπim slavonsko-baranjskim poljima sastav vegetacije takvih zaklona Ëine sljedeÊe vrste: glog, crni trn, klen, lijeska, poljski jasen, divlja jabuka, hrast

luænjak, svib, vrba iva, bijela vrba, ruæe, brijest, grab, kupina, bazga, treπnja i dr. Vrste koje donose plod za hranu te vrste koje imaju trnje kako bi zaklon uËinile nedostupnim. Izrazito veliko bogatstvo koje osigurava opstanak æivota poljskih staniπta. Takve zaklone ne samo da treba prestati uklanjati veÊ ih je potrebno na podruËjima gdje ih nema i sadi-

ti u obliku viπegodiπnjih remiza. Tri su naËina kako nastaju takvi drvenasto-grmasti zakloni. Prvi je spontano formiranje zaklona uz rubove poljoprivrednih posjeda ili pak uz kanale, drugi naËin je da su neki zakloni ostatci nekadaπnjih veÊih πumskih podruËja koja su krËena radi stvaranja poljoprivrednih povrπina, pa su dijelovi ostavljeni da Ëine

23

Snimio: Draæen DegmeËiÊ

 LOVSTVO

Ivica drvenasto-grmastih zaklona i polja posebno je zanimljiva pernatim grabeæljivcima, ali i dlakavim kao πto su lisica i kuna

Zec uz ivicu drvenasto-grmastih zaklona

Izgled drvenasto-grmastih pojaseva u Engleskoj granicu sa susjednom poljoprivrednom povrπinom te treÊi naËin je planska sadnja takvih viπegodiπnjih remiza.  Engleski primjeri: Diljem Europe, a posebno u Irskoj i Engleskoj poznat je upravo taj treÊi naËin osnivanja zaklona. Kod njih se na taj naËin veÊ stoljeÊima oznaËuju granice posjeda. Nakon drugog svjetskog rata te okrupnjavanja posjeda je i kod njih doπlo do

24

velikog krËenja takvih graniËnih nasada, no 1972. g. takva praksa prestaje, da bi se 1997. godine u Engleskoj zakonski reguliralo uklanjanje takvih nasada na naËin da je potrebno traæiti posebna odobrenja za uklanjanje takvih nasada, a odræavanje postojeÊih i sadnja novih nasada se potiËe od strane dræave. Takvi viπegodiπnji drvenasto-grmasti nasadi su oznaËeni kao utoËiπta i zakloni za sav æivi svijet u poljoprivrednim sta-

Jazavac je Ëest stanovnik takvih zaklona, πto zbog bogatstva hrane, πto zbog zaklona niπtima. Kao zanimljivost se moæe istaknuti da je prvi zakonski akt koji se odnosi na reguliranje nasada uz granice posjeda u Engleskoj donio Richard I. (1189. 1199.) koji je ograniËio visinu takvih nasada na 1,30 m, a kao razlog je naveo da je to visina koju jelen moæe lako preskoËiti.  Ukras krajolika: Na takve zaklone u poljoprivredi ne treba gledati samo kao na potencijal-

nu opasnost za prinos iz koje Êe moguÊe iskoËiti divlja svinja i napraviti πtetu ili Êe bacati hlad na dio poljoprivredne kulture, veÊ ih promatrati kao ukras krajolika, kao staniπte mnogih vrsta biljaka i æivotinja, kao vjetrobrani pojas koji sprjeËava isuπivanje i eroziju tla, kao pojas iz kojega Êe se Ëuti ptice i iz kojega Êe iskoËiti srna i oæivjeti nepregledna, ponekad i hladna polja bez granËice zaklona.

1-2/2010. LOVA»KI VJESNIK

KRIVOLOV  DRÆAVNO LOVI©TE “JASENOVA” KOD VELIKOG GR–EVCA

Borba jelena za goli æivot U Bjelovarsko-bilogorskoj æupaniji populacija jelenske divljaËi se izuzetno poveÊala, tako da je uz MoslavaËku goru na jugu æupanije oËito poveÊanje populacije i na sjeveru, na Bilogori kao i na Papuku. Jelenska divljaË sada obitava u nekim revirima u kojima je godinama nije bilo, jer je brojnost te vrste u tim revirima svedena na bioloπki minimum za vrijeme i iza Domovinskog rata, πto je zasigurno rezul-

di” koji nisu i ne smiju biti dio prirode, a koje ne moæemo smatrati niti predatorima, jer predatori su korisni u prirodi, veÊ πtetoËinama, grabeæljivcima i krvolocima koji ubijaju divljaË svim sredstvima, pa i ËeliËnim sajlama. Lovozakupnik dræavnog loviπta VII/6 “Jasenova” Ivan Santo tijekom prosinca u svom redovnom obilasku loviπta, u reviru Paripovac nedaleko Velikog Grevca naiπao je na muπko grlo jele-

Jelen se muËio æiveÊi omotan æicom od zamke tat dobrog gospodarenja naπih lovozakupnika. Lovci ove æupanije postali su ponosni zbog toga te su ponosni i na Ëinjenicu da je “kralj“ naπih πuma obnovio nekadaπnja rikaliπta, tako sada rujanskom rikom odzvanjaju i trπÊaci i πumski proplanci i rubni paπnjaci. Naæalost, pojavljuju se oni “lju-

na obiËnog slabe tjelesne konstitucije i loπe trofeje pa ga je odluËio izluËiti iz loviπta. Tek nakon odstrjela zapazio je oko desnog roæiπta omotan ostatak dijela ËeliËne sajle debljine oko 8 milimetara koja je vezana obujmicom i vijcima. ZakljuËujemo da je jelen bio uhvaÊen u zamku izraenu u

“kuÊnoj radinosti” od debele ËeliËne sajle koja se na svu sreÊu omotala samo oko desnog roæiπta tako da se jelen nije uguπio, veÊ je ostao æiv. Jelen je do odstrjela ostao æiv samo zato πto ga sajla nije obuhvatila oko vrata, veÊ oko roga, ali tko zna koliko se on dugo borio i patio dok je strgao debelu ËeliËnu sajlu i tako

se oslobodio kobnog zagrljaja. Iz ovakvih primjera izvlaËimo zakljuËke o pojedinim ljudima koji æive s nama, o njihovoj razini svijesti i kulturi æivljenja, o njihovom odnosu prema majci prirodi Ëiji su dio i oni sami, ne znajuÊi da Êe im to ta ista majka priroda vratiti istom mjerom! M. KovaËeviÊ

ΔUDI PRIRODE

LS VIROVITI»KO-PODRAVSKE ÆUPANIJE

Znatiæelja ga koπtala æivota

ZabrinjavajuÊe πirenje Ëagljeva u Podravini

Na podruËju loviπta “Grabarje - LuπËiÊ”, kojim gospodari LU “SrndaÊ” Retkovci, dogodio se neobiËan i nemio dogaaj! LovoËuvar Marko ©ebalj prilikom obilaska πume u kojoj je bila sjeËa stabala pronaπao je mladog srnjaka koji je zaglavio rogove u rupi u panju hrasta i uginuo. ©to je tamo traæio ostala je tajna.

»agalj se pojavio i u loviπtu LU-a “Fazan” Stari Gradac u Podravini na opÊe iznenaenje lovaca koji su na njega naiπli u organiziranom skupnom lovu na divlje svinje u nizinskom dijelu loviπta 22. studenoga oko podne: ustrijeljena je æenka Ëaglja (Canis aureus) koja je vjerojatno odnekud zalutala. Junak dana bio je naπ lovac Nikola Vida koji je Ëaglja odstrije-

LOVA»KI VJESNIK 1-2/2010.

lio, a nije dvoumio treba li pucati jer se zna koliko on Ëini πtete na divljaËi. Ovo je joπ jedan primjer kako se Ëagalj brzo πiri izvan prvobitnih staniπta. OËito je Ëagalj krenuo u osvajanje Podravine pa je za svaku pohvalu ovakav odstrjel jer se tako sprje Ëava njegovo razmnoæavanje. Tomislav Jakupec

25

 LOVSTVO UZGOJ SRNEΔE I JELENSKE DIVLJA»I

Starost, podatak kojeg ne treba zanemarivati Pravilan uzgoj srneÊe i jelenske divljaËi, sukladno planu gospodarenja, podrazumijeva da se struËno utvrdi njihova starost. A buduÊi da kvaliteta trofeja u pravilu raste s godinama æivota, ovisno o dobroti staniπta, bitno je znati u kojem se dobnom razradu nalazi odstrijeljeno grlo, kako bi se plan odstrjela mogao ispraviti u planovima u sljedeÊim godinama s ciljem da se ne naruπi dobna struktura divljaËi. Dr. sc. Draæen DegmeËiÊ, dipl. ing. πum.

U



Prirast pred lov: Prirast pred lov najlakπe Êemo ustanoviti u kasno ljeto ili ranu jesen kada sa Ëeka motrenjem upisujemo broj æenki i broj mladunËadi te na taj na Ëin dobijemo omjer æenki i mladunËadi. Na isti naËin, motrenjem cijele godine utvrdit Êe se brojnost, te omjer spolova.

i kvaliteta trofeja su dva parametra koje promatramo, pratimo i ocijenjujemo njihovu uspjeπnost kroz dobnu strukturu, odnosno kroz starost grla. Kod starosti posebno treba obratiti paænju na iskrenost. U suprotnom Êe se stvari ponavljati i svake godine Êemo biti dalje od postavljenih ciljeva. Kada govorimo o starosti u praksi ne treba robovati toËnom broju godina æivota, veÊ je populaciju dovoljno podijeliti na nekoliko dobnih razreda. Za praksu Êe biti dovoljno razvrstati grla na mladun-

 GustoÊu naseljenosti: GustoÊu naseljenosti moæemo procijeniti na temelju motrenja, brojanjem tragova te brstom na grmastoj populaciji. Tjelesna masa

Snimio: Draæen DegmeËiÊ

zgoj srneÊe i jelenske divljaËi regulira se planom koji se temelji na utvrivanju matiËnog brojnog stanja (proljetni fond) i njegovog spolno/dobnog sastava, ocjeni stvarnog (realnog) prirasta i evidenciji ukupnog izluËivanja iz populacije (odstrjel i gubitci). Brojnost i sastav matiËnog fonda zavise od prirasta, gubitaka i lova, pri Ëemu je odluËujuÊe u kojoj mjeri odstrjel i gubitci zadiru u

spolno/dobne razrede. Dakle, za praksu je nuæno korektno voditi podatke o brojnosti, prirastu, spolnom sastavu, dobnom sastavu, kvaliteti trofeja, tjelesnim masama i o koriπtenju pojedinih dijelova staniπta/loviπta od strane divljaËi - gustoÊi naseljenosti. Biljeæiti, razumjeti i iskreno prihvatiti ove podatke u lovnom gospodarenju znaËi pribliæiti se zacrtanom cilju. U suprotnom je teπko pratiti πto se s populacijom dogaa, a stvarnost na terenu postaje drugaËija no πto ju mi zamiπljamo.

26

Neki od elemenata na temelju kojih se procjenjuje starost Crveni kvadrat upuÊuje na roæiπta: 1. poloæaj roæiπta: - prema unutra (c) i (a) sugerira da se radi o mlaim grlima - lijevo i desno roæiπte paralelno jedno s drugim sugerira da se radi o zrelom grlu (b), 2. Visina i promjer roæiπta - sa starosti se visina roæiπta smanjuje, a promjer poveÊava Æuta elipsa upuÊuje na Ëeone πavove: - po stupnju sraπtenosti (gustini) πavova te po tomu da li πavovi formiraju ispupËeni hrbat ili se πirenjem Ëela taj hrbat izgubio, moæe se procijeniti starost. Zeleni kvadrat upuÊuje na nosne kosti: - πto su srnjaci stariji, to su izraæenije (dulje) nosne kosti, a posebno su za procjenu starosti interesantni zavrπetci nosnih kostiju 1-2/2010. LOVA»KI VJESNIK

LOVSTVO 

U potpunosti zamijenjeni mlijeËni zubi sa stalnim zubima, no zubi nisu niti malo istroπeni. Pogotovo obraÊamo paænju na istroπenost P3 i M1. Moæemo procijeniti da je ovo grlo staro ili 3 ili 4 godine (drugi ili treÊi rogovi)

U potpunosti zamijenjeni mlijeËni zubi sa stalnim zubima. Zubi su vidno istroπeni posebno P3 i M1. Moæemo procijeniti da je ovo grlo staro pet ili viπe godina æivota (najmanje Ëetvrti rogovi)

Jelensko grlo tijekom druge godine æivota: P3 je trodijelan, joπ uvijek nije zamijenjen dvodjelnim stalnim zubom i M3 je tek poËeo nicati

Jelensko grlo tijekom treÊe godine æivota. P3 je dvodjelan, πto znaËi da je stalan zub, a i M3 je izrastao, ali ne u potpunosti, joπ uvijek raste treÊi dio trodjelnog M3

Jelensko grlo tijekom Ëetvrte ili pete godine æivota. U potpunosti izrasli stalni zubi, dakle i M3 je trodjelan, ali joπ uvijek oπtrih ne istroπenih kruna (gornjih dijelova zuba)

Snimio: Draæen DegmeËiÊ

TreÊi pretkutnjak (P3) kod srneÊe divljaËi je kao mlijeËni zub trodjelan, a kao stalni zub dvodjelan. Na slici se vidi kako stalni dvodjelni P3 polako izbacuje mlijeËni i istroπeni trodijelni P3. Sigurno moæemo tvrditi da je ovo grlo u drugoj godini æivota. Dakle, ako je odstrijeljen muæjak onda je on u drugoj godini æivota s prvim pravim rogovima.

LOVA»KI VJESNIK 1-2/2010.

27

Snimio: Draæen DegmeËiÊ

 LOVSTVO

Jelensko grlo tijekom πeste, sedme ili osme godine æivota (srednjedobno grlo). Vidljiva istroπenost zuba u donjoj vilici, a posebno P3 i M1

Jelensko grlo devet i viπe godina starosti (gospodarski zrelo grlo). Izrazita istroπenost zuba u donjoj vilici, a posebno P3 i M1 zrelo grlo moæe imati samo gole grane, moæe biti Ëetverac, a moæe biti i πesterac. Vaæno je znati da nam rogovi kod srnjaka ne mogu otkriti njegovu starost. Slike 2., 3. i 4. prikazuju jednostavan naËin grupiranja srneÊe divljaËi u dobne razrede, a istovremeno dostatan za potrajno gospodarenje srnom.

Ëad, mlada grla, srednjedobna grla i gospodarski zrela grla. 

Poæeljan omjer grla: UvaæavajuÊi posebnosti svake vrste generalno u proljetnom fondu bi poæeljan omjer bio 50 % mlada grla, 30 % srednjedobna grla i 20 % zrela grla. Takva dobna struktura bi osigurala kontinuitet i potrajnost gospodarenja, u smislu prirodne stabilnosti i kontinuiranog koriπtenja divljaËi - lova. S obzirom da kvaliteta trofeja u pravilu (ovisno o dobroti staniπta) raste s godinama æivota bitno je znati u kojem dobnom razredu se nalazi odstrijeljeno grlo, kako bi se plan odstrjela mogao korigirati kroz planove za sljedeÊe godine, a sve s ciljem da se dobna struktura ne naruπi. Starost odstrijeljenih grla procijenjujemo na nekoliko naËina: a) parametri lubanje - roæiπte (visina, promjer i kut), Ëeoni πavovi (sraslost, gustina i ispupËenost), stupanj sraslosti klinaste kosti, pregrada nosne kosti (okoπtalost hrskavice), zavrπetci nosne kosti (dugaËki, πiljasti, tupi i kratki) te debljina kostiju lubanje (orbitalni dio). b) izmjena mlijeËnih zuba u stalne i istroπenost pretkutnjaka i kutnjaka donje vilice, c) rezanjem zuba - najËeπÊe se koristi prvi kutnjak M1 jer on odmah izrasta kao stalni zub. Metodu pod b i c koristimo obiËno skupa te definiramo izgled istroπenosti pretkunjaka i kutnjaka u donjoj vilici za neko lovno podruËje.

28



Fotografija starosnih zona (10 x poveÊanje), jasno se vide πire bijele zone i uske tamne zone. Brojanjem starosnih zona oËitavamo starost odstrijeljenog grla. Nakon utvrivanja starosti grla se rasporeuju po dobnim razredima. Nakon rezanja zuba moguÊe je i stvoriti sliku istroπenosti zuba u donjoj vilici po dobnim razredima. S obzirom da istroπenost zuba ovisi o vrsti hrane koju divljaË nalazi u loviπtu, metodu istroπenosti zuba u donjoj vilici je moguÊe koristiti samo lokalno

Kada u praksi odreujemo starost grla ne treba robovati toËnom broju godina æivota, veÊ je populaciju dovoljno podijeliti na nekoliko dobnih razreda. Primjerice: Bit Êe dovoljno razvrstati grla na mladunËad, mlada grla, srednjedobna grla i gospodarski zrela grla. 

Starost srne obiËne: Za praksu lovnog gospodarenja srne obiËne dovoljno je ustanoviti da li je starost odstrijeljenog grla do godinu dana (lane), dvije godine (prvi pravi rogovi), tri do Ëetiri godine (drugi ili treÊi rogovi) te pet i viπe godina. Srna je vrsta velike ekoloπke valencije, pionirska vrsta, πto znaËi da moæe æiv-

jeti od najboljih do najoskudnijih staniπta. No, upravo zbog odlike da je pionirska vrsta, njen uspjeh ovisi u prvom redu o staniπtu u kojem æivi. Rogovi kod srnjaka mogu varirati od godine do godine te nema pravilnog rasta i opadanja jaËine trofeja kroz godine æivota. Tako da srnjak i kao godiπnjak i kao gospodarsko

Starost jelena obiËnog: Za praksu lovnog gospodarenja jelena obiËnog dovoljno je ustanoviti da li je starost odstrijeljenog grla do godinu dana (tele), dvije godine (prvi rogovi), tri do pet godina, πest do osam godina te devet i viπe godina æivota. Da li neko grlo pripada u dobni razred telad, vidljivo je na osnovu tjelesnog razvoja, a da li pripada u dobni razred - druga godina æivota kod muæjaka zakljuËujemo na osnovu nepostojanja vijenca na prvim rogovima, a kod æenke na osnovu uzrasta i razvoja zuba. Ocjena æivotne dobi grla starijih od dvije godine i grupiranje u dobne razrede vrπi se na temelju razvoja zubala i rezanja zuba M1 te brojanjem starosnih zona. Za praksu je dostatna Almasanova metoda rezanja zuba i odreivanja starosti. Viπegodiπnjim rezanjem zuba i usporeivanje rezultata s istroπenosti zuba donjih vilica moguÊe je predstaviti si koliko i kako su te donje vilice istroπene po dobnim razredima, no taj standard i ta slika istroπenosti vrijedi naravno samo za loviπte gdje su takvi standardi i ustanovljeni.

1-2/2010. LOVA»KI VJESNIK

DOGA–AJI  NOVE KNJIGE

Lovstvo Kutine i okolice

U

Kutini je u Vatrogasnom domu predstavljena monografija „Lovstvo Kutine i okolice“ autora Dragutina PasariÊa na kojoj su bili nazoËni predsjednici i tajnici i ostali lov-

i Dan sv. Huberta. Zato je i promocija sveËano zapoËela nastupom lovaËkih rogista SisaËko-moslavaËke æupanije, a potom je KUD „Ilova“ izveo dio svog programa. Pored autora Dragu-

Autor Dragutin PasariÊ, urednik Rudolf KrznariÊ i Krunoslav Hafner

nije Vlado Kireta, te predsjednik Hrvatskog druπtva za gajenje lova i ribolova Ognjen KrajaËiÊ. Monografija ima 125 stranica formata 17 x 24, meki uvez, a ilu-

Ëlanova, aktualno rukovodstvo te planovi razvoja. ObuhvaÊene su ove udruge: „Fazan“ Kutina, „Vepar“ Kutina, „Koπuta“ Velika Ludina, „©ljuka“ PopovaËa, „Fazan“ Voloder, „Jelen“ Ciglenica, „Sr-

Izloæba trofeja LD-a „SrndaÊ“ Banova Jaruga

Sudionici promocije ci uglavnom lovaËkih druπtava Saveza lovaËkikh udruga Moslavine. Bilo je oko 130 sudionika, a na taj je naËin, kako je naglasio Krunoslav Hafner, obiljeæen

LOVA»KI VJESNIK 1-2/2010.

tina PasariÊa o knjizi je govorio urednik Rudolf KrznariÊ, a posebne pohvale izrekao je tajnik HLS-a Ivica Budor, predsjednik LS-a SisaËko-moslavaËke æupa-

strirana je fotografijama iz povijesti i rada udruga. U uvodu se govori o lovu opÊenito, a potom se prikazuje svaka udruga sa svim podatcima o njezinu radu, popis

ndaÊ“ Banova Jaruga i „Lipovljani“ Lipovljani. One ukupno imaju 454 lovca i gospodare s oko 40 000 ha loviπta. Marijan LekiÊ

29

 IZ NA©IH UDRUGA LOVA»KO KR©TENJE U LU „LOVAC“ BJELOVAR

Muke po Saneli Sanela Grbaπ je ujesen proπle godine postala lovkinja kada je i pohaala seminar i poloæila lovaËki ispit u Bjelovaru pred Povjerenstvom Hrvatskog lovaËkog saveza i pokazala izvrsno znanje iz svih πest ispitnih podruËja. Staæirala je u LU “Lovac” iz Bjelovara gdje je stekla prva lovaËka iskustva, pa je tako nakon dobivene lovaËke iskaznice i nabavne dozvole za lovaËko oruæje i prvi put odstrijelila fazana za πto je prema dobrim starim lovaËkim obiËajima uz mladoga lovca Draæena Siteka i bila krπtena. To se dogodilo nakon uspjeπnog lova na fazane u zajedniËkom loviπtu VII/107 “Bjelovar-Plavnica” kojim gospodari LU “Lovac” iz Bjelovara. Krπtenje je odræano u lovaËkom domu u Gornjim Plavnicama: tuæitelj je Sanelu optuæio, branitelj branio, a Ëasni sud kaznio sa dvije vruÊe i tri hladne po turu, dok je njezin mentor Vlado BenËak morao otkupiti jednu vruÊu za sudioniπtvo u kaznenom djelu s pet mokrih. Mlada je lovkinja “muπki” podnijela krπtenje i pokazala da, bez obzira na svoju krhku grau, moæe ravnopravno s ostalim kolegama nositi se s lovaËkim obiËajima, ali i poslovima, a osobito kad joj u tome pomaæu kavaliri kao ovoga puta mentor BenËak. Mato KovaËeviÊ

Nakon uspjeπna lova

Sanelino “drugo” krπtenje

Mlada lovkinja veÊ ima i lovaËkog psa

LD „SRNA“ LUPOGLAV - DUGO SELO

Uspjeπan lov, zahvaljujuÊi brizi o divljaËi LD „Srna“ Lupoglav - Dugo Selo u svakom lovu do sada imala je uspjeha, a posebno kada su odstrijeljene tri svinje, krmaËa, nazime i veliki vepar. NajveÊu sreÊu imao je Zvonko Jedvaj, koji je odstrijelio vepra. Ovakve uspjehe ne bi imali da se redovno ne iznosi hrana u hraniliπta: sijeno, vlastiti kukuruz koji je pohranjen u naπem kukuruzaru, a kontrolu hranjenja divljaËi vode lovoËuvari Zvonko Smetko i Ivan Debak, koji upozoravaju lovce u sluËaju da u hraniliπtima srna, fazana i divljih svinja nema hrane, dok predsjednik Zvonimir Kutica na svakom zboru lovaca podsjeÊa lovce na potrebu zimske prihrane divljaËi. Mijo Karoglan, ing.

30

Lovci „Srne“ nakon lova 1-2/2010. LOVA»KI VJESNIK

IZ NA©IH UDRUGA  LU “JASTREB” SV. NEDJELJA

Lov na fazane u LU “Jastreb” Sv. Nedjelja

ZajedniËki snimak poslije lova

LovaËko krπtenje

L

ovci LU-a “Jastreb” veÊ viπe godina surauju s VeleuËiliπtem u Karlovcu na hvatanju zeËeva u mreæe u svojem loviπtu i na njihovu preseljenju u dijelove svojeg loviπta gdje postoje bolji uvjeti za æivot i razmnoæavanje (LU “Jastreb” poklonila je prije dvije godine NP-u “Risnjak” pet pari zeËeva kojima je prije puπtanja, u suradnji s VeleuËiliπtem, stavljen radioureaj za telemetriju). Naime, grad Sv. Nedjelja u posljednjih se desetak godina naglo proπirio, izgraene su tzv. Hoto vile, sela su se proπirila, izgraene su nove prometnice te se tako i smanjio æivotni prostor za divljaË πto je rezultiralo izme-

LOVA»KI VJESNIK 1-2/2010.

u ostalog i mnogim naletima automobila na divljaË. Za suradnike spomenute akcije lovci LUa “Jastreb” Sv. Nedjelja u drugoj su polovici sijeËnja priredili lov na fazane. Lovilo se u reviru Kobiljak, gdje su prije dvije godine ispustili nekoliko pari zeËeva. Rezultat je bio viπe nego dobar: kod nabrojanih 45 zeËeva prestali su s brojanjem. Osim Antuna Alegra, dekana na VeleuËiliπtu u Karlovcu, Odjel studij lovstva i zaπtite prirode, lovu na fazane prisustvovao je Krunoslav Pintur, voditelj studija lovstva i zaπtite prirode, te predavaËi Kreπimir Veble

Anton VrπËaj, predsjednik CIC-a za JugoistoËnu Europu i Æelimir ©tahan. Novoizabrani predsjednik CIC-a za JugoistoËnu Europu Anton VrπËaj takoer je bio u lovu i pohvalno se izrazio o broju viene divljaËi. Poslije lova druæenje se nastavilo u lovaËkoj kuÊi gdje je i odræano jedno lovaËko krπtenje lovca iz gorske Hrvatske, za njegova prvog odstrijeljenog fazana. Snimio i napisao: Boris DebogoviÊ

31

 IZ NA©IH UDRUGA LD „SRNDAΔ“ GRIÆANE-BELGRAD

Lovci pomaæu eko-πkoli naseljavanjem ptica LD “SrndaÊ” Griæane - Belgrad za vrijeme blagdana prikljuËilo se akciji O© “Juraj - Julije KloviÊ” iz Triblja u oËuvanju statusa eko-πkole kojeg ima od 2004. godine i pomoÊi u oËuvanju ptica dupljaπica u parku πkole. Lovci su im poklonili 10 kuÊica za ptice dupljaπice, a predsjednik Druπtva Zrinjko LuËiÊ uËenike je uËio kako se postavljaju kuÊice i hrane ptice. Primjerice, kuÊice se ne smiju postavljati na æivo drvo, veÊ na osuπeni dio drveta, na poseban stup ili sl. Ravnateljica Marica KlariÊ i biologinja Simeonka Klepac bi-

le su prezadovoljne jer Êe imati Ëime djecu uËiti. KuÊice su pribavljene u suradnji s LovaËkim savezom Primorsko-goranske æupanije i ©umarijom Gerovo. LD “SrndaÊ” Griæane - Belgrad spada u red starijih druπtava u æupaniji. Osnovano je 1936. god. pod nazivom LD “Viπevica”. Za vrijeme II. svjetskog rata Druπtvo je prestalo s radom da bi se aktiviralo nakon zavrπetka rata pod nazivom LD “SrndaÊ” Griæane - Vinodol. Danas djeluje pod nazivom LD “SrndaÊ” Griæane - Belgrad i broji 67 matiËnih Ëlanova i pripravnika,

Dio eko-parka ispred πkole te se priprema da iduÊe godine sveËano obiljeæi srebrni jubilej, 75 god. postojanja. Poznato je, ne samo po dobrom gospodarenju na uzgoju i zaπtiti divljaËi, veÊ i po tome πto su Ëlanovi Druπtva ukljuËeni u sve aktivnosti lokalne samouprave opÊine vinodolske, pa je i ova suradnja s osnovnom πkolom dio te πire suradnje. Ova lijepa gesta griæanskih lovaca trebala bi posluæiti kao primjer i ostalim lovaËkim druπtvima s ciljem ukljuËivanja u zaπtitu faune i flore u lokalnim zajednicama u kojima djeluju. Ante ©oiÊ

Predsjednik LuËiÊ s uËenicima πkole i kuÊicama

LD „PANOS“ VRHOVINE

Lovci kipom donirali buduÊu crkvu U æupnome uredu u Sincu vlË. Peji IvkiÊu, æupniku Sinca, Ramljana, Δanka i Vrhovina izaslanstvo LovaËkoga druπtva “Panos” iz Vrhovina predalo je bronËani kip Majke Boæje i prvu donaciju od tisuÊu kuna za gradnju katoliËke crkve u Vrhovinama. Izaslanstvo “Panosa” predvodio je predsjednik Druπtva Antun Svrtan, a s njime su bili i lovnik Druπtva Ivan VragoviÊ, Ëlan Izvrπnog odbora Slavko Pecimota i lovoËuvar Tomo Bukovac. SveËanosti u Sincu nazoËio je i predsjednik liËko-senjskog æupanijskog lovaËkog saveza Ivica MarkoviÊ Icina, koji je i Ëlan Iz-

32

vrπnog odbora Hrvatskoga lovaËkog saveza, te tajnik LovaËkog saveza LiËko-senjske æupanije Mile UgarkoviÊ, koji je i predsjednik Nadzornog odbora Hrvatskoga lovaËkog saveza. MarkoviÊ i UgarkoviÊ predali su u ime æupanijskoga lovaËkog saveza vlË. IvkiÊu i Ëek od 5000 kuna za gradnju crkve u Vrhovinama. BronËani kip Majke Boæje koja Êe krasiti buduÊu crkvu u Vrhovinama djelo je Ljevaonice braÊe Bujan iz Novoga Marofa, a ona Êe izraditi i kovani kriæ za crkvu koju Êe donirati obitelj ©alamon-Svrtan. Kada Êe poËeti gradnja kato-

Sudionici sveËanosti u Vrhovinama liËke crkve u Vrhovinama, koja Êe nositi ime sv. Petra, joπ nije definirano. Kako je rekao vlË. IvkiÊ, zemljiπte na kojem Êe se ona graditi uz cestu prema naselju »or-

ci darovao je Vlado »orak Lemo, a idejni projekt izradio je Boæo NikπiÊ, direktor projektnog ureda “Eurokon” iz OtoËca. Josip CvitkoviÊ

1-2/2010. LOVA»KI VJESNIK

IZ NA©IH UDRUGA  LD “DRUÆAC” BOSILJEVO I LD “VINICA” IZ VINICE

Druæenje s druge strane Kupe LD “Druæac” Bosiljevo potpisalo je Povelju o bratimljenju sa susjednim druπtvom “Vinica” iz Vinice u Sloveniji joπ 1977. godine i odtada se druæe i love. Ove su godine lovci LD-a “Druæac” Bosiljevo na Ëelu s Marijanom LipoπÊakom, predsjednikom druπtva, organizirali zajedniËki lov za zbratinjene lovce iz Slovenije koje je predvodio Vinko FrankoviÊ a na koji su se odazvali i lovci iz Krapinsko-zagorske æupanije kao i lovci gosti iz KarlovaËke æupanije. - Naπe se meusobne veze temelje na povezanosti ljudi ovoga kraja koje datiraju od davnina rekli su na druæenju. A rijeke ih povezuju, a ne razdvajaju. Uz dobro organizirani lov u kojem je palo 7 prasadi dok se krmaËa i vepar nisu odstrjeljiva-

PoËast divljaËi nakon lova

LovaËko “krπtenje” Hrvoja Leskovara li te jedna lisica, po zavrπetku lova po lovaËkim regulama i obiËajima odana je poËast divljaËi a druæenje lovaca nastavljeno je u lovaËkom domu uz domjenak i

zabavu uz mjeπoviti hrvatsko-slovenski “bend”. Bilo je i lovaËko krπtenje “mladog” lovca Hrvoja Leskovara koji je doπao u goste i na svoju nesreÊu ostrijelio je svo-

Mjeπoviti hrvatsko-slovenski bend ju prvu divlju svinju. Podignuta je “lovaËka optuænica” i izreËena kazna od 3 “vruÊe” koju je izvrπio poznati “krvnik” domaÊin Andrija Galo-

viÊ, a predsjednik lovaËkog suda Mario LipoπÊak izdao mu je pismenu potvrdu o lovaËkom krπtenju. Andrija ©talcar

LOV ZA GOSTE U LU „JELEN“ VOΔIN

Uæivali u lovu, ali i slavonskim specijalitetima Godiπnji lov sa 40-ak lovaca za prijatelje i domaÊe lovce organizirala je LU „Jelen“ VoÊin. Iako je bilo kiπno vrijeme s jakim vjetrom i na granici smrzavanja, lov je odræan na opÊe zadovoljstvo gostiju iz razliËitih dijelova Hrvatske. U samo tri sata lova i jednim pogonom gosti su ugodno iznenaeni sjajnim rezultatom: Trinaest svinja ukljuËujuÊi i jednog mlaeg vepra nagradili su upornost i zalaganje vrijednih Slavonaca, a gosti su do kasno u noÊ uæivali u specijalitetima s domaÊe trpeze i slavonskoj glazbi. –ivo Δurlica

LOVA»KI VJESNIK 1-2/2010.

33

 TRAGOVI DIVLJA»I

Tragovi vuka, lisice i psa U Ëitanju tragova vuka, lisice i psa Ëesto ih se zamjenjuje jer su sliËni buduÊi da su prstohodne æivotinje koje na prednjim πapama imaju po pet, a na straænjim po Ëetiri prsta. U Ëemu su sliËni, a u Ëemu razliËiti?

Zoran Timarac

S

vi predstavnici obitelji pasa prstohodne su æivotinje. Naπi - vuk, lisica, pas i Ëagalj - imaju manje ili viπe sliËne tragove. Na prednjim πapama imaju po pet, a na straænjim po Ëetiri prsta. PalËevi prednjih πapa su kraÊi od ostalih, smjeπteni su visoko i pri kretanju ne dotiËu podlogu i ne ostavljaju otisak. Na taj naËin tragovi bilo kojeg grabeæljivca iz te obitelji sadræe otiske Ëetiri jagodice prstiju s dobro izraæenim noktima i jednom stopalnom blazinom i manje ili viπe izraæenim noktima. SliËni su otiscima pripadnika obitelji maËaka, no oni ne ostavljaju otiske noktiju, koje pri kretanju po tlu uvlaËe kao maË u korice. Trag prednje noge je obiËno krupniji i po obliku se razlikuje od traga straænje. Straænji dio stopalne blazine prednje noge zavrπava udubljenjem, a straænje - ispupËenjem. To je dobro vidljivo na vlaænom tlu ili snijegu.

 Trag vuka: Trag krupnog vuka dostiæe 12 do 14 cm u duæinu i 9 do 10 cm u πirinu. U muæjaka su πape primjetno πire nego u æenke i, koristeÊi se tim znakom, moguÊe je odrediti spol vukova. ©irina traga prednje πape vuka samca odnosi se prema duæini u omjeru 1:1,3, dok je u æenke taj omjer 1:1,5. Trag prednje πape æenke po dimenzijama je jednak tragu mladog vuka-muæjaka.  Pas skitnica: U loviπtima obiËno ima dosta pasa skitnica, pa se njihovi tragovi, kao i oni lovaËkih pasa mogu Ëesto naÊi. Trag krupnog psa ima izvjesne sliËnosti s tragom vuka. Otisci πapa tih dvaju æivotinja mogu se razlikovati po slijedeÊim znacima: U vuka je trag skladniji, viπe izduæen, nokti i jagodice prstiju u tragu su oπtrije izraæeni. Otisci dvaju srednjih prstiju vuËje πape kao da su istureni naprijed, izmeu njih i otisaka dva straænja prsta moguÊe je poprijeko traga poloæiti slamku. Stopalna blazina ima

34

tipiËni trostrani oblik, smjeπtena je dosta pozadi, tako da, sliËno kao i u otisku πape lisice, ostaje dosta veliko slobodno mjesto izmeu svih blazina u otisku. Kod pasje πape blazine su kompaktnije, skupljene u grudvicu, pa slamka, poloæena na trag, istovremeno Êe doticati ili sjeÊi otiske sva Ëetiti prsta. Kada vuk ide korakom, a osobito kasom,

otisci njegovih πapa poredani su po skoro ravnoij liniji. ©to je bræe kretanje vuka, to je ravniji niz otisaka. Straænje noge zvijer stavlja u otiske prednjih, tako da praktiËno vidimo samo otiske straænjih πapa. Koliko vukova ima u Ëoporu moæe se vidjeti kada zvijeri obilaze neku prepreku ili zaokreÊu, odnosno kada se rasporeuju prema lovini.



Galop vuka: Pri kretanju vuka galopom ili skokovima na tragu ostaju otisci sve Ëetiri πape, pri Ëemu zvijer stavlja straænje πape ispred otisaka prednjih. ©to je bræe kretanje, to je razmak izmeu lijevih i desnih πapa, odnosno πirina traga veÊa. Pri kretanju korakom, koje vuk rijetko koristi, duæina koraka se kreÊe oko 40 cm, pri kasu,

Odozgo prema dolje: vuk u kretanju kasom i otisak straænje desne πape, vuk u kretanju galopom, lovaËki pas ptiËar u kretanju kasom i otisak lijeve straænje πape

Odozgo prema dolje: lisica u kretanju kasom i otisak lijeve straænje πape, lisica u kretanju skokovima, lovaËki pas jazavËar u kretanju galopom i otisak desne straænje πape 1-2/2010. LOVA»KI VJESNIK

LOVSTVO  KAKO NA© POZNATI LOVNI ZNALAC IVO »EOVIΔ PREPOZNAJE TRAG »AGLJA

SliËan poveÊem psu, ali malo dulji Otisci πapa Ëaglja toliko su sliËni otisku πapa poveÊeg psa da gotovo nema razlike. Moglo bi se reÊi da idu malo u duljinu, Ëime bi se donekle pribliæili otisku πapa vuka.

Otisak prednje πape pripadnika obitelji pasa obiËno je krupniji i straænji dio stopalne blazine ima udubljenje, a u straænje πape je na tom mjestu ispupËenje koje je najËeπÊi naËin kretanja vukova, poveÊava se na 60Pri kretanju vuka galopom ili skokovima na tragu ostaju otisci sve Ëetiri πape, pri Ëemu zvijer stavlja straænje πape ispred otisaka prednjih. ©to je bræe kretanje, to je razmak izmeu lijevih i desnih πapa, odnosno πirina traga veÊa. Pri kretanju korakom, koje vuk rijetko koristi, duæina koraka se kreÊe oko 40 cm, pri kasu, koje je najËeπÊi naËin kretanja vukova, poveÊava se na 60 do 100 cm, a najveÊa duæina koraka je pri skokovima - preko 200 cm.  Otisci lisice: Otisci πapa odrasle lisice dugaËki su 6 do 7 cm, a πirina je neπto manja. Otisci okruglih, ne mnogo izduæenih prstiju, su jaËe izraæeni nego stopalna blazina, Ëiji je otisak zimi nejasniji zbog jaËe dlakavosti. U odnosu na trag /manjeg/ psa trag lisice je skladniji, kao da je viπe stisnut s bokova, otisci boËnih prstiju ne dotiËu zavrπetke otisaka prednjih prstiju i ne obuhvaÊaju ih s bokova. ©apa je manje skupljena u grudvicu nego u psa, nokti su duæi i tanji i ostavljaju jasniji otisak, dobro vidljiv na vlaænom tlu ili snijegu. Lisica ima karakteristiËan trag u kretanju korakom ili kasom. Primjerice, na plitkom snijegu se vidi izvuËen u jednu liniju - sve Ëetiri πape zvijer kao da stavlja u crtu. Izvjesni otkloni od ravne linije primjetni su na tragovima krupnog muæjaka ili u dubokom snijegu. Pri obiËnom hodu lisica stavlja πape neπto unutra i po tome se mogu razlikovati otisci πapa lijeve i desne strane tijela.

LOVA»KI VJESNIK 1-2/2010.

 Lisica u pokretu: Kada lisica prelazi na bræi kas, straænje πape donosi iza prednjih. Obratno, ako lisica u hodu osluπkuje ili se prikrada, prelazi na jako male korake, gotovo da se sastaju otisci πapa, a otisci straænjih πapa neπto zaostaju za otiscima prednjih ili ih prekrivaju samo djelomiËno. Pri gonjenu plijena ili spaπavanju od opasnosti lisica prelazi na bræe naËine kretanja - galop ili skokovi. Taj naËin predstavlja niz skokova, pri Ëemu se otisci straænjih πapa uvijek nalaze ispred otisaka prednjih, a otisci sve Ëetiri πape Ëine figuru, koja liËi trapezu. ©to je bræe kretanje zvijeri, to je trapez izduæeniji. Korak lisice je dugaËak 20 do 3o cm, u skokovima 120 do 18o cm, no kada goni plijen ili je sama gonjena mogu dostiÊi 300 cm.  Trag psa: U psa su donji dijelovi blazina prstiju stijeπnjeni prema sredini otiska πape, tako da su blizu stopalne blazine. Otisak πape je “pun” otisaka blazina, izmeu njih nema nikakvog slobodnog prostora. Srednja dva prsta u otisku su viπe ili manje raπirena i Ëesto su usmjerena vrhovima u stranu. Kada njihove osnove spojimo linijom, uvijek Êe sjeÊi krajeve otisaka vanjskih prstiju. U kretanju korakom ili kasom, za razliku od vuka i lisice, u tragu psa postoji manji ili veÊi razmak izmeu lijevih i desnih otisaka πapa. Zato se ti otisci mogu spojiti samo izlomljenom linijom. U kretanju galopom ili skokovima razlike u tragovima vuka, lisice i psa su zanemarive.

Jagodice srednjih prstiju prednjih i straænjih πapa u Ëaglja su na donjem kraju spojene. Duljina tih jagodica na prednjim πapama iznosi oko 2,8 cm, a πirina oko l,5 cm. Duljina postranih jagodica iznosi oko 2 cm, a πirina oko l,8 cm. Vrhovi postranih jagodica leæe u visini donje treÊine srednjih jagodica, dakle sliËno kao u psa, a ne kao u vuka. Tabanska jagodica /mekuπ/ ulazi svojim vrhom gotovo do polovine postranih jagodica. Na donjem kraju je dosta jako udubljena. U πirinu mjeri oko 2,9 cm, a

u duljinu kroz sredinu do vrha udubljenja oko 2,5 cm, dok u duljinu po strani oko 3,5 cm. »apci su tupi, s donje strane udubljeni. U duljinu mjere do 2 cm, u mekanom tlu njihov se otisak dobro vidi. Cjelokupna duljina otiska prednje πape /bez otiska Ëapaka/ iznosi oko 6 cm. ©ape straænjih nogu su manje, a prema tome su i njihove mjere neπto manje od navedenih za πape prednjih nogu, pa je i njihov otisak manji.  (Prema Ivo »eoviÊ: Tragovi divljaËi, Panorama Zagreb 1964.)

 LOV»KO STRJELJIVO PUNJENJE STRJELJIVA ZA VLASTITE POTREBE U EUROPSKOJ UNIJI

Lovci koji sami pune, moraju se za to obuËiti VeÊ danas mnogi lovci sami pune strjeljivo zbog toga πto im je to jeftinije, a i kvalitetnije je. Trebali bismo i mi takvo punjenje πto prije regulirati propisima jer se ipak radi o ozbiljnom i opasnom poslu pa bi onaj tko puni strjeljivo u vlastitoj izvedbi za to trebao biti obrazovan.

Zoran MerliÊ, dipl. ing., ovlaπteni struËnjak za lovaËko oruæje i balistiku, München, SR NjemaËka

P

unjenje strjeljiva za vlastite potrebe postala ja prava moda u europskim zemljama. Nekad su lovci, prije poËetka masovne proizvodnje jeftinijeg strjeljiva, punili strjeljivo sami nabavljajuÊi sastojke odsvukud. »eπÊe se punilo saËmeno, a rijee karabinsko strjeljivo.



Zaπto sam puniti: Strjeljivo su lovci sami punili stoga πto se tada vrlo teπko moglo doËi do bi-

Prvi je visoka cijena kvalitetnog strjeljiva. U zadnjih 6 - 7 godina stalno raste cijena od 20 do 30 % godiπnje, a da istodobno osnovne sirovine i komponente nisu pratile taj trend. Te se Ëinjenice mogu opravdati jedino trkom za πto ve Êim pro fitom kompanija koje proizvode strjeljivo. Kad se uzme u obzir da su mnoge, stoljeÊima etablirane, vrhunske marke danas viπe ili manje globalizirane tj. pokupovane od nekoliko velikih koncerna koji samo koriste njihove brandove za πirenje svoga poslovanja sveobuhvatnu kontrolu træiπta.

Drugi je bitan razlog veÊa kvaliteta tako izraenog metka. Mnogim lovcima nije poznata Ëinjenica da kupnjom najskupljeg standardnog strjeljiva nisu dobili garanciju da je uvijek 100 % identiËno s prethodnim serijama istog strjeljiva. Tu ponekad dolazi do znaËajnog odstupanja od serije do serije u koliËini i vrsti baruta za isto zrno, πto praktiËki ponekad znaËi da bi poslije svake nove kutije strjeljiva trebali ispaliti probni hitac da bi bili sigurni kako puπka nosi! Vrlo je bitna i kvaliteta komponenti koje moæemo koristiti kada sami punimo kao i vlastito laboriranje tj. optimiranje i

nje baruta, Ëija greπka iznosi 0,1 grain u usporedbi sa standardnom tolerancijom od 0,5 graina. Tako da lovci samostalno napunjenim strjeljivom ne uπtede samo na cijeni veÊ dobivaju iznimno kvalitetno i izjednaËeno strjeljivo koja je potpuno prilagoeno vlastitom oruæju. Ta je kvaliteta u lovaËkoj praksi neprocijenjiva. Pravno je u Europskoj uniji vlastito punjenje strjeljiva za lovce priliËno jednostavno rijeπeno: u veÊini dræava lovci tijekom izobrazbe, teoretski i praktiËno, prolaze cijeli proces punjenja strjeljiva. Oni tako poslije poloæenog

Pribor za punjenje strjeljiva

lo kakvog strjeljiva, a pritom je bilo toliko skupo da je za dio lovaca ono bilo nedostupno. Mnogi su lovci kojekako improvizirali, pa je to Ëesto bilo i vrlo opasno. Bilo je i birokratskih prepreka tadaπnjih dræava koje su praktiËno æeljele kontrolirati svaki metak u graana.  Danas je drugaËije: u trgovini se moæe kupiti strjeljivo kakvo tko æeli pod uvjetom da ima uredne dozvole za noπenje i dræanje oruæja. Takoer su i cijene saËmenog strjeljiva postale viπestruko niæe nego prije te se gotovo ne isplati sam puniti tu vrstu strjeljiva.  Cijena i kvaliteta: DrugaËije je sa strjeljivom za puπke sa uælijebljenom cijevi tj. karabinima. Postoje dva osnovna razloga zaπto se danas viπe nego ikada ranije isplati sam puniti karabinsko strjeljivo.

36

Usput treba naglasiti da se to nije dogodilo samo s proizvoaËima strjeljiva, isti je globalistiËki trend i kod proizvoaËa oruæja. Tako je npr. danas πvicarski vojni koncern RUAG vlasnik poznatih europskih tvornica strjeljiva: RWS®, Rottweil®, GECO®, Norma® i Hirtenberger®. Tendencija je da sve viπe lovaca pune sami svoje strjeljivo jer im se to veÊ kod ispucanih 100 metaka godiπnje isplati. »ak i ako koriste najkvalitetnije komponente: Ëahuru, zrno, kapislu i barut. Cijene tako napravljenog metka najmanje su 50 % niæe nego kod odgovarajuËeg standardno proizvedenog strjeljiva. 

Ulaganje koje se isplati: Naravno zbog objektivnosti treba naglasiti, da je na poËetku potrebna i jednokratna investicija od oko 500 € u odgovarajuËe alate i opremu za punjenje.

prilagoavanje strjeljiva vlastitom oruæju. Tim postupkom moæemo strjeljivo optimirati uzevπi u obzir parametre maksimalne preciznosti prema maksimalnoj brzini zrna te poloæaja zrna u metku. IzvlaËeÊi zrno πto bliæe ulasku u cijev gdje poËinju æljebovi, istovremeno poπtujuÊi maksimalnu dozvoljenu duæinu metka koju je definirala meunarodna standardizacija strjeljiva koju odreuje C.I.P. (Commission Internationale Permanente) te vlastitu duæinu leæiπta metka u puπki, mi dolazimo do jedne dodatne preciznosti koja nije moguÊa upotrebom standardnog strjeljiva.  VeÊa preciznost: Mnogi su strijelci i lovci bili ugodno iznenaeni koliko im je upotrebom takvog strjeljiva vlastita puπka postala precizna. Uzrok je smanjeni let zrna bez rotacije. Dodatnu kvalitetu pruæa preciznije punje-

ispita mogu bez posebnih ispita kupovati komponente i puniti strjeljivo za vlastite potrebe. U NjemaËkoj koja vjerojatno ima najstroæiji zakon o oruæju na svijetu obavezno je, za onog tko hoÊe sam puniti strjeljivo da poloæi dræavni ispit za punitelja strjeljiva. Taj praktiËno-teorijski ispit polaæe se nakon jednodnevnog teËaja. Nakon uspjeπno poloæenog ispita dobiva ovlaπtena osoba dozvolu kojom moæe kupovati odreenu koliËinu nitroceluloznog baruta (npr. 10 kg). Dozvola vrijedi 5 godina, a produæuje se po potrebi. Vjerujem kako je nuæno i u Hrvatskoj pravno regulirati to podruËje jer veÊ mnogi sami pune strjeljivo. U tom bi sluËaju HLS u suradnji s MUP-om mogao po æupanijama organizirati teËajeve i ispite za ovlaπtene punitelje strjeljiva, a ti bi ispiti bez sumlje naiπli na veliki odaziv Ëlanova HLS-a tj. lovaca.

1-2/2010. LOVA»KI VJESNIK

REAGIRANJA 

Snaga kalibra i oπteÊenje mesa (2) U pravilu ovlaπtenici prava lova ne vole u lov na krupnu divljaË pozivati one lovce koji na divljaË pucaju neodgovorno ili rekli bi, „bez rezona“, pouzdajuÊi se u svoj jaki kalibar puπke pa dolazi do nelovaËkih pogodaka, primjerice u prsa ili straænjicu, a tako se i oπteÊuje meso divljaËi. »itajuÊi u LV 11/2009. tekst Mladena LeπkoviÊa, uvaæenog poznavatelja balistike i lovaËkog oruæja pod naslovom „Snaga kalibra i oπteÊenje mesa“ htio bih ga, u dobroj namjeri, samo nadopuniti. Potpuno se slaæem s autorom kada skreÊe paænju kako je veÊina teπkih optiËkih kalibara (naroËito onih za pet velikih), neprikladna za naπu veÊinom laganiju i mekaniju divljaË, spram afriËke. Ovdje bih æelio samo nadopuniti s nekoliko podataka. ©to manje oπtetiti divljaËinu: Joπ sam u LV 5/2003. god. pisao o svom malo jaËem kalibru puπke s kojom lovim a to je za mene najbolji i najuniverzalniji kalibar 8 x 68 S. S tim kalibrom lovim veÊ 30 godina a s kupljenom puπkom od 1980. godine odmah

sam sreÊom kupio i 400 kom. strjeljiva RWS KS (Kegl-πpic) 11,7 grama, iste πaræe, iste haboracije i istog datuma proizvodnje πto je veoma vaæno i πto autor najbolje zna. Istom puπkom odstrijelio sam oko 130 grla divljaËi od lisice, vuka, srnjaka pa do jelena i medvjeda. Nikada s tim kalibrom nisam imao ranjavanje divljaËi (promaπaja je bilo), a time ni potreba za aktiviranje psa krvosljednika. OπteÊenje divljaËine je bilo minimalno s time da sam divljaË uvijek gaao pravilno tj. s boËne strane, i to uvijek dva prsta (3 - 4 cm) iza pleÊke. Ovdje moram skrenuti paænju mnogim lovcima koji neprestano tvrde da divljaË treba gaati toËno u pleÊku gdje u pravilu uvijek dolazi do velikih oπteÊenja divljaËine koristeÊi bilo koji kalibar. Ova tvrdnja se

odnosi na naπu divljaË. Loπ pogodak, a ne kalibar: Mnogo je efikasniji i etiËki pravilniji hitac 3 - 4 cm iza pleÊke gdje se u pravilu nalazi srce i splet krvnih æila. Zrno u pravilu uniπti taj centar te oπteti eventualno koje rebro te u pravilu nema velikih oπteÊenja divljaËine mesa. Primjer koji navodi M. LeπkoviÊ tj. pogodak puπkom cal. 8 x 68 S sa zrnom RWS KS 11,7 grama u prsni koπ srnjaka baπ i nije najbolji. Da smo u isto mjesto srnjaka pogodili cal. 8 x 57, 7 x 64 ili 3006 oπteÊenja bi bila ista, pucajuÊi bilo kojim zrnom mekanog vrha. ZnaËi nije kriv kalibar veÊ loπ pogodak. U pravilu trebalo bi izbjegavati gaanje divljaËi u prsa i straænjicu. Kod takvih gaanja u 90 % sluËajeva dogaaju se pro-

maπaji ili ranjavanja, a kod pogodaka, imamo velika oπteÊenja divljaËine. Mnogo je vaænije kod veÊih kalibara, ako æelimo izbjeÊi veÊa oπteÊenja mesa - divljaËine da divljaË pravilno pogodimo (iza pleÊke) te da odaberemo tvrda zrna, koja se ne raspadaju pri pogotku kako i preporuËa gosp. M. L. InaËe, kalibar 8 x 68 S sa zrnom RWS KS 11,7 grama naroËito me oduπevio u lovu kod odstrjela divokoza (11 grla), na velikim daljinama tj. 200 - 350 metara, zbog svoje razantne - poloæene putanje, a oπteÊenje divljaËine je bilo minimalno. Tvrtka RWS je prije nekoliko godina proizvela novo zrno „evolution“ 13 grama, moæda i bolje od KS 11,7 grama, ali ja Êu i dalje ostati vjeran ovom zadnjem. Franjo SokaË

Petak

26. oæujka dan æenskih lovaca i ribolovaca ULAZ GRATIS

LOV & RIBOLOV od

26. do 28. oæujka 2010

sa podruËjem “OFF-ROAD” (bespuÊe) SAJMI©TE KLAGENFURT

SNIÆENA ULAZNICA Za ovaj originalan kupon dobit Êete na svim sajamskim blagajnama ulaznicu od 26. do 28. oæujka umjesto za 7,- € za SAMO

 LOVA»KO ORUÆJE I BALISTIKA

Uporabljivost pumperice kratkih cijevi PosveÊeno Stjepanu Bruseku* O puπkama pumpericama glatkih cijevi pisao sam prije sedamnaest godina kada su kupljene za obranu Domovine, a bile zabranjene za uporabu u lovu. Danas su one po zakonu lovaËko oruæje, pa je od vaænosti podsjetiti se za πto se mogu rabiti, Ëak i onda kada imaju kratke cijevi.

Ivica Zvonko JakeliÊ, prof.

P

uπaka pumperica-saËmarica ima raznih tipova s razliËitim duljinama cijevi, od 46 cm do 96 cm. U cjevasti spremnik stane ovisno o njegovoj duljini od 5 do 8 naboja. Mnoπtvo naboja oteæava prednji dio puπke. Sa svakim hitcem teæiπte puπke pomjera se prema natrag pa se lovac vjeæbanjem mora na to priviknuti. Iskuπavanje puπke s cilindriËnom cijevi duljine 46 cm i nabojiπtem 76 mm obavljeno je na strjeliπtu LD-a “Priroda Sesvete” u Sesvetskom Kraljevcu uz potporu dr. Ivana SrbaniÊa, a sva pucanja sa velikim æarom obavio je g. Stjepan Brusek* koji, naæalost, viπe nije meu nama.

je koeficijent polja 3 izmeu 30 m i 35 m, pa je oko 30 m graniËni hitac na zeca sa saËmom promjera 3,5 mm. Uporabivost puπke s obzirom na udaljenost i vrste divljaËi pribliæno prikazuje graf 2. uz uvjet da je divljaË okrenuta boËno, najveÊom ciljnom povrπinom. Ako divljaË bjeæi od lovca, ciljna povrπina je manja i vrijednost graniËnog hitca smanjuje se za oko desetak metara.

Graf 2. GraniËne udaljenosti za odstrjel sitne divljaËi sa nabojima kalibara 12/70 i 12/76 te zakonski najveÊe dopuπtene daljine pucanja naglaπene crvenom bojom

Uporaba saËme: Za odstrjel sitne divljaËi potreban je pogodak odreenog broja kuglica odgovarajuÊe veliËine, koje imaju dostatnu energiju odnosno brzinu. GraniËni hitac je najveÊa udaljenost na kojoj Êe divljaË pogoditi dostatan broj kuglica. PoveÊanjem udaljenosti smanjuje se gustoÊa posipa saËmenog snopa odnosno broj kuglica saËme koje pogaaju metu (divljaË). GraniËna udaljenost moæe se odrediti pomoÊu prosjeËnog broja pogodaka po jednom polju mete na razliËitim udaljenostima koji nazivamo koeficijent polja. On je za razliËite veliËine saËme i razliËite udaljenosti dan na grafu 1., a odreen je pucanjem naboja kalibra 12/70 u standardne mete promjera 75 cm podijeljene na 16 polja jednakih povrπina. Za primjer Êemo odrediti graniËnu udaljenost za odstrjel zeca za kojeg je dovoljno da ga pogodi 6 kuglica saËme promjera 3,5 mm, najmanje brzine 190 m/s. Zec prosjeËno „pokriva“ dva polja mete pa je dostatan koeficijent polja 3. Iz grafa 1. vidimo da

Ako dane graniËne vrijednosti-moguÊnosti puπke usporedimo sa zakonskim normama lako se vidi kako su moguÊnosti puπke ispod crvenih vrijednosti. Puπka s nabojima kalibra 12/70 moæe posluæiti za lov pernate divljaËi na udaljenostima oko 20 m, a dlakave sitne divljaËi oko 30 m. S magnum kalibrom 12/76 te su vrijednosti desetak metara veÊe. Radi iskuπavanja puπke pucano je i sa saË-

Graf 1. Koeficijenti polja za razliËite veliËine saËme i udaljenosti

Graf 3. GustoÊa posipa i promjer posipnog kruga saËme promjera 8,5 mm

mom promjera 8,5 mm. Do 30 m udaljenosti svih devet kuglica je u meti ili gustoÊa posipa krupne saËme je 100 %! Puπka kratke cijevi krupnu saËmu usko nosi pa je jasna njena uporaba u dræavnim postrojbama posebnih namjena ili za osobnu obranu. Uporaba zrna: Lov na divlje svinje prigonom je naporan, privlaËan i uzbudljiv. Puπka pumperica je vrlo kratka pa je njome lako rukovati. Puni se povlaËenjem potkundaka natrag-naprijed. Cijeli postupak traje vrlo kratko vrijeme, pa se s pumpericom moæe vrlo brzo pucati. Ovdje navodim balistiËke podatke za svjetski poznata zrna „Brenneke“ u tri razliËita kalibra, a koji se svi mogu rabiti u pumperici. Obratite pozornost na najveÊe tlakove (900 bara!) jer se ti naboji ne smiju rabiti u svim puπkama, pa zatim na velike vrijednosti energija zrna za puπke glatkih cijevi! (graf 4.) Zrno za saËmarice je velikog kalibra i velike mase πto su pozitivni elementi za odstrjel

Graf 4. BalistiËki podatci za zrna Brenneke u razliËitim kalibrima

Slika 1. Ciljnik s crvenom toËkom pogodan je za uporabu na saËmaricama pri pucanju naboja sa zrnima 38

1-2/2010. LOVA»KI VJESNIK

LOVA»KO ORUÆJE I BALISTIKA 

Lov s pumpericom u skladu je s lovnom etikom Savjestan, odgovoran i struËan lovac neÊe nikad pucati na divljaË sa prevelike udaljenosti, a to znaËi viπe od Ëetrdesetak metara. S poveÊanjem udaljenosti smanjuje se vjerojatnost pogaanja i odstrjela divljaËi, a poveÊava broj ranjene i izgubljene divljaËi. Ako æelimo loviti s ovom puπkom, moramo se viπe pribliæiti divljaËi, a to traæi dodatne kvalitete lovca, ali i poveÊava priliku divljaËi da nas osjeti i umakne. Stoga je lov s ovom puπkom izrazito πportskog duha i u skladu s lovnom etikom. crne divljaËi i veÊe biomase. Masa najteæeg zrna (39 g) za puπke glatkih cijevi je preko tri puta veÊa od masa zrna za risanice naπih standardnih kalibara. U πumi je to odreena pogodnost jer zrno velike mase dobro „krËi“ put kroz mnoπtvo tankih - mekih „prepreka“ (grmlje, granËice,...) (graf 5.).

Graf 5. Usporedba zrna klasiËnih kalibara sa „najjaËim“ od zrna za glatke cijevi po energijama i masama

to slabi rezultati, posebno uzimajuÊi u obzir da su treÊe, Ëetvrto i peto zrno promaπili cijelu metu! Lovci koji imaju samo jednu puπku - saËmaricu po tabliËnim balistiËkim osobitostima zrna mogu poluËiti dobre rezultate, ako puπka nema veliki rasip zrna. Na temelju prethodnih rezultata iskuπavanja pumperice lako je zakljuËiti kako bi sve puπke glatkih cijevi trebalo iskuπati kako „nose“ zrna pa se tak tada odluËiti za njihovu uporabu u lovu divljih svinja. Najbolje πto bi lovci mogli uËiniti da ostvare uspjeπan odstrjel crne divljaËi jest vjeæbanje pogaanja pokretne mete divlje svinje Ëime bi upoznali moguÊnosti puπke i svoje strjeljaËke kvalitete.

ZakljuËci:

Za preciznija ciljanja crne divljaËi u pokretu zrnima iz puπaka saËmarica poæeljno je na puπke ugraditi raznolike ciljnike: s „crvenom toËkom“, optiËke ciljnike malog poveÊanja ili poveÊanja 1x. Iskuπavanje rasipa pogodaka. Zbog kratke puπËane cijevi pumperice odluËili smo sa zrnima pucati na metu udaljenu 35 m umjesto na 50 m. Rezultati to opravdavaju. Iskuπane su dvije vrste naboja sa standardnim i potkalibarnim olovnim zrnom u kalibru 12/70. Od prve vrsta naboja (Brenneke) prva dva pogotka meusobno su udaljena 12 cm blizu srediπta mete, a ostali su pogodili izvan mete. Ako bi lovac rabio samo dva naboja punjena zrnima Brenneke rezultat je dobar. Nakon hlaenja cijevi pucano je sa drugom vrstom naboja. Prva dva pogotka meusobno su udaljena 17 cm dok su ostali „pobjegli“ izvan mete. OpÊenito, sveukupno su

LOVA»KI VJESNIK 1-2/2010.

1. Puπka sa uporabom naboja 12/70 pogodna je za „πumski“ lov, a s nabojima 12/76 za πumsko-poljski lov. 2. Iskuπana pumperica nije preporuËljiva za lov divljih svinja zbog prevelikog rasipa pet zrna. 3. Za svaku puπku saËmaricu trebalo bi utvrditi rasip pogodaka zrna i gdje pogaaju srednji pogodci. Bez tih znanja ne bi se smjelo u lov na divlje svinje. 4. S obzirom na veliËinu spremnika i brzinu punjenja-praænjenja puπke spremnik bi trebalo blokirati za primanje samo dva naboja. (opaska autora: Zakon ne predvia blokiranje spremnika kod opetuπa). *Stjepan Brusek - omiljeni „©tef“, „Brus“, bio je iskonski lovac πiroke duπe i velika srca, pun energije, dobre volje, vrijedan i zabavan, uvijek raspoloæen da pomogne. Vrsni strijelac, bio je viπestruki dræavni prvak u lovnom strjeljaπtvu na glinene golubove. TragiËno je preminuo na radovima za prihranu divljaËi.

 ODLI»JA

Dodjela lovaËkih odliËja Povjerenstvo za dodjelu lovaËkih odliËja odræalo je 23. prosinca 2009. godine svoju sjednicu na kojoj je izvrπilo pregled dostavljenih zahtjeva za dodjelu odliËja koji su potvreni od strane æupanijskih lovaËkih saveza. Povjerenstvo je utvrdilo da su zahtjevi u skladu s Pravilnikom koji regulira ovu materiju. Povjerenstvo je posebnu paænju usmjerilo na postupnost dodjeljivanja odliËja.

LS OSJE»KO-BARANJSKE ÆUPANIJE Odlikovanje II. reda: LD „Belje“ Duboπevica Martin Sabolek Anto MijatoviÊ LD „Vepar“ Gaπinci Slavko StipiÊ

Odlikovanje III. reda: LD „Fazan“ Strizivojna Robert VlahoviÊ Antonio GlavaËeviÊ LD „Vepar“ Gaπinci Tomislav FranjiÊ LD „Prepelica“ ©ag-Nard Ivica PanduriÊ LD „Prepelica“ Osijek

LS VARAÆDINSKE ÆUPANIJE Odlikovanje I. reda: LD „Srnjak“ Ludbreg Vladimir BrkiÊ LD „Kobac“ Bartolovec Zdravko JereπiÊ LD „Srnjak“ Ludbreg Antun Novota

Odlikovanje II. reda: LD „©ljuka“ Petrijanec Vladimir Beπvir Lovna jedinica „Zelendvor“ Goran Habuπ LD „Kobac“ Bartolovac Drago JaniËar LD „Srnjak“ Ludbreg Marijan MargiÊ Marijan Tetinjak LD „Belupo“ Ludbreg Marko Pokos LD „TrakoπÊan“ Bednja Slavko Poljak Vladimir Zbodulja LD „Jelen“ Ivanec Darko ZaplatiÊ LD „©ljuka“ Martijanec Kruno Æunec

Odlikovanje III. reda: LD „Kuna“ Klenovnik Radovan ArtiÊ LD „Fazan“ Veliki Bukovec Stjepan Bahat LD „Kalnik“ V. Toplice Stjepan BelaviÊ Lovna jedinica „Zelendvor“ Vjekoslav Bogadi LD „Srnjak“ RG Lepoglava Ivan Canjuga LD „TrËka“ ©aulovec Anton DetiÊ

40

LD „Lane“ Cvetlin Ivan DrakπiÊ Lovna jedinica „Zelendvor“ Mirko DvorπËak LD „Fazan“ Varaædin Ivica Flegar LD „Fazan“ Maruπevec Josip GazdiÊ LD „©umski zec“ MargeËan Zvonimir Gran Lovna jedinica „Zelendvor“ Nenad Gulija LD „Srnjak” Ludbreg Boris Habrka LD „Kalnik“ V. Toplice Stjepan Horvat Ivan Lauπin LD „Fazan“ Veliki Bukovec Antun Hrupec LD „Opeka“ Vinica Miljenko Hræenjak LD „GraniËar“ Viπnjica Zdravko Hræenjak LD „Vepar“ Novi Marof Zvonimir Ivanuπec LD „GraniËar“ Viπnjica Blaæ JakopiËek LD „TrËka“ VoÊa Rajko KoËet LD „Grebengrad“ Madæarevo Stjepan KuzmiÊ Lovna jedinica Zelendvor Stjepan LovreËiÊ Ivan Martan LD „Sv.Hubert“ Cestica Miroslav Majhen LD „Zec“ Varaædin Breg Mladen Medved LD „Prepelica“ Mali Bukovec Ivan Orehovec LD „Kobac“ Bartolovec Igor Petek LD „Srnjak“ Ludbreg Zlatko Piπpek LD „Grebengrad“ Madæarevo Ivica Plantak LD „Jareb“ Visoko August PlantiÊ LD „Sv.Hubert“ Cestica Stanislav Pπak LD „Kuna“ Klenovnik Josip RibiÊ LD „Kobac“ Bartolovec Pero Sajko LD „Grebengrad“ Madæarevo Dragutin Slunjski LD „TrËka“ Jalæabet Ninoslav ©emiga Udruga prijatelja „Zelendvor“ Slavko ©mic LD „Fazan“ Varaædin Vlado ©obak LD „Vepar“ LjubeπËica Anelko ©paniÊ

LD „SrndaÊ“ Bisag –uro TrglaËnik LD „Lisac“ BrezniËki Hum Ivan Træec LD „Cestica“ Cestica Josip Vincek LD „TrËka“ ©aulovec Josip Vindiπ LD „Vidra“ Breznica Renata Zrinski

LS ZAGREBA»KE ÆUPANIJE Odlikovanje I. reda: LD „Srnjak“ Dugo Selo Ivan BiËaniÊ Ivica SmolËiÊ Vladimir Grabrovec LD „Strijelac 2000“ Jeæevo Josip Antol Dragutin »vorig LD „©ljuka“ Opatinec Æivko VrbaniÊ LD „©ljuka“ Sv. Martin pod OkiÊem Milan ÆitkoviÊ LD „Patka“ Orle Josip Panijan LD „Srna“ Velika Gorica Drago KlariÊ LD „©ljuka“ ©Ëitarjevo Josip Mihinica LD „TrËka“ Novo »iËe Ivan MiπeriÊ LD „©ljuka“ Bistra Ivan Prπa

Odlikovanje II. reda: LD Srna“ Lupoglav Ivan Hajdina Branko Kocet Zvonko Smetko LD „Vepar“ Jamnica Pisarovinska Ivica Zvonar LD „©ljuka“ Sv. Martin pod OkiÊem Franjo Poægaj Stjepan GeuπiÊ LD „Kuna“ Kravarsko Josip KovaËiÊ Zvonko TiËariÊ LD „Patka“ Orle Ivica Kumic LD „Srna“ Velika Gorica Stjepan ©krblin LD „©ljuka“ ©Ëitarjevo Stjepan Pokupec LD „TrËka“ Novo »iËe SreÊko ©estok LD „Fazan“ Preseka Branko MartiÊ Ivan Roæman

LD „Gaj“ Gradec Stjepan Mesec LD „Jelen“ Lubena Franjo HajdukoviÊ LD „Sokol“ Vukπinac Ivan LenardiÊ LD „SrndaË“ Poljanski Lug Mato BudiseliÊ Josip ©ilipetar LD „Vepar“ Poljana Velimir ©imunec LD „Vidra“ Cugovec Ivan Æuraj LD „Zec“ Banovo Dragutin Markuπ LD „©ljuka“ Bistra Drago ©kreblin LD „Sokol“ Petrovina Marinko ©ebeËiÊ

Odlikovanje III. reda: LD „Srna“ Lupoglav Zdravko ©imuniÊ LD „Srnjak“ Dugo Selo Kreπimir OËiÊ LD „Strijelac 2000“ Jeæevo Stjepan Jambriπak LD „Zec“ Oborovo Mario Antoliπ Matija Jug Stjepan Horvat LD „Prepelica“ IvaniÊ Grad Milan Erjavec LD „©ljuka“ Opatinec Milan MihaljeviÊ Mirko TurËinec LD „Golub“ Jamnica Pisarovinska Tomo Slovinac LD „©ljuka“ Donja KupËina Ivan StepiÊ Ivan Tatar Ivan Matas Stjepan BrckoviÊ LD „Vepar“ Jamnica Pisarovinska Tomo MikoviÊ LD „Jastreb“ Sv. Nedjelja Kreπimir KleπËiÊ Slavko MuæiniÊ Æeljko VlaπiÊ LD „©ljuka“ Sv. Martin pod OkiÊem Ivan Skender LD „Kuna“ Buπevec Ivan Cvitaπ Ivica Kompes Darko Zaloænik LD „Kuna“ Kravarsko Stjepan KovaËiÊ LD „Patka“ Orle Zdravko PetriËek Branko Latin

LD „Srna“ Velika Gorica Juraj –umlija LD „©ljuka“ ©Ëitarjevo Josip LonËar Stjepan Podlejan Ivan Vuhan LD „TrËka“ Novo »iËe Hrvoje DikoviÊ Ivan Kos »edomil MiheliÊ Mirko ©mit LD „Fazan“ Lojnica Stjepan BaËek Ivan ForgaË LD „Gaj“ Gradec Petar LedinπËiÊ LD „Golub“ Dubrava Damir Runjavec Josip Sadecki LD „Jelen“ Lubena Marinko SenkoviÊ LD „Orao“ Vrbovec Stevo Jembri Ivan MlinariÊ LD „Sokol“ Vukπinac Ivan StarËeviÊ LD „©ljuka“ Rakovec Branko JaklinoviÊ Zvonko Uradin LD „Vepar“ Poljana Ivan Benko LD „Vidra“ Cugovec Tatjana Sjever LD „Zec“ Banovo Mario SveËnjak LD „Fazan“ PuπÊa Zlatko Novak Æeljko Hren Stjepan AntoliÊ Drago MarπaniÊ Marijan Mihalinec LD „©ljuka“ Bistra Ivica Zrinjski Ivica Borovec Ivan Cigula

LS PRIMORSKO-GORANSKE ÆUPANIJE Odlikovanje I. reda: LD „Lisjak“ Kastav Ugo Dorcich

Odlikovanje II. reda: LD „Lisjak“ Kastav Branko BanoviÊ Ivo SpinËiÊ Alojz Rubil

Odlikovanje III. reda: LD „Lisjak“ Kastav Davorin Milih Vasiljko Starac

1-2/2010. LOVA»KI VJESNIK

ZAKONODAVSTVO  ©TETE U PROMETU I DIVLJA»

Zakon o cestama ponovo vraÊa lopticu lovcima Ovo πto se dogaa liËi na igru stolnog tenisa jer loptica odgovornosti za πtetu prebacuje se s jedne strane na drugu! - komentirao je predsjednik jednog lovaËkog druπtva koje se naplaÊalo πteta samo zato πto im prometnica ide kroz loviπte. I tek kad su se obradovali da viπe neÊe plaÊati, zakonodavac je izmjenama Zakona o javnim cestama ponovo prebacio odgovornost na vozaËe a u konaËnici na lovce. Polovinom proπle godine Sabor Republike Hrvatske donio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu, o Ëemu smo veÊ u viπe navrata pisali. Kao πto je poznato, tim su se zakonskim rjeπenjima lovaËke udruge, tj. lovozakupnici oslobodili odgovornosti od πteta koje nastaju u prometu kad se divljaË zatekne na prometnici, osim ako je na prometnicu natjerana lovom, buduÊi da prometnice nisu loviπte, a odgovara vozaË ako je prebrzo vozio ili vlasnik prometnice. Te izmjene uslijedile su nakon dugogodiπnjih ukazivanja HLS-a tj. nezadovoljnih lovaca i ovlaπtenika prava lova sudskom praksom koja se temeljila na Zakonu o obaveznim odnosima kojim se odgovornost za poËinjenu πtetu koju poËini opasna stvar (Ëitaj divljaË) prebacivala na onoga tko ju posjeduje, odnosno ovlaπtenika prava lova koji je divljaË dobio u zakup ili koncesiju, a nositelji prava lova (æupanija ili dræava) ugovorom su obvezali ovlaπtenika prava lova (lovozakupnika) da snosi odgovornost i za πtete koju poËini divljaË u prometu. BuduÊi da su lovozakupnici plaÊali enormne novËane iznose za πtete koja je poËinjena od divljaËi, a mnogi od njih dovedeni su na „prosjaËki πtap“, resorno ministarstvo je, na prijedlog HLS-a Saboru RH, predloæilo pri donoπenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu izmjene tih odredaba koje su godinama iπle na πtetu lovstva πto je i usvojeno (NN75/2009.) Tim zakonskim promjenama na prvo mjesto za odgovornost u toj vrsti πteta odgovoran je vozaË prema odredbi Ëlanka 37. stavak 3. navedenog zakona odno-

LOVA»KI VJESNIK 1-2/2010.

sno pravna osoba koja gospodari prometnicom na kojoj je πteta nastala. Predah i zadovoljstvo lovaca tj. lovozakupnika nije dugo potrajalo. Naime, isti saziv Sabora RH je gotovo neËujno i bez velike rasprave, potkraj proπle godi-

ukoliko nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti odnosno brzinu nije prilagodio prometnim znakovima. Odgovor nosti pravne osobe koja gospodari prometnicom viπe nema, odnosno smatra se prema Ëlanku 7. Zakona o jav-

ne, toËnije u prosincu 2009. donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama kojim se Ëlankom 13. dodaje novi Ëlanak 32.a Zakona o javnim cestama koji regulira pitanje odgovornosti za πtetu na javnim cestama koju poËini divljaË osobama ili vozilima. Tim izmjenama je za πtetu odgovoran i nadalje, kao i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu, vozaË

nim cestama odgovornom samo u sluËaju ne pravovaljanog odræavanja prometnice πto je vrlo teπko dokazati, a to praktiËno znaËi da nikada neÊe snositi πtetu. ©to Êe sada lovci tj. lovozakupnici, odnosno πto Êe se primjenjivati u sudskoj praksi, teπko je reÊi. Jedno je oËito: Ova dva zakona su u koliziji tj. jedan drugog iskljuËuju kad je rijeË o odgovor-

nosti za πtetu koju poËini divljaË. Lovci se pitaju koja Êe se odredba i kojeg zakona primjenjivati kad nastane πtetni dogaaj? Koji Êe zakon sud primjenjivati ako doe do spora pa stranke izau pred sud? Pitam se kako Êe i na Ëemu Êe sud temeljiti svoje odluke? OËito ova nova zakonska rjeπenja vrte nas u krugu jer nas vraÊaju ponovo na poËetak priËe i problema koje smo mislili da smo konaËno rijeπili. OËito je da Êe se ponovno, u sluËaju πtete od divljaËi na prometnicama primjenjivati Zakon o obaveznim odnosima koji je temeljni Zakon kad je rijeË o odgovornosti po πtetnim dogaajima i po kojem Êe pretpostavljam ponovo lovci odnosno lovozakupnici odgovarati za πtetu koju poËini ‘’opasna stvar’’ tj. divljaË. Iako smo kao lovci tj. lovozakupnici smatrali da smo se rijeπili brige i novËane nedaÊe kada je donijet Zakon o izmjenama i dopunama zakona o lovstvu oËito smo se prevarili: ponovo Êe se morati pokucati na vrata osiguravajuÊih kuÊa buduÊi najnoviji dogaaji i praksa suda upuÊuje da se traæi, ako ne odgovornost lovaca/lovozakupnika ili podijeljenoj odgovornosti sudionika u πtetnom dogaaju koji Êe se dakako temeljiti na zapisniku o πtetnom dogaaju koju mora saËiniti policija koja je izvrπila oËevid. To smo imali i ranije i znamo kako su lovci prolazili tom prilikom i kolike su novËane πtete morali isplaÊivati jer su, kao po pravilu oni uvijek bili krivi: uvijek je divljaË naletjela na automobil, a ne pamti se da je, kad je nastao spor, automobil naletio na divljaË i bio vozaË zbog toga kriv! Andrija ©talcar, dipl. krim.

41

 PRAVNI PROPISI I LOVSTVO ZAKONODAVNA PRAKSA EUROPSKE UNIJE

Odredbe o mesu divljaËi BuduÊi da se Hrvatska intenzivno priprema za ulazak u Europsku uniju nuæno je i prilagoditi odredbe naπih propisa s odredbama zakonodavstva Europske unije kad je rijeË o divljaËi i njezinom mesu tj. divljaËini. Stoga donosimo najvaænije odredbe europskog zakonodavstva koje se odnosi na ovo podruËje.

P

ostoje mnoge odredbe EZ-a i nacionalne odredbe koje se odnose na podruËje divljaËi i mesa od divljaËi, a koje su obvezujuÊe za lovce, naroËito kao vlasnike loviπta i osobe sa steËenom kvalifikacijom za lov. 

Sigurnost namirnica: Kao osnovni zakon u podruËju prehrambenih namirnica promatra se odredba (EZ) 178/2002 “Sigurnost prehrambenih namirnica”. Ona je neopozivo vaæeÊa od 1. sijeËnja 2005. godine u cijeloj EU. U njezinim razliËitim Ëlancima ona postavlja kriterije za lov i lovce koji, s jednom iznimkom (vlastita uporaba), su povezani sa stavljanjem u promet divljaËi i mesa od divljaËi. Ta ko Ëla nak 3 Br. 2, 3 i 17 pojaπnjavaju da se vlasnik loviπta koji se bavi lovom smatra podu zet ni kom ko ji se ba vi pre hrambenim namir nicama kao osnov nom pro i zvod njom. Za vlasnika loviπta koji se prema toj odredbi smatra poduzetnikom koji se bavi prehrambenim namir nicama znaËi da ga veæe odgo vor no st za si gur no st pre hrambene namirnice “divljaËi”. Ta se odgovornost proteæe i na djelatne osobe (lovce) u njegovu poduzetniπtvu za prehrambene namirnice i na ona ponaπanja i sredstva kod ubijanja i prireivanja odreene divljaËi kao prehrambene namirnice za ljudsku konzumaciju (»lanak 17 stavak 1). Time prehrambene namir ni ce ko je ni su si gur ne za konzumaciju ne smiju dospjeti na træiπte (»lanak 14 stavak 1). Pre hram be nim na mir ni ca ma ko je ni su si gur ne sma tra ju se one koje su πtetne za zdravlje ili nisu namijenjene konzumaciji (»la nak 14 sta vak 2 u sve zi s »lankom 5 odredbe). Onaj tko se ne pridræava te odredbe Ëini kazneno djelo (§ 58 stavak 2 Br. 1, odn. § 59 stavak 2 Br. 1 Zakona o prehrambenim namirnicama i sredstvima za prehranu). Pritom nije bitno da li se div-

42

ljaË direktno stavlja na træiπte ili daje ovlaπtenom pogonu za preradu divljaËi. Kao kazna prijeti zatvor do tri godine, odnosno jedne godine, a kod nemarnog postupanja kazna zatvora do jedne go di ne ili (od go va ra ju Êa) nov Ëa na ka zna (vi di Za kon o prehrambenim namirnicama i sredstvima za prehranu (LFGB) § 58, § 59 i § 60).



Prodaja krajnjem potroπaËu ili trgovini: Ovom odgovornoπÊu za sigurnost prehrambenih namirnica vlasnik loviπta kao poduzetnik koji se bavi prehrambenim namirnicama nije vezan kada divljaË i meso divljaËi prodaje izvan nadleænosti odredbi (EZ) Br. 852/2004 i Br. 853/2004 direktno krajnjem potroπaËu ili samostalnoj trgovini

(trgovini divljaËi, mesnicama, gastronomskim objektima. BuduÊi da zakonodavac veliku vaænost polaæe na ishodivost prehrambenih namirnica (»lanak 18 stavak 1 i 3), u tom je sluËaju vlasnik lovišta kao poduzetnik koji se bavi prehrambenim namirnicama, ako divljaË u krznu, koæurici i koæi prodaje ovlaπtenim pogonima za preradu divljaËi ili samostal-

Veterinar proglaπava podobnost divljaËi za konzumaciju prema sljedeÊem U odredbi (EZ) Br. 854/2004. navedena su sva moguÊa obiljeæja u stavku IV. SpecifiËni propisi, poglavlje VIII. DivljaË koja æivi u divljini, kojima pokrajinski veterinar moæe meso proglasiti nepodobnim za konzumaciju. To bi bile sljedeÊe:  prije ubijanja prepoznatljivi abnormalni naËini ponaπanja i poremeÊaji opÊeg stanja (npr. zaprljano bijelo krzno zatka zbog proljeva);  generalizirani tumori ili gnojni Ëirevi koji se mogu naÊi u razliËitim unutarnjim organima ili u muskulaturi;  upala zglobova (artritis), upala spolovila (orchitis), bolesne promjene bubrega ili slezene, upale crijeva ili kila; 

strana tijela u tjelesnim πupljinama koja nisu uzrokovana lovom, u æelucu, bubrezima i mokraÊi, ako prsa ili koæa na trbuhu imaju boju;

 okuæenost parazitima (napomena: ovdje se ne misli na jelenje uπi, pluÊne gliste, metilje itd., veÊ na trihine koji se nalaze u mesu, trakavicu, ciste sarkosporidije i ostalo);  stvaranje prekomjerne koliËine plina u æelucu i bubreænom traktu s promjenom boje unutarnjih organa (napomena: uvijek prisutno kod a) divljih zeËeva i kuniÊa, koji neohlaeni - temperatura 4 °C - ostaju nerazueni dulje od dvanaest sati), b) kod lopatara koji su leæali nerazueni, a uginuli su nakon viπe sati, ostavljeni primjerice preko noÊi);  velika odstupanja muskulature ili organa u boji, konzistenciji ili mirisu (Napomena: veprovina jakog mirisa nije valjana za konzumaciju!); 

stari otvoreni prijelomi kostiju;



suπica (kaheksija) i/ili generalizirane ili lokalizirane nabrekline/otekline (edemi);



svjeæe zarasline ili slijepljenost krzna na prsima ili trbuhu, ili



druge upadljive i povπinom velike promjene kao πto su truleæ (Ëak i opekline); i prema Stavku II poglavlja V:



mrπavost (pothranjeni primjerci);



neËistoÊe ili zaprljanja zbog fekalija ili drugih kontaminacija (uvijek kod strijelnih rana trbuπne πupljine i kod zaprljanja nastalih, meu ostalim, zbog liπÊa, zemlje i smole).

Kod divljaËi koja pokazuje neka od navedenih obiljeæja i koja je dovedena u pogon za preradu divljaËi pokrajinski veterinar mora meso proglasiti nepodobnim za konzumaciju. (Poglavlje VIII., odjeljci A i B). StruËna osoba mora znati prepoznati ta obiljeæja kako bi veÊ kod promatranja u samom loviπtu mogao donositi odluke, a naroËito kada divljaË ili njezini pojedinaËni dijelovi trebaju iÊi u direktnu prodaju.

1-2/2010. LOVA»KI VJESNIK

PRAVNI PROPISI I LOVSTVO  Odredbe EU-a (EZ) 178/2002 (verziji vaæeÊoj od 28. sijeËnja 2002. godine/1. veljaËe 2002. godine, s obzirom na propise koji se odnose na ovu temu, od 1. sijeËnja 2005. godine) Odredba EU-a (EZ) 852/2004 Odredba EU-a (EZ) 853/2004 Odredba EU-a (EZ) 854/2004 (sve u verziji od 29. travnja 2004. godine/25. lipnja 2004. godine, vaæeÊe od 1. sijeËnja 2006. godine) nim trgovinama (npr. mesnicama ili gastronomskim objektima), obavezno prikazati je u prodajnim knjigama. Nadleæna vlast ima pravo uvida u knjige u svako doba.

rivost ciljeva odredaba EZ-a (Sigurnost prehrambenih namirnica i Higijena prehrambenih namirnica) kao i (852/2004: »lanak 1 stavak 3, odn. 853/2004: »lanak 1 stavak 4).





Registracija malog poduzetnika: Lovac, a naroËito vlasnik loviπta trebao bi biti upoznat sa spomenutim odredbama, kao propisima odredbe (EZ) Br. 852/2004 “Higijena prehrambenih namir ni ca” i odredbe (EZ) 853/2004 “SpecifiËni higijenski propisi za prehrambene namir nice æivotinjskog podrijetla” koje se odnose na njegovu djelatnost kao poduzetnika koji se bavi prehrambenim namirnicama i primarnog proizvoaËa. »ak i kada ponuda ubijene divljaËi kao primarnog proizvoda (razuena s perjem ili krznom) nije ukljuËena u ovlaπteno podruËje obje odredbe (»lanak 1 stavak 2 propis c odredbe (EZ) Br. 852/2004. odn. »lanak 1 stavak 3 propisa c i e odredbe (EZ) Br. 853/2004) ona se ne odnosi na ponudu malih koliËina u odredbi (EZ) Br. 852/2004. Prema Ëlanku 6 stav ka 1 i 2 te odredbe onaj tko meso divljaËi u malim koliËinama nudi krajnje potroπaËu ili mjesnim samostalnim trgovinama treba se kod nadleæne vlasti registrirati kao poduzetnik koji se bavi prehrambenim namirnicama, πto pritom ne mijenja Ëinjenicu da je prema »lanku 1 stav ku 3 propisa e odredbe (EZ) Br. 853/2004 prodaja dijelova divljaËi u malim koliËinama krajnjem potroπaËu ili mjesnim samostalnim trgovinama za daljnju prodaju krajnjem potroπaËu izuzet od propisa te i samo te odredbe (853/2004). ZakljuËno, tako je odreeno objema ranije navedenim odredbama, nacionalni zakon obavezan je, za podruËje direktne prodaje i time obuhvaÊajuÊi osobe koje se tom djelatnoπÊu bave, jamËiti ostva-

LOVA»KI VJESNIK 1-2/2010.

StruËna osoba - obrazovana osoba: U odredbi (EZ) Br. 853/2004 u Dodatku III stavku IV zahtijeva se obrazovanje lovaca glede znanja o zdravlju i higijeni. Istodobno, naveden je katalog potrebnih i traæenih znanja. Ta znanja provjerava nadleæna vlast (veterinarska sluæba) u pojedinaËnom sluËaju, prije kvalifikacije odreenog lovca kao “struËne osobe” u smislu te odredbe. PrihvaÊanje poloæenog ispita za lovce kao dovoljnog u smislu odredbe stjecanja zvanja struËne osobe, samo po sebi je neprihvatljivo. Razlog tome je πto “struËna osoba” mora raspolagati znanjima pravnih i upravljaËkih propisa iz podruËja zdravstva ljudi i æivotinja i iz podruËja higijene koje je iznimno vaæno za puπtanje divljaËi na træiπte. U njih se naroËito ubrajaju odredbe EZ-a vaæeÊe od 1. sijeËnja 2005. godine i 1. sijeËnja 2006. godine kojima se za lov i lovce utvruje znatno doπkolovanje. Time konaËno “struËna osoba” u podruËju lova zauzima istu poziciju kao i “podruËni struËni asistent” higijene prehrambenih namirnica. U podruËju lova, na temelju steËenih znanja, “struËna osoba” prilikom procjene ubijene divljaËi mora biti u stanju odluËiti treba li meso proglasiti nepodobnim za konzumaciju. “StruËna osoba” u tom sluËaju takoreÊi samostalno djeluje kao predstavnik pokrajinskog veterinara. (prema izvorniku Wildfleischgewinnung-BLU Buchverlag GmbH München, Germany - po odobrenju i prijevodu za Hrvatsku Stanek d.o.o. Varaædin)

43

 LOVA»KA PRAKSA TEHNIKE LOVA

Kako pucati na divlju svinju u prigonu U vrijeme lova na divlje svinje, koje se najËeπÊe love prigonom ili pogonom, mnogi lovci, unatoË kratkoj udaljenosti, pucaju s pretjecanjem ili s optiËkim ciljnikom premda je to nepotrebno pa promaπuju cilj. Zato trebaju nauËiti pravilnu tehniku gaanja i vjeæbati na strjeljani, a ne tijekom lova.

Franjo SokaË

B

uduÊi da sam prvih pet godina svog lovaËkog staæa lovio preteæno nisku ili sitnu divljaË, kasnije sam dobio priliku da redovito lovim visoku ili krupnu divljaË, a najviπe divlje svinje. VeÊ viπe od 20 godina imam tu sreÊu da kao voditelj loviπta svake jeseni i zime sudjelujem ili organiziram veÊi broj lovova prigonom i s Ëekanjem. PoËetniËke pogrjeπke: U proteklim sezonama lovova na divlje svinje prigonom sreo sam mnoge lovce tzv. “svinjare”, koji veÊinom love samo divlje svinje pa su potpuno ovladali vjeπtinom punjenja te sigurno gaaju i pogaaju. Jer veÊina lovaca koji rijetko imaju prilike loviti divlje svinje prigonom, nije savladala ni osnovna naËela gaanja lovaËkim karabinom crnu divljaË u pokretu ili trku. Mnogi grijeπe veÊ na poËetku pogrjeπnim izborom oruæja, tj. idu u lov s onom puπkom koju posjeduju. Tako sam jednom promatrao lovca koji se u lovu na svinje prigonom pojavio s karabinom na kojem je bio montiran optiËki ciljnik s velikim poveÊanjem. BuduÊi je pogon bio na uskom prostoru, te je rastojanje lovaca na “πtantu” bilo vrlo malo, upitam ga prijateljski da li je s tim svojim poveÊanjem uvjeæban u gaanju svinja u pokretu zbog uskog vidnog polja snajpera. On mi iskreno odgovori da je to njegov prvi lov prigonom divljih svinja i da u takvim lovovima joπ nema iskustva! Savjetovao sam ga da skine optiËki ciljnik sa svog karabina. Tada je u tom prigonu bez problema odstrijelio divlju svinju na trideset koraka pomoÊu mehaniËkog niπana. S velikim poveÊanjem snajpera on bi, kako je i sam priznao, svinju u trku na toj daljini vjerojatno promaπio uko-

44

Snimio: Darko Prokeπ



liko bi je uopÊe “uhvatio” u snajper. U tom je lovu sudjelovao i jedan naπ poznati “djelatnik”, kojem je ovlaπtenik prava lova zbog njegovog druπtvenog poloæaja dopustio da “ekskluzivno” moæe pucati na jelena. 

Neprimjerena puπka: Pogled mi zastane na njegovoj puπci i vidim da je to Wincester cal 30 30 tzv. “trenta trenta”. Ja mu viπe u πali kaæem da je vjerojatno tom puπkom krenuo u lov na puhove (mada se oni ne love oruæjem veÊ klopkama), i da je to preslab kalibar za svinje i jelene. On mi iskreno odgovori da on i nije neki pravi lovac veÊ je tu sluËajno u gostima, a puπku je dobio na poklon od svojih prijatelja. SreÊom, u tom lovu taj “lovac” nije upotrijebio svoju Wincesterku.



Ciljanje s preticanjem: Drugi pak lovac, koji je u tom pogonu promaπio dva praseta upita me (fasciniran s tri praseta koje sam odstrijelio iz mojeg drilinga): “Koliko vidim,Vi ste ne samo pravi lovac veÊ se razumijete i u oruæje, pa mi recite, molim vas, koliko preticanja moram dati kad gaam divlju svinju u trku na 30 koraka jer stalno promaπujem? Odgovorim mu: Na toj daljini ne smijete pucati s preticanjem veÊ morate divljaË gaati u prednji dio trupa tj. u pleÊku, a onda i popratiti divljaË puπkom. ZnaËi, nema preticanja nego dræati niπan na tijelu divljaËi i to tamo gdje æelimo pogoditi! On se nije mogao naËuditi kako to da u takvim sluËajevima nema pretjecanja!

 Puπke za lov prigonom: Moj savjet tim lovcima bio je da je, kad je o puπkama rijeË, najbolja puπka za lov prigonom divljih svinja, po mom miπljenju, dvocjevka poloæara - kuglara, popularna “ekspresica”. BuduÊi su takve puπke dosta skupe za obiËne lovce (koji teæe viπe “univerzalnim” puπkama za svu divljaË, kupuju ih smo pravi “svinjari” tj. lovci koji love preteæno samo crnu divljaË. Ja sam npr. jako zadovoljan svojim drilingom s jednom karabinskom cijevi, a u glatku cijev stavljam “brenekicu” a u drugu “πesticu” koja je u takvim lovovima “dovoljna” za lisicu, kunu ili divlju maËku. InaËe, “normalan” se lovac mora zadovoljiti s onim πto ima, a to je obiËno karabin ili bok-kombinirka - jedna karabinska cijev, a druga saËma. Sve su te puπke sasvim podesne za ovu vrstu lova. Meutim tko ima dobro leæeÊu dvocijevku kuglaru - “expresicu” u prednosti je veÊ ovdje, prema veÊini lovaca. 

Utjecaj kundaka na pogodak: Zimi je lovac dobro, “debelo” obuËen i ima mnogo viπe odjeÊe na sebi nego npr. za vrijeme lova na srnjake ljeti, lovac koji sudjeluje u lovu prigonom mo ra prov je ri ti mo æe li svo ju puπku brzo “baciti” u rame tj. brzo s njom niπaniti na oko, i da li mu ona pravilno leæi uz lice. Prilikom gaanja preko mehaniËkog niπana mora se prije svega paziti na to da strijelac pri brzom uzimanju puπke “na oko” uvijek vidi poravnatu muπicu sa za re zom, a ne da mu mu πi ca strπi iznad zareza, jer u tom sluËaju u praksi dolazi do prebacivanja cilja, a tako, u pravilu, promaπuje divljaË. Ako kundak nika ko ne pri sta je uz po ja Ëa nu zim sku odje Êu, tu on da mo æe savjetom i djelom pomoÊi samo puπkar.

1-2/2010. LOVA»KI VJESNIK

LOVA»KA PRAKSA  HITAC NA DIVLJU SVINJU

Znakovi pogotka kod divlje svinje Znakovi pogotka divlje svinje, ili lovaËki reËeno, pokazivanje pogotka neposredno nakon hitca u veÊini sluËajeva ovisi o jaËini i veliËini pogoenog grla, mjestu pogotka na tijelu divljaËi, kao i o zrnu, njegovoj teæini i njegovom uËinku u tijelu divljaËi. BuduÊi da divlja svinja ne pokazuje jako znakove pogotka, oni su rijetko opisani pa smo u praksi provjerili kako ona reagira na hitac.

Mladen LeπkoviÊ Crteæi: Dubravko ZlomisliÊ

nuta na lea sa nogama uvis, oπtro se koprca i nakon nekoliko trenutka dolazi k sebi i odlazi teturajuÊi uz vrlo malo krvi, mesa, ili sala na nastrjelu. Kod takve reakcije potrebno je brzo uputiti drugi hitac.

gira, osobito ako je u trku. Kod lovca izaziva traumu i æal za izgubljenom divljaËi, a kod divljaËi dugotrajnu bol i muËenje. Kod pogotka Ëesto se Ëuje karakteristiËan zvuk udara kugle u kost. Ako je pogodak u prednje noge, svinja posrne malo prema naprijed, ali odmah staje ponovo na noge i bjeæi kao da nije pogoena. Na nastrjelu nalazimo ostatke kosti, neπto krvi i koπtane sræi. Svinje pogoene u prednje noge Ëesto ostaju u krdu, odnosno pokuπavaju ga preko noÊi ponovno pronaÊi. Kod visokih obostranih propucavanja prednjih nogu, grlo Êe pasti prema naprijed pokuπavajuÊi se ponovno podiÊi. Kod visokih hitaca u straænje noge, divljaË klekne straænjim dijelom i nakon kraÊeg vremena pokuπava se odvuÊi u zaklon. Ako je prostrijeljena samo jedna noga, za sve sudionike lova potraga je prava muka i vrlo rijetko uspjeπna. PreporuËa se odmah uposliti oπtrog psa krvosljednika koji Êe pronaÊi i zadræati divlju svinju prije nego se ova privikne na ranu i samilosnim hitcem joj skratiti muke.

 Pogodak u noge: To je vrlo loπ pogodak koji ne æeli zadati niti jedan lovac jer je rijetko smrtonosan, a divljaË na njega ne rea-

 Pogodak u pluÊa: Hitac u pluÊa pogaa pluÊna krila i divljaË pada u vatri. Pogodak u prsni koπ razara srce, pluÊa i veliku aor-

K

Snimio: Pavle VratariÊ

od veÊine lovaca raπireno je miπljenje da divlja svinja uglavnom ne pokazuje primljeni pogodak. Malobrojni lovci Êe po maloj, jedva zamjetnoj reakciji, prepoznati podruËje pogotka. Dakle, reakcija ipak postoji, ne toliko izraæena kao kod punoroæaca, ali ipak postoji, iako za mnoge nevidljiva. Evo primjera: 

Pogodak u kraljeænicu: Kraljeænica je kao meta vrlo nezahvalna. To je dugaËka, relativno tanka grbava crta koju treba pogoditi. Pogodak iznad ili ispod te crte u veÊini sluËajeva znaËi gubitak divljaËi. Hitac u kraljeænicu, πto bliæe glavi, iza uha, trenutno je smrtonosan, jer ju pogaa na samom spoju sa glavom i gotovo u svim sluËajevima pored kraljeænice razara i æile koje vode do mozga. Takav pogodak obara divljaË trenutno na mjestu (pad u vatri) i bio bi idealan kad bi baπ uvijek bilo tako. Kod pogotka u kraljeænicu metak mora slomiti kiËmeni stup. U takvim sluËajevima divljaË ili pada u vatri (pogodak u blizini glave), ili ostaje paralizirana, nepokretna na mjestu, ali æiva. Kod pogotka u kraljeænicu di-

Oprezno s ranjenom divljaËi Kad se strijelac pribliæava grlu koje je pogoeno u kraljeænicu i oduzeto je (ranjeno), moæe se dogoditi da se ono s posljednjom snagom zalijeÊe prema naprijed i pri tome moæe ozbiljno ozlijediti lovca. Zato joj treba priÊi sa strane ili odostraga i nastojati je osloboditi muka samilosnim hitcem. vlja svinja se Ëesto javi glasnim jaukom. Kod pogotka u straænji dio kraljeπnice, kod butova, divljaË sjedne i ostane sjediti. Ranjeni vepar Êe se uvijek okretati prema lovcu traæeÊi moguÊnost da napadne, no, njemu je straænji dio tijela paraliziran i treba brzo uputiti samilosni hitac. Problemi nastaju kad se okrzne gornji dio kraljeænice ili njeni trnasti nastavci. DivljaË pada kao gromom oπi-

Kod hitca u kraljeænicu divljaË Êe odmah pasti s nogama uvis LOVA»KI VJESNIK 1-2/2010.

Kod hitca u prednju nogu grlo Êe pasti naprijed, ako je pogoena samo jedna noga, uglavnom pobjegne 45

 LOVA»KA PRAKSA

Kod hitca u pluÊa grlo poËne udarati u stabla i mijenjati pravac bijega i kretati se u polukruænim lukovima tu iznad srca, a divlje svinje ga razliËito pokazuju ovisno o biomasi grla i kalibru s kojim je divljaË pogoena. Ovisi takoer i o tome da li je divljaË bila u pokretu gonjena sa psima ili je mirno rovala te o mjestu pogotka. Hitac u pluÊa pogaa oba pluÊna krila. JaËe grlo moæe pobjeÊi priliËno daleko od mjesta nastrjela da bi omamljeno od gubitka kisika poËelo krivudati i udarati u stabla, pada na bok i ugiba. Po primljenom pogotku svinja se trzne prema naprijed. Na mjestu nastrjela, ovisno o jaËini strjelne rane, nalazi se ruæiËasti pjenasti trag krvi.  Pogodak u srce: Srce divlje svinje smjeπteno je nisko u tijelu, stoga treba ciljati nisku lopaticu. Pogodak direktno u srce ima samo u rijetkim sluËajevima efekt pada u vatri. NajËeπÊe je to kod odojaka gdje je odnos mase srca i ukupne mase tijela manji. Krupne svinje jedva zamjetno pokaæu pogodak izduæenim trzajem prednjeg dijela tijela prema gore uzdignutom glavom i bjeæe dalje dok mozak ne ostane bez krvi. U viπe navrata svjedoËio sam pogodcima u srce standardnim kalibrima 8 x 57 JS, 30 - 06 Spr. Pri-

tom je srce bilo razneseno, a izostala je izlazna rana, dakle divljaË je iskrvarila prema unutra, a ipak bijeg je bio viπe od 100 koraka.  Pogodak iza srca: U lovu se najviπe divljih svinja odstrijeli pogotkom iza lopatice, dakle iza srca u pluÊa, koja su po pogotku

poskoËi prednjim nogama i pada nakon kraÊeg bijega ili ostaje u vatri, πto pak ovisi o stanju divljaËi kod primljenog pogotka (mirna ili gonjena psima) i kalibru i vrsti zrna. 

Pogodak u meko: Pogodak po sredini utrobe u pravilu je

Obvezan oprez pri potrazi Sudjelovao sam u jednoj brzopletoj potrazi za ranjenim trogodiπnjim veprom pogoenim u but kada smo zbog toga izgubili dva dobra psa koja je usmrtio vepar dobro sakriven u grmlju ali prerano naen. Jednom drugom prigodom moj je kolega u sumrak pucao na krupnog starog vepra, a ujutro ga je iπao traæiti sam. Vepar je bio pogoen u but, Ëitavu noÊ ga je pekla rana i ujutro je bio jako ljut pa je silovito napao lovca koji se, tek u drugom naletu vepra spasio samilosnim hitcem iz drilinga. Ipak, zaradio je jake razderotine na butu. Zato kod potrage za ranjenim veprom oprez mora biti zapovijed. viπe ili manje razorena. Viπe ako je zrno prethodno pogodilo rebro i otvorilo se, a manje ako je proπlo izmeu rebara i neznatno se deformiralo πto se ipak rijetko dogaa. U sluËajevima ovakvih pogodaka svinja vrlo blago

U lovu se najviπe divljih svinja odstrijeli hitcem iza lopatice 46

Srce divlje svinje smjeπteno je vrlo nisko pa treba nisko gaati lopaticu da bi se pogodilo srce, pogodak je smrtonosan, ali rijetko pada u vatri

uvijek smrtonosan, ali buduÊi da niti jedan vaæniji organ nije pogoen, uginuÊe ne dolazi brzo, divljaË pobjegne i teπko se pronalazi pa takav hitac najviπe uzrokuje gubljenje divljaËi. Ako mjesto pogotka obuhvaÊa po-

druËje æeludac-crijeva, reakcija pogoene divljaËi neznatna je: ponekad se pogrbi ili klekne zadnjim nogama, manja grla ponekad padnu, zatim ustaju i bjeæe. Sadræaj æeluca i crijeva kao Ëep zatvore prostrjelnu ranu i krvni trag je slab ili potpuno izostaje. Tako ranjena divljaË od bolova ubrzo zalegne, ali se pri preranoj potrazi opet podiæe i bjeæi dalje, Ëesto vrlo daleko. Rana je u kraÊem ili duljem vremenu smrtonosna, ali bez dobrog krvosljednika divljaË je najËeπÊe izgubljena.  Po go dak u je tru: Ova kav pogodak ima pri udaljenosti od oko 80 m karakteristiËan zvuk udara kugle u tijelo. Na toj udaljenosti udarac se gotovo uvijek Ëuje, naroËito ako je pucano sporim kalibrima npr. 8 x 57. Udar kugle u tijelo je priguπen kao kad se udari πtapom po mjeπini s vodom. Kod jakih grla znak pogotka se gotovo nikad ne vidi. Na mjestu nastrjela krv je tamne, gotovo smee boje, a ako se pod prstima osjeti fini gris kao tragovi razorene jetre, postoji dobra nada da divljaË nije daleko otiπla. Hitac u jetru dogaa se najËeπÊe kad je divljaË u

Grlo pogoeno „u meko“ pogrbi se ili klekne zadnjim nogama, padne, ustaje i bjeæi. Takvim se pogotkom najËeπÊe gubi divljaË 1-2/2010. LOVA»KI VJESNIK

LOVA»KA PRAKSA 

Pogodak u jetru je onda kad strijelac gaa u „sredinu“

pokretu, πto moæe iziskivati dulje potrage. Krupna svinja pogoena u jetra moæe pobjeÊi kilometrima, ali se moæe naÊi i nakon kraÊeg bijega. Sve ovisi o stupnju razaranja jetre, snazi kalibra i snazi divljaËi.  Pogodak u bubrege: Kod hitca u bubrege pogoenom se grlu od udarca zrna zadnji dio tijela gurne u stranu, a manje grlo se prevrne. KarakteristiËan znak pogotka u bubrege je glasan i neprestan jauk divlje svinje, koji ne

izostaje Ëak i kod jakih veprova. Uz bolno glasanje divlja svinja sjeda na straænje noge, pokuπava se diÊi i s izdignutim leima tetura polako do sljedeÊeg zaklona. Trag krvi je tamnocrven, sliËan tragu jetre. SliËan jauk kao kod pogotka u bubrege ponekad se javlja i kod pogotka u kljuËnu kost buta, gdje svinja pada prema nazad, πto nije pravilo kod Ëistog pogotka u bubreg. Kod pogotka u bubreg smrt nastupa vrlo brzo. Kod pogotka u zdjelicu ili vi-

Kod hitca u bubreg grlo s izdignutim leima tetura polako do sljedeÊeg zaklona

Kod pogotka u zube svinja pada, diæe se i bjeæi, a potrage su najËeπÊe bezuspjeπne soko u straænje noge sa koπtanim fragmentima, svinja Êe i nakon mnogo sati muke preæivjeti i moguÊe ju je pronaÊi sa dobrim psom krvosljednikom. Prema tragovima na nastrjelu treba odvagnuti da li je bolje sa potragom poËeti odmah ili treba priËekati najmanje pet sati.

Kostur i organi divlje svinje Kamo je pogoena?



1 Pogodak u glavu 2 Pogodak u srce 3 Pogodak u pluÊa (2 i 3 su komorni pogodci, pri Ëemu se pogaa srce, srce i pluÊa ili samo pluÊa) 4 Pogodak u jetra 5 Pogodak u meko 6 Pogodak u bubrege 7 Pogodak u kraljeænicu (vrijedi za sve kraljeπke) 8 Pogodak u vrh kraljeænice (na svim produæetcima) 9 Pogodak u nogu (visoki, niski pogodak u nogu) 10 Pogodak u miπiÊje LOVA»KI VJESNIK 1-2/2010.

Izvor: Eddgar Bohm: Lov na divlje svinje, Stanek Varaædin 2004.

Ostali pogodci: Za kraj spomenimo joπ neke pogotke koji su izvedeni sa najveÊom paænjom, pred najboljim psima, a ipak gotovo nikad ne daju rezultat. To su pogodci kroz zube, kao i duboki pogodci kroz prednje ili straænje noge. Kod pogotka u zube veÊina svinja pokazuje sliËnost kao kod pogotka u glavu ili iza uha, padaju preko glave, ali brzo ustaju i bjeæe kao potpuno zdrave. Na mjestu nastrjela ostaju krhotine kostiju i izbijeni zubi uz neπto krvave pljuvaËke koja Êe zavarati laika da su pogoena pluÊa. Potrage mogu trajati danima uglavnom bezuspjeπno. Duboki pogodci u noge imaju isti rezultat. Tako ranjena svinja se ne skriva, teπko Êe zaleÊi, a nakon kraÊeg vremena viπe ne krvari, ne odvaja se od krda i u veÊini sluËajeva preboli ranu.

47

 PRAKTI»NI SAVJETI OBRADA MESA DIVLJA»I

Guljenje koæe i rasijecanje crne divljaËi Divlja svinja (crna divljaË) naπa je divljaË koja se najËeπÊe lovi, ali i nalazi na kulinarskom stolu pa je rasijecanje njezina mesa poznato gotovo svakome lovcu. No, da bi tehniku rasijecanja i obrade divljaËine i mladi lovci bolje svladali pobrinuo se nakladnik “Stanek” iz Varaædina koji je preveo njemaËko izdanje i tiskao priruËnik “Obrada mesa divljaËi” iz kojega, uz ljubaznu dozvolu, prenosimo pojedinosti, kako to preporuËuje struËnjak iz podruËja higijene divljaËi Olgierd E. J. grof Kujawski. Guljenje koæe divlje svinje (crne divljaËi - odojka, divljeg praseta okoÊenog u vremenu od 1. travnja do 31. oæujka prethodne godine, nazime, vepra, krmaËe) zahtijeva viπe posla, ako je komad veÊi. Jedan od razloga za to je koæurica koja Ëvrsto prianja uz donji dio tkiva. Ona se ne moæe kao kod jelena potiskivati πakom i prstima, veÊ je valja odstraniti ËineÊi rez za rezom. Kod sna-

ænog odojka, odnosno nazimeta, potrebno je od 2500 do 3500 rezova noæem do potpune obradbe koæurice. Kod starijih primjeraka koæurica na leima u visini lopatica zadebljana je u tzv. πtit. Masno tkivo koje se na la zi u trbu πnoj πup lji ni i le nu masnoÊu kasnije moæete samljeti i napraviti svinjsku mast. Nije nuæno uporabiti meso jakog vepra zbog upijajuÊeg neugodnog

urinoznog mirisa i okusa koji meso Ëini neuporabljivim. To Êete odmah uoËiti pokuπate li meso kuhati ili peÊi. Takoer, moæete staviti malen komad mesa u vruÊe ulje, odnosno hladno staviti u vodu i prokuhati. Sa mo me so kao pri mje sa ko ba si ci od mljevenog mesa od divljaËi takoer se ne smije uporabiti.

1. Komad divlje svinje, u ovom sluËaju mlade divlje svinje, objeπene objema straænjim nogama na kuke za meso.

2. PoËevπi od buta, razreæite divlju svinju od sredine tijela sve do zglobova i odvojite reæuÊi okolo.

3. Dræite divljaË napetu i odvojite koæu od tijela obostrano od trbuπne πupljine sve do buta.

4. Rezovima noæa odvojite koæuricu od lea sve do visine lopatica.

5. Zareæite koæuricu na zglobovima prednjih nogu sve do sredine prsiju i nakon toga odvojite preko lopatica.

6. Odvojite kosti kopita i zglobova koje su ostale na koæurici, odvojite koæuricu preko zatiljka i glave.

48

1-2/2010. LOVA»KI VJESNIK

PRAKTI»NI SAVJETI 

7. Uhvatite rameni dio lopatice za natkoljenicu, otisnite od tijela i rezom preko pazuha odvojite od tijela divljaËi.

8. Neposredno iza glave napravite rez da biste odvojili glavu i otpilite ju od vrata.

9. Duæ rebara, ispod lea napravite rez za razdvajanje, odreæite rebra πkarama ili pilom za kosti.

10. Na prijelazu vrata prema leima uokolo zareæite meso, nakon toga napravite rez za razdvajanje ili prepilite izmeu dva kraljeπka.

11. Na prijelazu od lumbalne kraljeænice prema kriænoj kosti zareæite ukoso u smjeru zdjeliËne kosti i odvojite lea.

12. Poπto prepilite prsnu kost spojenu sa zdjeliËnom kosti, odvojeni but stavite zajedno s ostalim odvojenim dijelovima mesa.

Spremanje pojedinaËnih dijelova

13. Kod jaËe divlje svinje lea se raskole, zatim se duæ lea noæem zada linija po kojoj Êe se lea prepiliti.

14. Prikazane su dvije svinjske polovice odvojene pilom duæ kraljeænice. Rez pile ide po sredini kraljeænice.

Divlja svinja (lat. sus scrofa) ima jednu zajedniËku osobinu sa svojim srodnikom, domaÊom svinjom, a to je ukusno meso. No meso divlje svinje znatno je soËnije buduÊi da u svojoj muskulaturi ima viπe masnih vlakana nego domaÊe svinje koje se danas tove da budu πto manje masne. Uzmimo u obzir i Ëinjenicu da je meso divljih svinja po svo joj struk tu ri je z gro vi ti je od me sa uzgojenih srodnika. Kao i kod domaÊih svinja, i kod divljih svinja se od lea mogu do-

LOVA»KI VJESNIK 1-2/2010.

49

 PRAKTI»NI SAVJETI biti odresci tzv. T-Bone i kotleti. Za to potrebni rezovi pilom uvijek poËinju od kostiju. Nakon toga noæem nastavite odvajati kotlete od lea. Za taj dio najbolje su polovice lea s komadima od 60 kg i viπe (vagano s koæuricom). Kao najbolji dio divlje svinje meu gurmanima smatra se vrat. Posebno je mesnat (oko 75 % udjela mesa) i zahvaljujuÊi tragovima masnoÊe vrlo soËan. Vrijedno je znati: kao i Ëistokrvne europske divlje svinje, tako su i domaÊe svinje, koje su potekle od divljih, stoljeÊima bile tamno Ëekinjaste. Isto kao i njihovi æivuÊi srod ni ci, one ima ju 36 kro mo so ma, us tvrdio je prof. dr. Alexander Herzog. Tek sredinom 19. stoljeÊa u Engleskoj su se poËele kriæati domaÊe svinje tamnih Ëekinja sa svijetlim azijskim svinjama (koje imaju 38 kromosoma) pa je time nastao temelj za uzgoj danaπnjih domaÊih svinja (sa 37 kromosoma).

1. Lea mlade svinje s komadom vrata. Prikazani su i veÊ otkoπteni mali fileti koji se nalaze na donjoj strani lea (bedra).

2. Ista lea, no ovaj put s kraljeænicom s izvaenim lenim miπiÊima, a pokraj njih oba fileta i komad vrata.

3. Gore: vratna kraljeænica bez mesa. Sredina: otkoπteni vratni miπiÊi. Dolje: odresci s vratne strane.

4. But odojka s otkoπtenom zdjeliËnom kosti. Gore, izmeu butova, prikazani su dijelovi mesa izvaeni tijekom otkoπtavanja.

5. Otkoπteni butovi odojka sa zdjeliËnim kostima i otkoπtene koljenice i natkoljenice s miπiÊima.

6. Lopatice odojka s ramenim dijelom lopatice i natkoljenice te veÊ odvojene koljenice s miπiÊima.

50

1-2/2010. LOVA»KI VJESNIK

PRAKTI»NI SAVJETI  posebno cijeni u ljetnim mjesecima kad je vrijeme roπtilja, dio je rebara nazvan “πpic-rebra”. Stavite li rebra u maslinovo ulje obogaÊeno zaËinima, dobit Êete pravu poslasticu za grickanje pripremljenu na roπtilju.

Kao treÊa inaËica za uporabu nudi se obradba rebara i trbuπnice nasjeckane na komade u zaËinjenu mesnu πtrucu ili u bogatu paπtetu od divljaËi.

1. Donja strana rebara: vrhom noæa zareæite koæu na kostima od prsne kosti duæ rebara.

2. Vrhove rebara oslobodite tako da ih iπËupate i napravite mjesta za “vadilicu rebara”.

3. Petlju vadilice stavite oko vrha kostiju koji viri iz mesa i povucite rebro iz mesa.

4. Pretrgnite rebro u hrskavici na prsnoj kosti. Nakon toga izvucite prsnu kost iz mesa.

5. Plosnato, tanko meso iz kojeg ste izvadili rebra nareæite u pravokutnik, zaËinite i zarolajte.

6. Rolana peËenka koju ste pomoÊu πirokog lijevka ugurali u mreæicu za peËenje, oblikovana od mesa rebara divlje svinje.

7. Rameni dio lopatice bez kostiju, od gore: meso s ramenog dijela lopatice, obje koljenice, natkoljenice i lopatice.

8. Od lopatice, lea i buta teπkoga komada divlje svinje uklanja se vidljiva masnoÊa oπtrim noæem u tankim rezovima.

Prerada rebra divlje svinje za rolanu peËenku Komad divlje svinje s pogotkom kroz obje lopatice, ako je ulovljena i Ëisto razuena, moæe dati vrlo ukusno meso od rebara s pripadajuÊom trbuπnicom, naroËito za vrlo ukusnu rolanu peËenku. Od pribora potrebna je podloga za rezanje, noæ za otkoπtavanje, noæ za meso i “vadilica rebara”. Uz rebra potrebni su zaËinski dodaci poput senfa, ljupËca-vrsta zaËina (bot. Levisticum officinale L.), mjeπavine ljutih zaËina, papra i soli i vrsta πirokog lijevka s pripadajuÊom mreæicom, kroz koji Êete provuÊi veÊ zaËinjeno i skupljeno meso. ©iroki lijevak i mreæicu za rolanu peËenku moæete pronaÊi u trgovini mesarskog pribora. Druga moguÊnost, koja se

LOVA»KI VJESNIK 1-2/2010.

51

 ZA©TIΔENE PTICE

Sjeverna zeba

Æutarica

Fringilla montifringilla

Serinus serinus

jeverna zeba, poznata joπ i kao planinski bitkavac, zebac gorski i dr., dugaËka je 14,5 - 15 cm. Muæjak ima tamna lea, bijele krilne pruge, naranËastosmea prsa i ramena te bijelu trticu (uoËljivu prilikom odlijetanja). U doba parenja lako je prepoznatljiv po crnoj glavi i plaπtu (zimi mu je glava tamnosmea). Æenka ima svjetliju glavu i trbuh te sivo perje sa strane na vratu. Kljun je snaæan. Let je æustar i valovit. Zov je oπtro “cviik”, pjev je “dzviii”. Letni joj je zov “Ëak-Ëak”.

utarica je najmanja od πiroko rasprostranjenih europskih zeba. DugaËka je 11 - 11,5 cm i smeoæute je boje. Kljun je kratak i debeo. Glava je lagano smee isprugana, lea æuÊkasta. Odozdo je æute do æutozelene boje s tamnijim prugama i æutom trticom. Muæjak ima izrazito æutu glavu i prsa. Æenka je slabijeg intenziteta æute boje, smeÊkastija je, s viπe pruga. Pjev je zvonak i zveketav. Zov je sliËan Ëeπljugarovom.

Crteæ: –urica DebogoviÊ

Æ

Crteæ: –urica DebogoviÊ

S

Staniπta su joj brezove πume, vrbovi πibljaci. Gnijezdi jednom godiπnje, od travnja do kolovoza, u sjevernoj Europi. Gnijezdo pravi u grmlju ili na drvetu, u obliku kupole od trave, mahovine, perja i dlaka. Æenka u njega snese 5 - 7 zelenkastih jaja posutih smeim toËkicama na kojima sjedi 11 - 12 dana. Mlade hrane oba roditelja oko 14 dana. Hrani se sjemenkama i insektima. Zimi se hrani na tlu ispod bukve i graba te na poljodjelskim zemljiπtima. Kod nas je redovita, πiroko rasprostranjena i Ëesta zimovalica. Prema Pravilniku o visini naknade πtete prouzroËene nedopuπtenom radnjom na zaπtiÊenim æivotinjskim vrstama, NN 84/96, za πtetu na sjevernoj zebi predvia se kazna od 600 kn.

Staniπta su joj rubovi πuma, πumarci, otvorena podruËja s drveÊem, gradski parkovi, voÊnjaci i vrtovi. Gnijezdi dva puta godiπnje od travnja do srpnja. Gnijezdo od trave, liπaja i dlaka gradi u gustim kroπnjama niskog drveÊa. Rub gnijezda obloæen je blatom. Æenka u gnijezdo polaæe 3 - 5 bjelkastih jaja posutih crvenosmeim pjegama na kojima sjedi oko dva tjedna. Mlade hrane oba roditelja 14 - 16 dana. Hrani se sitnim sjemenjem. Kod nas je redovita, πiroko rasprostranjena i Ëesta, gnjezdarica selica, stanarica, preletnica i zimovalica. Prema Pravilniku o visini naknade prouzroËene nedopuπtenom radnjom na zaπtiÊenim æivotinjskim vrstama, NN 84/96, za πtetu na æutarici predvia se kazna od 600 kn.

Zlatan Lilium martagon L.

ZABRANJENO BRATI! 52

Zlatan, poznat joπ i pod nazivima ljiljan zlatan, zlatoglavi lijer, vrtoglav, zlatoglav, turska Ëalma i dr., zeljasta je trajnica visoka od 30 do 60 cm. Na vrhu gole i uspravne zelene stabljike (koja po sebi moæe imati i crvene pjege) ima cvat sastavljen od 3 do 10 svijetlopurpurnih pognutih cvjetova. Na polovici stabljike ima prπljenasto rasporeene dugoljasto eliptiËne listove dugaËke oko 15 cm i πiroke do 4 cm. Listovi su sjedeÊi, s kratkim dlakama i cjelovitim rubom. Mesnati cvjetovi s tamnijim pjegama imaju poseban miris koji je najjaËi uveËer i noÊu. Praπnici su naranËastocrvene boje. Zlatan je varijabilna svojta i po boji cvjetova i po dlakavosti. Po boji, cvjetovi mo-

Priredio: Boris DebogoviÊ

gu biti gotovo bijeli ili tamnocrveni s purpurnim pjegama. Ima podzemnu jajastu lukovicu zlatnoæute boje. Razmnaæa se vegetativno i sjemenom. Raste na rastresitim i bogatim tlima, neutralne do kisele reakcije, meu grmljem, uz rubove πuma te na skrovitim Ëistinama brdskih i planinskih livada. Pojavljuje se pojedinaËno ili u malim skupinama. Kod nas se moæe naÊi u Slavoniji, Hrvatskom zagorju, Kalniku, Medvednici, ÆumberaËkom i Samoborskom gorju, Lici, Velebitu, Biokovu, Turopolju i Gorskom kotaru. Cvijet na slici snimljen je na ÆumberaËkom gorju, u blizini sela Kravljak. Zbog branja Ëitave biljke, brojnost joj se smanjuje te je od 1970. na svim prirodnim nalaziπtima zaπtiÊena Zakonom o zaπtiti prirode. Pripremio i snimio: Boris DebogoviÊ 1-2/2010. LOVA»KI VJESNIK

LOVA»KA PRAVILA I OBI»AJI 

Nije grijeh, ako je dobar smijeh L

ovaËkih pravila i obiËaja lovci se dræe ovisno od lovaËkog druπtva, kraja i, nadasve, shvaÊanja lovaËke kulture. A tamo gdje ih se ne poπtuje prekrπitelji se kaænjavaju “rundom” piÊa i sliËnim kaznama, πto izaziva smijeh i zadirkivanje kolege koji se ogrijeπio, to izaziva sveopÊi smijeh, a to veselje je, zapravo, smisao i svrha druæenja i ovakva „kaænjavanja“. Postoje razna pravila, obiËaji i navike na kojima inzistiraju lovci, razliËito od sredine do sredine. Isto tako, postoje lovaËka pravila koja se nigdje ne smiju (ili ne bi smjela) krπiti. Primjerice, slaganje „πtreke“ ulovljene divljaËi: veÊini je lovaca poznat red i naËin slaganja divljaËi, πto podrazumijeva i prethodne radnje od kojih je najvaænija da se sudionici lova vrate na zborno mjesta za davanje poËasti i podjelu divljaËi. Sve je manje prisutna nekadaπnja praksa da su se lovci, spremivπi u ruksak odstrijeljene zeËeve i fazane, ili u prtljaænik krupnu divljaË, raziπli svaki svojim putem. Evo jednog primjera: nakon uspjeπna lova “πtreka” je sloæena, poËast divljaËi obavljena i, po abecednom redu prema lovnim pravima, podjela ulova zapoËela. Na red je doπao i mladi lovac D. Da li zbog uzbuenja ili treme zbog toga πto ga ostali gledaju, on se na spomen svojega imena javio, zakoraËio po pripadajuÊeg mu fazana koji je bio u prvom redu i pritom prekoraËio drugi red “πtreke”. Prisutni lovci u zboru, na poËasti ozbiljni i mirni, ispod πiltova kapa i oboda πeπira kao jastrebi paze i vrebaju na sve pokrete koji se mogu preokrenuti u predstavu. »im je D. zakoraËio, vrijeme kao da je stalo, a bezbroj se lovaËkih glasova u jedan optuæujuÊi glas slilo. On se, siromah, u pokretu “smrznuo”, nijemo gledajuÊi πto ga je snaπlo! - Pa nisam..., pa znam..., pa sam se zabunio..., pokuπao se opravdati! Ali prijateljska lovaËka srca, ovog puta bila su vrlo kruta, naπla su prekrπitelja, krivca, ærtvu. Nema milosti: Za ovu povredu lovnog reda lovac D. se kaænjava s jed-

LOVA»KI VJESNIK 1-2/2010.

Jedanaest lovaËkih grijeha 1. Dolazak i sudjelovanje u lovu u vojniËkoj, radnoj ili sliËnoj nelovaËkoj odjeÊi. 2. Sudjelovanje u lovu i lovnim okupljanjima noseÊi crne, bijele ili neke druge nelovaËke Ëizme. 3. Dolazak na zbor, prozivku ili poËast divljaËi s upaljenom cigaretom ili bez lovaËkog pokrivala za glavu (kape ili πeπira) 4. Neotvoreno (vidljivo) oruæje kod lovaËkih stajanja; πto podrazumijeva puπku prelamaËu prelomljenu, a karabin s izvuËenim zatvaraËem. 5. Diranje nogom ulovljene divljaËi. 6. Sjedenje na divljaËi ili oslanjanje na istu (naroËito) kod slikanja. 7. Prelaæenje preko πtreke ulovljene divljaËi. 8. Vjeπanje na trofejne dijelove divljaËi bilo Ëega osim pripadajuÊih medalja. 9. Otimanje donesene lovine ili zapovijedanje tuem psu i hranjenje tueg psa. 10. Diranje tueg oruæja bez vlasnikovog odobrenja.

nom gajbom pive kojom je duæan kolege lovce poËastiti u sljedeÊem lovu, odmah je lovnik presudio i objavio uz glasno odobravanje ostalih lovaca. U drugom “pogonu” u lovaËkom domu, uz vruÊi gulaπ i hladno vino svi su bili raspoloæeni, a odjednom je primijeÊena jedna lovaËka kapa objeπena na jelenski rog. Lovnik, koji je to primijetio, ili su mu lovci dojavili, mudro πuti, Ëeka da se objed zavrπi, neka sveËarsko raspoloæenje poraste, a onda Êe: - »ija je ova kapa? - Moja! - javio se stari lovac F. - OdliËno. Sada ju uzmi, a za kaznu πto ne poπtujeπ jelenski rog, u sljedeÊem lovu Ëastiπ svojim vinom, ali pazi da bude cijepljeno, a ne noja! - presudio je lovnik. ZateËen, u nevjerici, F. je nijemo gledao: πto ga je to, nakon toliko godina lovaËkog staæa snaπlo. Knedla u grlu i krv u obrazima zaustavili su mu svaku rijeË. Ali, red je red i mora se poπtivati. Sjetio se da je jednom dok je gostovao u susjednom lovaËkom druπtvu, za istu takvu pogrjeπku krivac trebao na eks popiti dva deci vina. - Kolege lovci! Pri kraju naπeg danaπnjeg druæenja i krπtenja lovaca moæemo potvrditi izreËene lovnikove mjere naπim kolegama D. i F., uz napomenu da to nisu kazne, veÊ je to ËaπÊenje koje Êe oni prirediti svojim kolegama njihovo plaÊanje πkolarine za novosteËena znanja lovaËkog primjerenog ponaπanja i poπtivanja lovnih obiËaja - objasnio je na kraju predsjednik druπtva. Napomena: Ovo su, uglavnom nepisana lovaËka pravila lijepog ponaπanja koja se prenose generacijama i koje lovci uglavnom poπtivaju, ali nisu obvezna. Kad ih netko prekrπi, kaænjava se, ali to kaænjavanje nije ozbiljne naravi, veÊ se ono upriliËi zbog zabave i smijeha ostalih sudionika lova. U praksi se pokazalo da svakim takvim “plaÊanjem πkolarine” prekrπitelji, a i prisutni, puno nauËe i poslije uvijek paze da im se πtogod od zabranjenog ne dogodi! Stjepan Hren

11. Neovlaπten potpis na krπteniËki πtap. 53

 LOVA»KA KUHINJA

Jela od fazana prema receptima Višnje Ogrizovic´ Fazan je naπa najËeπÊe pripremana pernata divljaË i kod nas je vrlo omiljeno jelo koje se priprema na stotinu razliËitih naËina. Postao je omiljen i stoga πto se on i umjetno uzgaja pa ga moæemo imati na stolu u svako doba godine. Na hladnom mjestu u perju moæe stajati i do tjedan dana, πto lovci nazivaju „zrijenjem“, a oËiπÊenog se, na hladnom mjestu, moæe dræati u pacu i do dva tjedna. Perje se Ëupa sljedeÊim redosljedom: najprije s lea, onda s vrata i glave, s nogu pa s repa da bi se na kraju oËupalo s grudi i to paæljivo kako bi koæica ostala Ëitava jer je vrlo ukusna i smatra se poslasticom. Crijeva se odstrane, a ostavlja se jetra, srce i æeludac.

À la suvorov Pripremite: fazana teπkoga oko 1,5 kg, 40 dag gusje jetre, 25 dag gljiva, 2,5 dl madeire ili sliËnoga slatkastog vina, 1,5 dl soka od peËenja, sol, papar, dimljenu slaninu, ulje U malo posoljenu vinu prokuhajte jetru, a zatim sitno narezane gljive. Skuhanu jetru metnite u oËiπÊenog fazana. Omotajte ga tankim ploπkama dimljene slanine, zaveæite koncem i pecite 25 minuta. Tada dodajte gljive sa sokom i sok od peËenja, posolite i popaprite. Sve metnite u vatrostalnu posudu i hermetiËki je zatvorite. Pecite joπ 15 minuta i posluæite.

54

S naranËama i orasima Pripremite (za 4 osobe): fazana, 5 dag maslaca, sol, papar, 1 kg neoËiπÊenih oraha, 1 dl crnog vina, 2 naranËe OËistite, posolite i popaprite fazana. OËistite orahe, a s naranËe skinite gornji, æuti sloj kore i nareæite na rezanËiÊe (samo ako kora nije prskana kemikalijama). Iscijedite sok od naranËa. Fazana popræite sa svih strana da dobije lijepu boju, zalijte vinom i naranËinim sokom te dodajte orahe. Posolite i popaprite. Kad provri, smanjite temperaturu, poklopite i pirjajte 45 minuta. Na kraju ukrasite rezanËiÊima naranËine kore.

S konjakom i vrhnjem Pripremite (za 6 do 8 osoba): 3 fazana, 1/4 πalice maslaca, 8 ælica sitno nasjeckanog luka, 1 dl vinjaka, 2 πalice pileÊe juhe, sol, samljeveni papar, 3 ploπke dimljene slanine, 4 dl gustog vrhnja, 2 ælice sitno naribanog hrena, malo mljevene crvene paprike Fazane oËistite i nareæite. Oljuπtite i nasjeckajte luk, ispræite ga na maslacu samo dopola, tj. da postane staklast. Dodajte narezane fazane i dalje præite da dobiju boju. Kad porumene, prelijte vinjakom i zapalite. Kad se plamen ugasi, zalijte pileÊom juhom, posolite, popaprite i na meso rasporedite narezane komade slanine. Pirjajte prelijevajuÊi sokom otprilike 45 minuta. Izvadite meso, dodajte vrhnje i hren pa kuhajte da se zgusne. Prelijte preko mesa (i slanine, koju metnite izmeu mesa) i pospite mljevenom paprikom.

1-2/2010. LOVA»KI VJESNIK

LOVA»KA KUHINJA 

Na istarski naËin Pripremite: fazana teπkoga 80 - 100 dag Za marinadu: 10 dag luka, 4 dag Ëeπnjaka, 25 dag korjenastog povrÊa, 1/2 kiselkaste jabuke, litru bijelog vina, 10 - 15 bobica brinja (borovica), 2 - 3 listiÊa æalfije, 1 - 2 listiÊa lovora, sol, papar Za umak: ulje, 5 dag dimljene slanine, korjenasto povrÊe, 2 dag pekmeza od rajËica, 3 dag braπna, 15 dag πampinjona, dæem od brusnica, naribani sir

OËistite fazana, raspolovite, i polovice stavite u zdjelu. Posebno skuhajte sastojke za marinadu sa 3 litre vode i ohlaeno prelijte preko fazana. Nakon 24 sata marinadu odlijte, prokuhajte, ponovno njome prelijte fazana i ostavite joπ 24 sata. Nareæite fazana na 8 - 10 komada i pirjajte na ulju zajedno s nasjeckanim korjenastim povrÊem iz marinade i svjeæim. Kad sve porumeni, umutite braπno i rajËice pa zalijte na meso s procijeenom marinadom i vodom. Omekπano meso izvadite, umak procijedite, umijeπajte protisnuto povrÊe. Posebno ispirjajte gljive i stavite u umak kad i meso. Moæete dodati brusnice ili vina. S time se posluæuje domaÊa tjestenina fuæi. Pospite sirom.

U loncu

Fazan s umakom

Pripremite (za 4 osobe): lijepog fazana, 10 dag dimljene mesnate slanine, 10 dag svjeæeg crnog kruha, 2 dl kiselog vrhnja, 8 dag svinjske masti, 3 dl bijelog vina, papar, sol

Pripremite (za 4 osobe): 50 - 60 dag kuhanoga ili peËenoga mesa od fazana Za umak: 1 dl jogurta, 1/2 dl majoneze, 1 kiselu jabuku, 1/2 ælice naribanog hrena, malo perπinova liπÊa i koromaËa, sol

Fazana paæljivo oËistite, posolite i gusto nabodite uskim vrpcama hladne slanine ili ga njome ovijte i sveæite koncem. Poloæite ga u dubok lonac, prelijte zagrijanom maπÊu, dolijte malo tople vode i poklopite. »im fazan poËne cvrËati, polako ga ali redovito prelijevajte vrhnjem, da omekπa kuhajuÊi se. Zgotovljenoga prelijte vruÊim vinom, ponovno poklopite i pirjajte joπ nekoliko minuta. Zatim ga izvadite iz lonca, skinite s njega slaninu i stavite ga u zagrijanu peÊnicu. Slaninu nareæite i popræite da postane hrskava. Fazana paæljivo nareæite. Sok zagrijte, a da bi bio guπÊi, metnite u nj naribanu sredinu kruha, protisnite ga i joπ jednom prokuhajte i posluæite s fazanom.

LOVA»KI VJESNIK 1-2/2010.

Upotrijebite ostatke kuhanoga ili peËenog fazana. Za umak dobro promijeπajte jogurt s majonezom, dodajte sitno naribanu kiselu oguljenu jabuku, hrena po ukusu te nasjeckanog perπina i koromaËa (ili nekoga drugog zaËinskog bilja), te posolite. Hladno meso nareæite i prelijte umakom. Moæete ukrasiti na rezance narezanom zelenom salatom.

55

 RAZBIBRIGA LOVA»KA PRI»A

LOVA»KA SVAKODNEVICA

U tri oka M

arka sam bolje upoznao, kada sam “hvatao vezu” za pripravniËki staæ i polaganje lovaËkog ispita u njegovom lovaËkom druπtvu. »ak sam se i prijavio da stanujem kod njega u malom mjestu, iako sam stanovao u gradu. Marko se volio πaliti. Kada smo tu urotu oko ispita u njegovoj kuÊi kovali drumom je prolazio poπtar. - Vidiπ li ovog Ëovjeka? Stanovat Êe kod mene, a on Êe ti za Novu godinu dati litru rakije, kao πto ti i ja dajem. Æenu je pretplatio na Ëasopis, za koji sam tada pisao, a poslije joj je govorio kako neπto “muti s novinarima”. Æena se branila, no Ëasopis joj se svidio i nije ga otkazala. Zapravo, Marko je bio taj, koji je volio “πarati”, no to je druga priËa. Moj urednik je isto bio lovac i kada je prvi put gostovao u tada veÊ “naπem” loviπtu, Marko je poslije lova poæelio popriËati s njim “u tri oka”. Porazgovarali su, a urednik je tek kasnije saznao kako su stvarno razgovarali “u tri oka”. Marko je imao jedno stakleno, posljedica mladiÊkog nestaπluka, povod za mnoge Markove πale. S jednim okom je vozio automobil i to puno bolje od mnogih s dva oka. Jedino je znao plaπiti svoje suputnike tako da je vozio s jednim zatvorenim okom, a neki nisu bili sigurni je li zatvorio stakleno oko ili ono zdravo. Naravno, kada je vozio, morao se viπe okretati, a i inaËe je to Ëesto Ëinio - kad god bi vidio zgodnu æensku. Da pogleda lijepu æenu nije mogao odoljeti ni kada je bio sa svojom suprugom, no tada samo onoliko koliko je mogao diskretno i bez okretanja glave. U lovu sam se volio πaliti, kao πto to lovci obiËno rade. Stavio sam mu kamen u naprtnjaËu. Mislio sam, nije to neka πala, a neÊe ni znati, tko je to uËinio. VeÊ sam zaboravio na to, kada sam kod kuÊe u naprtnjaËi naπao veliku staru cipelu. Æena je rekla: - E, jesi mi donio lovinu. Vjerojatno je najbolja πala bila ona koju je Marko priredio svojoj grupi lovaca. Preostao je joπ jedan pogon u lovu na zeËeve i fazane, a poslije toga - zajed-

56

niËki ruËak. Marko se ponudio pripremiti jelo. Lovci su se iznenadili, jer Marko to nije nikada radio, ali niπta nisu posumnjali. Izmeu ostalog, za jelo su bili raænjiÊi na æaru. Bili su ukusni i svi su ih kuπali osim Marka - Jeo sam, dok ste vi bili u lovu - opravdao se. Marko je ostavio jedan raænjiÊ i, kada se ohladio, ponudio ga je svezanim lovaËkim psima. Svaki je, reklo bi se, s gaenjem, okrenuo glavu. - Eto, πto ste jeli, ono πto ni psi neÊe - raænjiÊe od lisiËjeg mesa. Ne bojte se, meso je pregledano na trihinelu. Ako u Kini jedu pse, moæete i vi njihovu roaku lisicu. Kolege-lovci su nauËili na Markove πale, pa i one neslane. Ovaj put su malo viπe zalili raænjiÊe i smiπljali kako vratiti Marku. U tome nisu uspjeli, barem ne istom mjerom. Jednom su lovci odstrijelili medvjeda, koji je bio “prolazna” divljaË u naπem loviπtu. Krzno i glavu su dali preparirati kao trofeju i ukras, meso je pregledao na trihinelu mjesni veterinar i rekao da nije zaraæeno. Dio je slamuren i osuπen na dimu i zraku, a od ostatka su napravljene kobasice. Sve je bilo dobro zaËinjeno i zajedno sa sirom dobra podloga za piÊe uz lovaËke razgovore. Jednom je stari Nikola, koji je bio najstariji lovac u druπtvu i poËasni Ëlan navratio u dom . Jeo je medvjedinu i pio s lovcima. Kada je doπao kuÊi i legao pored babe, navalio je na nju. Ona je ustala i upalila svjetlo. - ©to paliπ? - pita Nikola. - HoÊu vidjeti, jesi li to ti? Nakon tog dogaaja Nikola priËa kako je medvjee meso afrodizijak, Marko je sazvao hitni sastanak lovaËkog druπtva u domu. Predloæio je, a to je jednoglasno usvojeno, da se o “sluËaju s medvjedinom, Nikolom i babom” i kako medvjee meso djeluje kao afrodizijak, nikome ne priËa. - Ako ne budete πutjeli, morat Êemo naseljavati medvjede u loviπte, a tko Êe onda plaÊati πtete - rekao je Marko. Zoran Timarac

Na tatinom krπtenju M

ali je Matej joπ u pidæami s prozora mahao svom tati koji je odlazio u lov, a on je briæno spremao puπku u prtljaænik, smijeπeÊi se pozdravio sina i sjeo u auto svog prijatelja Mladena. Danas popodne je lovaËka veselica sa krπtenjem. Njegovog tatu i joπ dva novaka Êe sveËano primiti meu lovce. DoÊi Êe puno ljudi, a meu njima i on i mama. Sve je to veselilo bistrog djeËaka, ali neπto ipak nije razumio. Govorilo se da Êe tata dobiti batina. Zaπto bi dobio batina? Zato jer je lovac? Susjed Ivo, koji im je Ëesto dolazio u kuÊu, priËao je o tome s nekim posebnim zadovoljstvom. Lakπe mu je bilo πto se i tata tome smijao. ZnaËi niπta straπno. Nije mogao doËekati popodne da vidi to neobiËno krπtenje. U velikoj sali lovaËkog doma sve je bilo spremno za zakusku. Mama i njene prijateljice su se zaista potrudile da sve bude na svom mjestu. Dakako, i Matej je pomogao. Slagao je pribor, salvete, ali i vrlo Ëesto gledao kroz prozor. - Evo ih, dolaze! - poveseli se djeËak kad su prvi automobili dolazili na prostor ispred doma. Lovci su dobro raspoloæeni ulazili polako u salu. - Pogledaj ih, sve jedan krupniji od drugoga - pomisli Matej. U rukama su gotovo svi imali kratke, drvene prutove. Neki su bili lijepo izrezbareni. - Hej, jesi li ti Miljenkov mali? - zapita jedan lovac gledajuÊi ga. Matej zbunjeno kimne. - Danas Êemo tvog tatu dobro namlatiti - reËe jedan gorostas. Glasan smijeh se razlijegao dvoranom. - Zar Êe ga stvarno s ovim udarati? - pitao se djeËak u sebi, po prvi put osjeÊajuÊi neki Ëudni strah. Odmah potom, osjeti blagu ruku na ramenu. - Ne boj se, veliki deËko, ja Êu ga braniti - topli glas je dolazio od najstarijeg lovca u druπtvu, gospodina Antuna. - Vi Êete ga braniti, ali kako? - zapita starca glasom punim na-

de. - Bit Êu odvjetnik tvom tati. - Odvjetnik? - joπ se viπe zbuni djeËak. - Naravno, ovdje Êe biti i sudac i tuæitelj. I sve πto ide uz to, ali u πaljivom tonu. - Zar Êe ga zbilja batinati? - zapita joπ jednom Matej, nehotice pogledavajuÊi prema πtapovima. - Ma samo malo, tek da ne zaboravi svoje krπtenje. To je tradicija, mi stari lovci smo to proπli - nasmije se stari Antun. - Zar i vi? -Pa rekao sam ti, svi. Bez toga se ne moæe postati lovac. Matej je najviπe uæivao kad je Ëuo sva ta smijeπna pitanja, ali i joπ smjeπnije odgovore. Kad je tata toËno odgovorio, poæelio je zapljeskati. - Miljenko, koliko vrsta svraka postoji? - pitao ga je jedan lovac. - Dvije vrste: crnobijela i bijelocrna- nasmijao se tata svom odgovoru. - OdliËno, bit Êe manje batina - veselila se mama koja je takoer pratila predstavu. Sve je do kraja proπlo u veselom raspoloæenju. »ak i udaranje novih lovaca nije za Mateja izgledalo tako straπno. Tata se doduπe dræao jedno vrijeme rukama otraga, ali ipak sa smijeπkom. Podnio je to kako i dolikuje, muπki i lovaËki. Kad je doπlo vrijeme da se poe doma, Matej je priπao Antunu, tatinom lovaËkom branitelju. - Drago mi je πto smo se upoznali - reËe djeËak rukujuÊi se moram vam neπto priznati. Sad sam tek shvatio zaπto je tata juËer od mene traæio da mu posudim koæni novËanik. - Ha, stavio ga je u straænji dæep hlaËa - reËe starac - mudro, mudro. - Eto, i ja sam u neËemu pridonio - reËe ponosno Matej. - Baπ mi je drago. Sretan put mladiÊu - nazdravljao je Antun Ëaπom - mi Êemo stariji joπ malo ostati. DjeËak pogleda po dvorani, ne znajuÊi da je prava lovaËka feπta tek poËela. Æarko Skok

1-2/2010. LOVA»KI VJESNIK

RAZBIBRIGA  LOVA»KI ZAPISI

Suri

N

ije bilo lovca ovog kraja koji nije Ëuo za Surog, pravu pravcatu grdosiju i mudrijaπa meu veprovima. Oni koji su ga sretali priËali su da je toliko velik da ni πumskom vlakom ne moæe proÊi, a da ne oËeπe neko stablo, pa je nekad bio veÊi, nekada manji, a ponekad su mu kljove poput sablji izvirivale iz razjapljenih Ëeljusti zveckajuÊi pri hodu. Ivan je bio istinski lovac i o lovu je znao sve. »ovjek sitna rasta, pola Ëovjeka, kako se i sam sa sobom znao Ëesto naπaliti. On je ponajbolje poznavao Surog, ali o tome nije volio priËati, pa ni onda kada bi se cijelo druπtvo nedjeljom popodne znalo sastati u obliænjoj seoskoj birtiji i popiti koju viπe od starog Ivana nisu uspje li izvu Êi ni ti ri jeË. Znao bi on sa mo u iznim nim pri li ka ma onako kroz brk dobaciti “vepruπina jedna” i tada bi nastao tajac. Svi bi naÊulili uπi oËekujuÊi neπto viπe, ali on bi se samo nasmijeπio i odmahnuo rukom. Prolazili su dani, mjeseci i godine, a Suri je i dalje bio glavna tema lovaËkih krugova. Ivan je posustajao, godine su Ëinile svoje, ali u oËima mu se joπ uvijek vidio onaj sjaj, volja i htijenje za lovom. U obliænjim su se planinama odstrjeljivali pravi gorostasi i svi su mislili da je baπ to Suri. Htjeli su steÊi tu toliko vaænu slavu, ali πto bi im to vrijedilo kada bi na kraju ipak Ivan morao dati svoju zadnju rijeË jer, kako bi stari svijet rekao, on je za to bio zaduæen od Boga i ljudi. Moja je priËa poËela jednog hladnog zimskog popodneva. OdmarajuÊi se u toplini doma iz polusna me prene kucanje na vratima. U trenu poskoËim, otvorim vrata, kad tamo stari Ivan. Iznenaenju nije bilo kraja, a kako i ne bi kad mu preko ramena joπ i puπka visi. Brzo se snaem, ponudim ga da ue, a on samo promrmlja: “Hajde, mali, spremaj se, jer nema puno vremena”. Ubrzo shvatim njegove rijeËi, obuËem se, dohvatim opremu i poskakujuÊi krenem za njim i to baπ kroz susjedov vrt gdje sam ga kao mali znao kradom promatrati kako odlazi na svoju Ëeku koju je tako ljubomorno znao Ëuvati. Ubrzo smo stigli podno stare bukve sjemenjaËe na kojoj se prostirala svima dobro znana Ivanova Ëeka. Tu sam zastao i nepomiËno nastavio zuriti u Ivana koji je oprezno priπao do kaljuæiπta i iz dæepova izvadio nekoliko πaka kukuruza zabacivπi ga po obliænjem grmlju. Popevπi se na Ëeku, udobno smo zasjeli. Ivan me pogleda ispod oka i reËe: “Vidiπ, mali, tu Êe doÊi Suri i nigdje viπe,a mogu oni po svoj toj silnoj planini lutati, ali uzalud im bilo”. Vrijeme je lijeno odmicalo, vjetru ni daπka, pravi trenutak za Ëekanje. Ispod oka sam stalno zagledavao u Ivana koji je oËima πarao od grma do grma, od stabla do stabla. Glavom mi proe misao da Êe uskoro pasti mrak i trebat Êe krenuti kuÊi, ali u tom trenutku tiπinu presijeËe oπtra lomljava suhog granja. Ivan me dohvati za ruku dajuÊi mi do znanja da neπto dolazi. Sada je veÊ sasvim blizu, daπÊe, stenje, zvecka kljovama da se cijela πuma ori. Ivan tiho proπapta: “Suri je”. I samo πto je to rekao pored kaljuæiπta se ukaæe prava pravcata grdosija. Dohvatim puπku, naniπanim i odapnem, a Suri poskoËi pa se protegne koliko je dug i πirok. Oprezno smo prilazili, a on sve veÊi i veÊi dok su mu kljove poput sablji izvirivale iz razjapljenih Ëeljusti. Ivan mi veselo pruæi ruku i Ëestita govoreÊi: “Eto mali, to je Suri”. Osmjeh mi se protegne od uha do uha, veselju nije bilo kraja. Bila je to prava lovaËka feπta kakve nije odavno bilo. Nije proπla ni godina, a stari Ivan ode u neka druga loviπta. Selom su kruæile priËe da su te noÊi i planine jecale, ali priËe su priËe, i da ih nema, ni sela ne bi bilo. Ja i dalje odlazim na Ivanovu Ëeku i Ëesto se sjetim starog Ivana i Surog i dobro znam da se njih dvojica i dalje nadmudruju i smiπljaju neke nove priËe. Bruno StarËeviÊ

LOVA»KI VJESNIK 1-2/2010.

Zakaj je tak? A mogle je biti i drugaË, a zakaj nije drugaË pitaju se lovci “Sv. Huberta“ BedekovËina. Mislili smo na poπtene odluke onih koji nas sude i nismo zeli advokata kad peneze nemamo. I sad posluhnite kaj se je zbilo. Osoba X tuæi da mu je srna potrla altu, Audija 80, potrla obadvije lampe, vezni lim, kiler i haubu. Je, i to je moguÊe, je, i to je moguÊe! Ali kak je srna tak duga od fara do fara? A πËem je zdrobila vezni lim? To je morala biti æirafa! Cijeli sluËaj je montirani da se odnekud dobiju penezi, a na ceste nema traga koËenja. NiπËi nije niË videl, krvi nema, srne nema! I tak velika πteta, a brzina je bila 30 km/h znajuÊi pri temu Ëudu da je srna slaba i plaha æivina i sa najmanjim sudarem z autom ona pada - strada. A za ovaj sluËaj molim Ëitateljstvo koje ima sluha da nam se javi kao pravna pomoË ili bar za utjehu. ©tetu treba platiti oko 17 000 kn, a letrika vrijedi 10 000 kn, a rezervni dijelovi su nabavljeni na Ërne bez raËune. I na kraju ostaje glaka za koju je gospon policajec rekel da je od srne, ali nemre reËi kakva je bila, svijetle ili tamne boje. I zakaj se sud more zgrabiti kad niti glaka niti nije od srne?! Niti je vjeπtaËena kad je nije ni bile. I veπtaka sme trebali platiti teri nigdar nije videl srnu fuste. On je bil protif lofce, kad sem pital suca kak se te ponaπa, rekel mi je: “Ja moram nekuga osuditi - unda ste te vi, lofci”! Lovozakupnik Juraj Mirt, BedekovËina

LOVA»KI VICEVI Igra rijeËi Negdje u nekom splitskom kafiÊu zaËuje se glas æednog lovca: - Konobar, ja bih malo pivo! - Pa, pivaj, ËoviËe, ko ti brani! 

puta sam ponavljao peti razred i lovaËki pas mi je bio broj pet. - I, je li taj pas bio prvi u toj utrci? - Ne, peti. Emanuela BlaæeviÊ, Solin

New York

Odustao

Doπao lovac u New York i unajmi stan. Kad je doπao u stan, vidi da je stan pun miπeva, hoÊe to prijaviti gazdi, ali ne zna engleski. Zove lovac gazdu pa Êe skontat neπto: - What’s problem? - Mmmmm…Tom…and…Jerry….u know?? - Yes, I know!? - Mmmmm…..e pa Jerry…. 

Ujutro muæ lovac kaæe æeni da ne ide u lov. Æena oduπevljeno kaæe: “Zar si odustao od lova?” “Ne, ne mogu naÊi puπku!”

Broj pet

Vozi se lovac Ivo kroz πumu te se zabije autom u drvo. Uzme on sjekiru i poËne sjeÊi drvo. Nailazi ©tef te pita: „Ivo, zaπto ruπiπ to drvo?“ Ivo mu odgovori: „Moram, jer mi auto nema rikverc“! Franjo SokaË

Razlika Koja je razlika izmeu puæa i muæa? Obojica imaju rogove, sline za æenama i misle da je kuÊa njihova.

Drvo Razgovaraju dva lovca: - Znaπ li ti da je meni broj pet najsretniji i najbolji? - Pa kako? - Pa vidiπ, imam petero djece, pet æena, æivim u ulici petog petaπa broj 5, pet

57

 NAGRADNA KRIÆALJKA “LOVA»KOG VJESNIKA”

NOVE NAGRADE

1

Legendarna vijetnamka LP-M 65 NC, model koji se dokazao na najveÊim bojiπnicama u svijetu kroz viπe od 40 godina, pola pamuk, pola najlon, kapuljaËa, zatvaraË vojnih specijalaca, dar Lapis Plus-a Zagreb, mpc 599 kn

2 Ruksak za planinare i lovce ToËna rjeπenja iz br.11/2009. jesu: nazimad, bedrenica, moËvarica. Ovom prigodom su u Zagrebu u Nazorovoj 63, za vrijeme NoÊi muzeja, sretne dobitnike izvukli Silvano BlaæiËeviÊ iz LD „ZagrebaËki lovac“, Kreπimir Reindl iz LD-a „Fazan“ Daruvar i Vlatko Kirin iz LD-a „Fazan“ VrapËe.

1

LovaËki dalekozor Norconia dar Lovac trgovine Zagreb, tel. 01/48 30 200, dobio je Rajko Æulj, Put kroz Oklaj 38, 22303 Oklaj.

po uzoru na klasiËne ruksake, provlaËne metalne kopËe, dar Lapis plus trgovine Zagreb, mpc 199 kn

3 Paco - Buck noæ

, klasiËno lovaËko sjeËivo, koæna futrola, nehrajuÊi Ëelik, dar Lapis plus trgovine Zagreb, mpc 179 kn

2

Vijetnamku LP-M-60 dar Lapis Plusa Zagreb, dobio je Krunoslav MandiÊ, D. CesariÊa 23 F, 31000 Osijek.

4 Uvez LovaËkog vjesnika

3

LP hlaËe vodootporne dar Lapis Plusa dobio je David MatiÊ, B. RadiËeviÊa 21, 31000 Osijek.

4

LP LovaËki prsluk, dar Lapis Plusa Zagreb, dobio je Mirko Marijan, Grada Vukovara 52e, 10000 Zagreb.

Nagraenima Ëestitamo, a ostalima æelimo puno sreÊe sljedeÊi put!

za 2009. godinu, dar “LovaËkog vjesnika”

Zadatci iz ove kriæaljke: 1. Ritska πljuka 2. Divlje svinje u drugoj godini 3. Æivotinje koje preæivaju

Napiπite na dopisnicu tri traæena pojma i poπaljite je do 20. oæujka 2010. na adresu:

“LovaËki vjesnik” (za nagradnu kriæaljku) 10000 Zagreb, Nazorova 63 Imena dobitnika objavit Êemo u br. 4/2010.

AKO VEΔ NISTE, PRETPLATITE SE ILI UPUTITE SVOJE PRIJATELJE NA NAJVEΔI LOVA»KI »ASOPIS U EUROPI GLASILO HLS-a I »ASOPISA ZA LOVCE I OSTALE LJUBITELJE PRIRODE - “LOVA»KI VJESNIK” - KOJEG NA KUΔNU ADRESU DOBIVA VELIKA OBITELJ OD 54 000 »ITATELJA U ZEMLJI I INOZEMSTVU!

JEDNOSTAVNO: Uplatite 250 kn na æiro-raËun: 2340009-1100010145 PBZ poz. na br. 03-30401 Europa 50 EUR, ostali 100 USD, devizni raËun: 25000-99-82800-6323 PBZ Zbog bræe evidencije molimo poπaljite dokaz o uplati na naπu adresu:

HLS - LovaËki vjesnik, Nazorova 63, HR - 10000 Zagreb ili e-mail: lovacki.vjesnik@hls.t-com.hr 58

1-2/2010. LOVA»KI VJESNIK

NAGRADNA KRIÆALJKA “LOVA»KOG VJESNIKA”  ZDENKO HAN

SLAVNI SVJETSKI PUTNIK S KOR»ULE

GRAFITNA PISALJKA

PREDMET

MI, FA, SO...

TALIJANSKI LJUBO

PIΔE OD GROÆ–A (MNOÆ.)

DUGOREPA PAPIGA

©TO U »AKAVACA

SLOVO IZA J

NA© KIPAR GRGA

ÆENSKO IME

DRÆAVLJANKA OMANA

OZLJEDA

SPORTSKI NOVINAR KOÆUL

NISKA PLANINA ISTO»NO OD ZAGREBA PRIPADNIK SELILA»KOG NARODA PO©ILJATI

»UVENA SPILJA U ©PANJOLSKOJ KARENJINA OKVIR SLIKE

PROKOP NA BOJI©NICI

TU–E BROM

»ETVRTI STUPANJ DIJATONSKE LJESTVICE

ODANA BLUDU SATOVI

MJE©AVINA GLINE SA HIDROKSIDOM ÆELJEZA

ANTUN NALIS

KEMIJSKI ZNAK ZA BOR DIVLJE SVINJE U DRUGOJ GODINI

RANO USTAJANJE OLAF THON

STAROSJEDILAC NOVOG ZELANDA ÆIVOTINJE KOJE PREÆIVAJU

PANAMA

RITSKA ©LJUKA

TANKE, TANA©NE RADIJUS

MALA PANTERA, ZABRANJENA U LOVU DRÆAVA NA »ELU S EMIROM

OKRUGLO SLOVO

VRSTA PER©INA INDIJANAC MAVROVIΔEVE FRIZURE

PRAZNI HOD MOTORA

STRAGA, POZADI

JEDNOGODI©NJE ÆDRIJEBE

EUROPSKA DIVLJA MA»KA JEDINICA ZA MJERENJE ELEKTRI»NOG OTPORA (MNOÆ.)

NA© OTOK BAROMETRI

Snimio: Pavle VratariÊ

JEDNOZNAMENKASTI BROJ “KRALJ“ ÆIVOTINJA ALBANSKA TELEGRAFSKA AGENCIJA

KALIJ

ENO, ETO

DRUGO PREZIME TV NOVINARKE JURE©KO

»ETVRTI ©KARE SAMOGLASNIK

IVO KARLOVIΔ

IMENJAKINJA SLIKARA MURTIΔA ZAVIDAN

SLOVA ISPRED KiÆ BAKAR

PRISILE, PRINUDE

PROSTORIJA U KOJOJ SE »EKA NOGOMETA© MESSI

VRSTA DIZALA NA ZAVOJE

PREDRAG VU©OVIΔ NASLJEDNO IMANJE KOJE NIJE VEZANO FEUDALNIM PRAVOM KOD OPTI»KIH INSTRUMENATA STAKLO KROZ KOJE SE GLEDA (MNOÆ.) POKAZNA ZAMJENICA, TA

DRAGOJEVIΔ I MLAKAR

OSOBNA ZAMJENICA

RADNIK KOJI VR©I ARMIRANJE

SREDNJOAZIJSKI KNEZ

MJESTO U SLOVENIJI KO©ARKA© RA–A

HALOGENI KEMIJSKI ELEMENT GLUMAC BE©LAGIΔ TV VODITELJICA SOPEK NEPROPUSNA ZEMLJA

LOVA»KI VJESNIK 1-2/2010.

BODRO

PJEVA» NIÆETIΔ PJESNIK KI©EVIΔ

OME–ENOST, OBRUBLJENOST CJELOKUPAN, »ITAV RIMSKIM BROJKAMA PETSTOJEDAN GORAN IVANI©EVIΔ

MAKEDONSKI PJESNIK KO»O TANTAL

ANA KURNIKOVA

TUÆNA, LIRSKA PJESMA PRVO SLOVO ABECEDE NAJVEΔI GRAD SLAVONIJE

59

 MALI OGLASI

LOVA»KI PSI Prodajem πpanijel bretone stare 3 mjeseca, od odliËnih roditelja, 2 kujice crno-πpricane, 1 smee πpricanu i 1 crno-πpricanog muæjaka. Cijena 100 € po komadu. Tel. 033/736-036 ili mob. 098/963-7342. Prodajem posavske goniËe (M+Æ) stare 3 godine. Mob. 098/420-919. Slobodan za parenje posavski goniË, HR - INT. I. euro-πampion u ljepoti, IPO i radni ispit. Mob. 091/797-5406. Slobodan za parenje istarski kratkodlaki goniË Feri od Bira, savrπene genetike pasa zeËara, sa poloæenim ispitom te dræavnom utakmicom na divlju svinju. Mob. 098/9142-502. Prodajem dvije kujice njemaËkog oπtrodlakog ptiËara stare 4 mjeseca i muæjaka iste pasmine, starog 9 mjeseci, vrhunsko porijeklo, osiguran prijevoz do kupca. Tel. 033/787-694 i mob. 099/786-3765. Kupujem dobre svinjare i zeËare koji ne gone srnu. Proba na mom terenu. Tel. 0038-75-1-896-064, zvati naveËer. ©tenci engleskog setera stari 2 mj., majka uvezena iz Italije, linije Francini’s i Radentis, izuzetna u lovu na πljuku, otac Lem di Vall Bisca, najtrofejniji seter u Hrvatskoj, Int.Ch., Ch.Hr., Ch. It., Ch.Slov., (73 x CACIT, CACT). Mob. 099/2338-461. NjemaËki prepeliËari, πtenci stari 2 mj.,od odliËnih i radnih roditelja, sljedoglasni na zeca i fazana. Mob. 098/205-188. Prodajem posavske goniËe: æenku 5 g., ocjena odliËan te æenku i muæjaka stare 20 mj., pripremljeni za ocjenu. Svi psi posjeduju rodovnicu. Mob. 098/9969-387. Prodajem πpringer πpanijele od odliËnih radnih i eksterijernih roditelja, (3Æ+ 2M), stari 6 mjeseci, veÊ uvedeni u lov. Tel. 035/477-653 i mob. 091/512-9256. U lovu 2. 1. 2010. godine, u loviπtu LU-a „Veteran“ Zrinska Gora, izgubljen pas brak jazavËar jelenje boje, tetoviran br.17799. Nagrada nalazniku. Mob. 098/440-357 - Grdiπa. Prodajem: posavske goniËe stare godinu dana, 2 slovaËka kopova (1M+1Æ), stare godinu dana, psi imaju IPO i ocjene, te πtence posavskih goniËa stare 5 mj., (1M+ 5Æ). Tel. 044/814-791. Prodajem πtence maarske viæle od radnih roditelja, cijepljene, s HR rodovnicom. Mob. 091/5785-863. Prodajem posavske goniËe uvedene u lov, raznih uzrasta, od 7 mjeseci do 3 godine, eksterijerno lijepih i radnih. Psi su obuËavani za rad na divlju svinju, moguÊa proba. ©tence isporuËujem tijekom cijele godine, okolica Gline. Tel. 044/884-125 ili mob. 099/5722-780 i 091/900-3054.

60

Oglase primamo do 18. za sljedeÊi mjesec, poštom na adresu “LovaËki vjesnik”, Nazorova 63, 10000 Zagreb ili faksom 01/4876-564 ili e-mailom: lovacki.vjesnik@hls.t-com.hr s potvrdom o uplati

Slobodan za parenje njemaËki kratkodlaki ptiËar, potomak europskih i svjetskih πampiona u radu i eksterijeru, viπestruko nagraivan, odliËan lovni pas, Ëvrste ferme i besprijekornog aporta sa kopna i vode. Potomci: Waso V Rothenuffeln, Amigo KS von der Asseburg, Usta Rothenuffeln, Erik Pradellinensis, Isa Pradellinensis. Tijekom cijele godine prodajem njegovu biranu πtenad. Mob. 098/9232-472 i 091/7393-945.

UzgajaËnica „H.S. od IvaniÊa“ ima na prodaju maarske viæle, i to: πtence starosti 3 i 7 mj., te odrasle lovne kuje oko 1,5 godina, uvedene u lov i s poloæenim ispitom. Svi psi su s rodovnicom, tetovirani, kupirani i cijepljeni. MoguÊa dostava na podruËju Hrvatske. Ujedno, odliËan viælan slobodan za parenje. Tel./faks 01/2820-133.

Slobodan za parenje posavski goniË ©aban, R.CAC, R.CACIB Zagreb 2008; CACIB, 2xCAC, BOB Varaædin 2009; izuzetan svinjar, 2xCACT na divlju svinju, treÊe mjesto K. Dubica, sveukupni pobjednik Josipdol, D. Resa, Slunj, prvak æupanije. Tel. 047/645-062 ili mob. 098/557-942.

Slobodan za parenje njemaËki oπtrodlaki ptiËar Hatz v.d. Hollebachs Heide, IPO, C, 3xPRM. Otac: Jupp III Wupperaue, majka: Dunja Hollebachs Heide. Pas se odlikuje svim karakteristikama danaπnjeg uzgoja. Tel. 032/280-082.

Prodajem povoljno njemaËkog kratkodlakog ptiËara (2Æ), starosti 2 i 3 godine, odliËno ocijenjene, IPO, ispit bez odstrjela. Mob. 091/555-2530, Novska.

Lovci-kinolozi, sa kratkodlakim njemaËkim ptiËarima smo osvojili sve, naπi psi uspjeπno rade diljem RH, a sada ponovno kreÊemo s bretonima na pobjedniËka postolja. Kuja iz naπeg uzgoja Taca III od Kistanjske je 9. 12. donijela na svijet 8 prekrasnih πtenaca, u svim bojama bretona. Ovi πtenci su potomci Ëuvenih psetarni: Scarpeccis, Vorn, Di san Mamilijano, De Keranlouan, Di S.Jakopo, De Loc Envel Dei Fiorindo. Trenutno nudimo πtenad oπtrodlakih ptiËara, oπtenjenih 19. 11., od πampionskih roditelja te æenku smeu kratkodlakog ptiËara od 6 mj., i muπko πtene svjetlopastrvasto od 2,5 mj., sin od naπeg INT.CH Kastora, iz uzgajaËnice V. Goldental. Tel. 031/700-747 i mob. 091/530-5676.

NjemaËka oπtrodlaka ptiËarka stara 3. g., odliËna ocjena, IPO, kratkodlaka ptiËarka, 10 mj., njemaËka lovna terijerka, 2 g., ocjena odliËan, IPO i utakmica na divlju svinju. Mob. 099/1918-160. Prodajem terijera, 4 mj., od izuzetno radnih roditelja svinjara, otac Mita Crni Grom, majka IPO, CACIT, KT i oπtrodlaku jazavËarku 2.g., radna kuja, IPO, CAC, BOB. Mob. 098/298-634. Prodajem: mlade kuje balkanke (2), πtence balkance 4 mj., kopove od 5 i 8 mj., i kuje od 2 i 3 godine te brak jazavËara dobrog za divlju svinju. Tel. 031/864-019 i mob. 098/616-562. Prodajem istarske oπtrodlake πtence, ekstra leglo, (4M+2Æ), stare 3 mj., od roditelja πampiona u radu i ljepoti. Majka i otac πtenaca su izuzetno radni i oπtri na divlje svinje. Cijena 200 €. Mob. 099/6832-328. Prodajem πtence balkance stare 6 mj., od odliËno ocijenjenih i radnih roditelja, koji imaju veliki radijus traæenja i dugo i ustrajno gone. Mob. 098/1984-669. Prodajem πtence malog munsterlandera od odliËnih radnih i eksterijernih roditelja. Tel. 043/234-020 i mob. 098/239-698. Prodajem englesku setericu, 2 g., alpsku brak jazavËarku, 2 g., poloæila IPO, te alpskog brak jazavËara, 6 mj. Mob. 095/8744-018.

Epanjel bretoni stari 7 mj., uvedeni u lov, odliËnog aporta i traæenja, tetovirani i cijepljeni te odrasli za lov (M+Æ) sa poloæenim ispitima, radni na svu nisku divljaË. Vrπimo dresuru lovaËkih pasa. MoguÊa dostava. Tel. 043/771-178 i mob. 091/565-7519. Prodajem engleskog setera starog 14 mj., potpuno uvedenog u lov (Ëvrsta ferma, voenje, aport). Otac mu je Nardi od PastorËiÊa, majka Helga od Kupske doline. Poloæen IPO. Proba prije isporuke. Mob. 098/446-915. UzgajivaËnica „SarajliÊ“ prodaje engleske pointere: (2M) oranæ boje, stari 4 g., i crnog 1 g., (3Æ) dvije crno-bijele stare 3,5 i 5 g., i æuto-bijela 1,5 g., obuËeni za lov. Moæe proba u svim loviπtima. Mob. 091/5466-145 i 099/7577-074. UzgajivaËnica „SarajliÊ“ prodaje πtenad vajmarskih ptiËara od vrhunskih lovnih roditelja i eksterijernih πampiona, sa osvojenih viπe titula u ljepoti i radu. Mob. 091/5466-145 i 099/7577-074. UzgajivaËnica „SarajliÊ“ prodaje πtenad crnogorskog planinskog goniËa (alpinca) od vrhunskih svinjara i zeËara dokazanih u radu na divljim svinjama u cijeloj Hrvatskoj. Mob. 091/5466-145 i 099/7577-074. UzgajivaËnica „SarajliÊ“ prodaje odrasle pse (posavske goniËe, istarske goniËe, balkanske goniËe, trobojce, alpince), obuËene za lov divlje svinje i zeca. Mob. 091/5466-145 i 099/7577-074. ©tenad njemaËkih oπtrodlakih ptiËara, lijepih i izuzetno radnih linija te æenka stara 9 mj., uvedena u lov i kvalitetna æenska πtenad epanjel bretona, provjerenih lijepih i radnih linija. Tel. 01/2828-036 i mob. 091/5390-359. Prodajem dva πtenca brak jazavËara jelenje boje. Biti Êe poviπenog rasta. Oπtenjeni 15. 8. 2009.godine. PoËeli su sa Ëetiri mjeseca raditi u gateru na divlje svinje. Sada prate trag do 2 km, na tragu se dugo glasaju, a u gustom πipraæju dugo oblajavaju. Proba dozvoljena u bilo kojem gateru, na bilo kojem terenu. Cijena svakog πteneta je 1000 €, fiksno. Tel. 01/4855-593 i mob. 099/1949-573. Istarski oπtrodlaki goniËi, stari 2-4 g., IPO, ispit goniËa na zeca, ocjena odliËan. Gone naroËito nisku divljaË. Mob. 098/1315-977. Dana 3. 1. 2010. godine, na podruËju Ogulin-Vrbovsko nestao posavski goniË. Pas je tetoviran u lijevo uho, br.17298. Nagrada nalazniku. Mob. 099/803-5503, Zoran GaletiÊ, Kriæpolje. UzgajivaËnica „Od Kuhade“ prodaje alpske brak jazavËare svih uzrasta, jelenje i crne s paleæom. Muæjak za parenje: Dax vom Muhhach. Slike na www.lovacki-psi.net Mob. 091/510-7307. Prodajem posavske goniËe (2M + 1Æ) stari 18 mjeseci, uvedeni i sljedoglasni u lovu. Narudæbe za πtence posavce vrπim za 2010. godinu. Slobodan za parenje rasplodnjak posavac, 6 godina star, tamnije boje, sa obruËom oko vrata, sljedoglasan u lovu na divlje svinje. Mob. 092/266--194.

1-2/2010. LOVA»KI VJESNIK

Cijena malog oglasa do 30 rijeËi je 60 kn s PDV-om. Svaka daljnja rijeË plaÊa se 5 kuna. Ilustrirani materijal i naglaπavanje oglasa dvostruko se naplaÊuje. Uplata: HLS, Zagreb, Nazorova 63, æiro-raËun PBZ 2340009-1100010145, poziv na br. 03 30402-3-04. Cijena za inozemstvo je dvostruka: devizni raËun: PBZ-broj raËuna: 703000-006323, IBAN HR84 2340 0091 1000 1014 5 i SWIFT (BIC Code) PBZGHR2x.

LOVA»KE PU©KE Prodajem piπtolj Ëeπku Zbrojovku, kal. 9 mm, kao nov, u pola cijene. Mob. 098/718-854. Prodajem noÊni IC ciljnik, IC dalekozor, sve gen. 2. dvocijevne IC naoËale, gen. 3, velikog dosega vidljivosti, sve sa IC iluminatorima, posebno jaki IC iluminator, odliËnu katodu za IC ciljnik “Zrak” 5 x 80, optiku “Lair Co” 8 x 56 s osvijetljenom konËanicom, dalekozor Zeiss DF 7 x 40, izvanredne kvalitete, prizmatski durbin za Ëeku, strjeljaπtvo “Zrak” 40 x 42, dæepni 20 - 40 x 40 te veliki katalog optike Frankonia. Tel. 01/481-6391, od 8 do 11 sati.

Prodajem novu trap puπku Bettinsoli. Mob. 098/399-069. Prodajem lovaËku puπku Ludvig Borovnik-Borovlje, kombinacija kal. 7,65-16,70 u dosta dobrom stanju. Tel. 031/383-549 i mob. 091/5666-551. Prodajem belgijski Browning, kal. 16, izvrsno uπËuvan, sa 100 komada strjeljiva i ostalim priborom, cijena 3500 kn te Ëeπku Zbrojovku, kal. 9, sa strjeljivom, novu. Mob. 098/757-327 (Zagreb). Prodajem Ëeπku Zbrojovku, dobro uπËuvanu 7x57 R/16, rezer vne cijevi 16/16, optika Swarovski 6x42, Shull montaæa. Mob. 098/270-957.

TRGOVA»KI OBRT ”GAJO” KarlovaËka 15, Josipdol, tel. 047/581-013, mob. 098/890-641 vl. Marija MikiÊ

- lovaËko saËmeno i karabinsko oruæje, revolveri i piπtolji - karabinsko i saËmeno strjeljivo - strjeljivo za revolvere i piπtolje - plinski piπtolji, zraËne puπke - noæevi, optika, dalekozori sveËana odijela - radna odijela

Prodajem piπtolj F.N. Browning, kal. 9 mm. Cijena po dogovoru. Mob. 098/939-6206.

GLAD d.o.o. Goranska 12, Delnice Tel./fax 051 812-170 Mob. 098 722-373 www.puskarnaglad.hr

OSTALO Prodajem muπke paunove, stare i mlade. Tel. 035/431-464. Prodajem kamenu sol za divljaË, preπanu sol za divljaË i stoku s dodatkom minerala te stoËnu sol. Tel. /faks 040/821-182 ili mob. 098/242-392, Ceilinger d.o.o. NedeliπÊe. Kupujem teletakt za dresuru njemaËkog ptiËara. Ponude javiti na Mob. 098/242392.

Metalni ormari za puπke, pribor i strjeljivo Ormar za 3 puπke 1600 kn Ormar za 5 puπaka 1860 kn Ormar za 7 puπaka 2257 kn Ormar sistem kase za 10 puπaka 2800 kn Ormar dvokrilni za 12 puπaka 4000 kn MoguÊa izrada po narudæbi

• • • • • •

popravak i prepravak oruæja ugradnja nosaËa i ciljnika svih vrsta izrada kundaka upucavanje bruniranje graviranje na drvu i metalu Izobrazba u Ferlachu. Nudimo i lovaËke noæeve s gravurama po æelji kupca te graviramo postojeÊe. U ponudi imamo i duboreze za lovaËke sobe, motivi i veliËina mogu se naruËiti.

PU©KARSKA RADIONICA DAVOR PELIN Servis za sve vrste lovaËkog i sportskog oružja - izrada kundaka po mjeri lovaca i strijelaca - bruniranje, pozlata, srebrenje, niklanje - montiranje i upucavanje svih vrsta niπanskih i optiËkih sprava - zamjena istroπenih mehaniËkih dijelova

Boja: zelena ili po narudæbi / unutraπnji pretinac sa 2 kljuËa / vrata s dvostrukim stijenkama i 2 kljuËa, zabravljuju na tri toËke

Radno vrijeme: 8,30 - 16,30 ili moguÊnost dogovora u drugim terminima

MoguÊa dostava na adresu

MikuliÊi 94, 10000 Zagreb Tel. 01/37 36 864 Mob. 098/236-742

POPUST 300 kn PO ORMARU

Proizvodi: PopovËiÊ,



Velika Gorica, KuriloveËka 82-84 Tel. 01/6217-239 radno vrijeme 7 - 16 sati

Za greb, Grgu ra Nin skog 3

POPRAVAK VOZILA - SERVIS I ODRÆAVANJE REZERVNI DIJELOVI - VU»NA SLUÆBA RuËno rezbarene podloπke (duboreze) za sve vrste trofeja. Izrada i graviranje kundaka i drπki za piπtolje.

Bruno FuriÊ, 35425 Davor, GunduliÊeva 53, tel. 035/347-687, www.bruno.hr

AUTO PLIN - UGRADNJA 10251 HRV. LESKOVAC - ZAGREB ZASTAVNICE 3 TEL./FAX 01/6578-275 MOB. 098/274-393

Obavlja preglede za: • dræanje i noπenje oruæja (lovci) 350 kn • pregled zaπtitara i Ëuvara 450 kn • pregled vozaËa “A” i “B” kategorije 350 kn • pregled vozaËa “C”, “D” i “E” kategorije 450 kn Svaki radni dan od 7 do 10 h

Izraujem satove s lovaËkim motivima. Idealno za poklone, lovaËke sobe i domove.

Povoljno izraujem rezbarene podloæne ploËice za sve vrste trofeja.

Obavijest: GELEMANOVIΔ mob.: 091/577-2447, 099/697-7210  www.rezbarija.com

Obavijest: GELEMANOVIΔ mob.: 091/577-2447, 099/697-7210  www.rezbarija.com

LOVA»KI VJESNIK 1-2/2010.

61

NOVO! Priprema i izrada 54 vrste tradicionalnih kobasica Cijena za Ëitatelje “LovaËkog vjesnika” 60 kn + poπtarina. Narudæbe na: tel. 01/3750-589 mob. 091/2121-444 faks 01/3757-304

SVE ZA LOV I RIBOLOV SVE VRSTE STRELJIVA I ORUÆJA MALOPRODAJA (8 - 20 h)

VELEPRODAJA (9 - 17 h)

10434 STRMEC SAMOBORSKI Dr. Franje Tumana 6a Tel. 01/33 23 990

LOVA»KA GALANTERIJA - proizvodnja

51216 VI©KOVO - RIJEKA VoziπÊe 5, VTC CENTAR Tel. 051/67 51 06 47000 KARLOVAC Domobranska 25 Tel. 047/60 16 78

FOMEI »E©KA OPTIKA I DALEKOZORI

mob. 098/17 44 441 faks 01/33 85 561

BUGATTI d.o.o. OVLA©TENI UVOZNIK VOZILA LADA OD TVORNICE OAO “AVTOVAZ” SERVISER, UVOZNIK REZERVNIH DIJELOVA, NOSITELJ HOMOLOGACIJE I GARANCIJE

Salon automobila: Antuna KaniæliÊa 32, 31000 Osijek tel. 031/307-077 fax 031/307-084 e-mail: autosalon@bugatti.hr

Gospodo lovci, uz puπku, πeπir i dvogled morate imati i

Ladu 4x4

U lovu Vas nikad neÊe iznevjeriti!

PRODAVATELJI I SERVISERI VOZILA LADA “AUTOTEHNIKA” d.o.o. Varaædin “BRIÆINE” d.o.o. Reπetari “MAJA I BO©KO” d.o.o. Solin “NINA AUTO” Barban “TEHNOPUS” d.o.o. Zagreb “©IMUNIΔ SERVIS” Zagreb

tel. 042/230-711 tel. 035/367-333 tel. 021/210-718 tel. 052/567-211 tel. 01/619 64 56 tel. 01/373 03 61

Narudæbenica Hrvatski lovaËki savez Nazorova 63, 10000 Zagreb faks 01/48 34 557, tel. 01/48 34 560 Kojom naruËujem _____ primjeraka Rokovnika - LovaËka kuhinja 2010. u izdanju Drage ©imunkoviÊa, po cijeni od 61 kn + poπtarina. Knjigu mi poπaljite pouzeÊem Adresa naruËitelja:

Mjesto i datum:

Potpis:

TomaπiÊeva 4, Zagreb tel. 01/46 11 044 fax 01/46 11 055

www.hunter-kz.hr PRIBOR ZA »IŠΔENJE WFG »EPOVI ZA »IŠΔENJE ORUÆJA SAMOSTRELI ZRA»NE PUŠKE 335 m/s 1100,00 kn WEB SHOP

Rokovnik HLS-a za 2010. godinu

Zidni lovaËki kalendar 13 listova, format 34 x 48,5 cm, s motivima æive divljaËi, kalendar lova, mjeseËeve mijene

264 stranice format 21 x 26 cm tvrdi uvez cijena 35 kn + poštarina

Stolni kalendar HLS-a za 2010. godinu

»lanovi HLS-a dobit Êe ga besplatno preko svojih lovaËkih udruga! Za ostale je cijena 25 kn + poπtarina. Za narudæbe veÊe od 100 komada, 10% popusta, a za veÊe od 500, popust je 15%.

Narudæbenica Hrvatski lovaËki savez Nazorova 63, 10000 Zagreb, faks 01/48 34 557 e-mail: hls@hls.t-com.hr Kojom naruËujem _____ primjeraka Rokovnika Hrvatskog lovaËkog saveza za 2010. po cijeni od 35 kn + poštarina Neopozivo naruËujem primjeraka Stolnog kalendara za 2010. po cijeni 15 kuna + poπtarina PlaÊanje: Q pouzeÊem

Q predraËunom

NARUDÆBENICA Hrvatski lovaËki savez, 10000 Zagreb Nazorova 63, faks 01/48 34 557 e/mail: hls@hls.t-com.hr Neopozivo naruËujem primjeraka Zidnog kalendara 2010. po cijeni 25 kuna + poπtarina

PlaÊanje: Q pouzeÊem

Q predraËunom

Prezime i ime (JMBG) ili MB:

Adresa naruËitelja:

Mjesto i datum:

Potpis:

Tel./faks: Potpis i peËat:

q

Adresa:

U SPOMEN 

Obavijesti objavljujemo besplatno. Molimo lovaËka druπtva da one zbog ograniËenosti prostora budu πto kraÊe!

Mario SoπiÊ Kancelir Teπko i neprihvatljivo zvuËe rijeËi da ga viπe nema, ali istina je neumoljiva. Nije viπe meu nama. Izgubili smo dragog nam lovca, lovoËuvara, dugogodiπnjeg predsjednika naπe udruge. Bolest je odnijela velikog Ëovjeka i prijatelja, ali niti sudbina, niti vrijeme ne mogu ukrasti uspomene. Laka mu istarska gruda koju je toliko bezgraniËno volio!

Vinko IvanËiÊ

–uro Fuks

U 70. godini æivota napustio nas je zauvijek naπ dugogodiπnji Ëlan. Otiπao je u vjeËna loviπta. Nositelj je lovaËkih odliËja II. i III. reda. Ostaje nam uspomena na lovca koji je uæivao u druπtvu lovaca, lovu i prirodi. Vinko, bila ti laka ova naπa slavonska zemlja!

Nakon teπke bolesti, u 67. god. æivota, napustio nas je naπ dugogodiπnji Ëlan, lovac i prijatelj. Naπe Druπtvo izgubilo je dragog i plemenitog Ëovjeka, iskrenog i uvaæenog kolegu te uzornog lovca koji je bio zaljubljen u prirodu i lovaËko druæenje. –uro, lijepo je bilo druæiti se i biti lovac u tvojem druπtvu! Tvoj plemeniti lik saËuvat Êemo u trajnom sjeÊanju. PoËivao u miru!

LD „Vepar“ PodgoraË

LD “Jarebica” Bale

Marko ReniÊ

Dragutin Sever

U 89. godini æivota zauvijek nas je napustio naπ najstariji Ëlan, gospodin Ivan KovaËiÊ. Bio je Ëlan naπeg lovaËkog druπtva pune 62 godine. Za svoj nesebiËan doprinos u lovstvu bio je odlikovan odliËjima HLS-a III. II. i I. reda. SmrÊu naπeg prijatelja lovca izgubili smo uzornog i vrijednog Ëlana Ëije Êe ime ostati u trajnom sjeÊanju svih nas. Neka mu je vjeËna hvala i slava te neka mu je laka naπa hrvatska zemlja!

Iznenadnom smrÊu, u 63. godini, prekinut je æivotni i lovaËki put naπeg vjernog i marljivog Ëlana. Do posljednjeg dana vodila ga je ljubav prema prirodi, æivotinjama, lovu, a napose prema lovaËkom druæenju. Ostat Êemo mu vjeËno zahvalni πto je u svome dugogodiπnjem lovaËkom staæu dao veliki doprinos radu naπeg Druπtva. Kao dobar lovac, ali prije svega kao vedar i dobar Ëovjek, ostat Êe zauvijek u sjeÊanju svih onih koji su ga poznavali, a osobito nas lovaca.

LD „Fazan“ PuπÊa

LD „Jarebica“ Trilj

Iznenada nas je i zauvijek napustio naπ uzoran dugogodiπnji Ëlan Dragutin Sever. Teπka bolest svladala ga je u 71. godini æivota i uzela iz naπih redova nadasve vrijednog i uzornog Ëovjeka, lovca i prijatelja, koji je svojim nesebiËnim radom i zalaganjem u LovaËkom druπtvu pridonosio boljitku lovstva. Bio je zaljubljenik u prirodu, ponajviπe u naπu IvanπËicu. Cijeli svoj lovaËki rad vezao je uz razvoj Druπtva, Ëiji je Ëlan bio punih 36 godina i uvijek se isticao marljivoπÊu, prijateljstvom i brigom za divljaË. Za svoj nesebiËan rad primio je viπe priznanja i odlikovanja. Velika hvala naπem Flokiju na svemu πto je uËinio za naπe Druπtvo!

Nikola »eak

Juraj Mitar

S dubokom boli i tugom primili smo vijest da je prestalo kucati veliko srce Ëlana naπe Udruge i prijatelja. Bio je uzoran lovac, Ëastan Ëovjek i veliki zaljubljenik u prirodu, lov i divljaË. Svojim je radom dao nemjerljiv doprinos djelovanju naπe Udruge i u tome je bio primjer ostalim lovcima i uzor mladima. Ostalo je jedno prazno mjesto u naπim lovaËkim redovima, ali nije prazno mjesto u naπim srcima i naπim sjeÊanjima, jer tu Nikola ostaje zauvijek. Hvala mu za sve πto je uËinio za naπe lovstvo i naπu udrugu!

Nakon duge i teπke bolesti, u 65. godini, prekinut je æivotni i lovaËki put naπeg vjernog i marljivog Ëlana. Do posljednjeg dana æivota vodila ga je ljubav prema prirodi, æivotinjama, lovu, a napose prema lovaËkom druæenju. Ostat Êemo mu vjeËno zahvalni na svemu πto je uËinio na razvoju i unapreenju lovstva, na njegovom bogatom lovaËkom i organizacijskom iskustvu, koje je svesrdno prenosio na mnoge naraπtaje lovaca i ljubitelja prirode. Kao dobar lovac, ali prije svega kao vedar i dobar Ëovjek, ostat Êe zauvijek u sjeÊanju svih onih koji su ga poznavali, a napose nas lovaca.

LU “Posavina” Sunja

LD “Stari Gaj” Sisak

Ivan KovaËiÊ

Ivan MaËkoviÊ

Antun Strsoglavec Iznenada, nakon kratke bolesti, u 57. godini æivota, napustio nas je dragi prijatelj i dobar lovac. U svom sedmogodiπnjem lovaËkom staæu isticao je svoju ljubav prema prirodi i lovu, a posebno prema LovaËkom druπtvu. Velika mu hvala za sve πto je uËinio za naπe Druπtvo i za sve trenutke koje smo proveli zajedno. Ostat Êe zauvijek u naπem sjeÊanju i neka mu je laka zagorska gruda!

U 83. godini æivota iznenada nas je napustio dugogodiπnji Ëlan i prijatelj. U svom 50-godiπnjem lovaËkom radu dao je veliki doprinos zaπtiti i uzgoju divljaËi te je za svoj rad primio sva odlikovanja HLS-a. Obnaπao je sve funkcije, a zadnja mu je bila duænost predsjednika Druπtva. Njegovim odlaskom ostalo je prazno mjesto u naπim redovima. Ivane, ostat Êeπ nam u trajnoj uspomeni, a za sve πto si uËinio neka ti je vjeËna hvala!

LD “Fazan” KonjπËina

LD “Kuna” Pregrada

Josip ©timac U 78. godini zauvijek nas je napustio dugogodiπnji Ëlan, prijatelj i lovac. Hvala mu za 32 godine doprinosa razvoju LovaËkog druπtva i lovstva. Njegov lik ostat Êe nam u trajnoj uspomeni. VjeËna mu slava i hvala!

LD “Tetrijeb” Delnice

LOVA»KI VJESNIK 1-2/2010.

Jure BiÊaniÊ Teπka bolest je iz naπih redova u 55. godini æivota istrgnula dragog nam lovca, prijatelja i kolegu Juru BiÊaniÊa. Ostat Êe nam u trajnom sjeÊanju. Neka mu je laka hrvatska zemlja!

LU “Mala Kapela” PlitviËka Jezera

LD “Jelen” Ivanec

Æivko OæaniÊ U 53. godini nenadano nas je i zauvijek napustio dobar prijatelj, lovac i plemenit Ëovjek. Joπ si nedavno zajedno s nama planirao radove koje treba izvrπiti u loviπtu, pun oËekivanja i entuzijazma. TragiËna ruka sudbine htjela je drugaËije. Hvala Ti za nesebiËno zalaganje i doprinos LovaËkom druπtvu, loviπtu i lovstvu. VjeËno ti πumile goranske πume!

LD “Tetrijeb” Delnice

Ivica IvanËan TragiËnom smrÊu, u 60. godini, prekinut je æivot naπeg dugogodiπnjeg Ëlana te osnivaËa naπeg LovaËkog druπtva. Bio je veliki prijatelj od kojeg se moglo mnogo nauËiti, ostat Êe zauvijek u naπim sjeÊanjima. Hvala mu na svemu!

LD “Lisac” BrezniËki Hum

Domagoj Sedlar, prof. Naπa je Udruga proπle godine ostala bez dragog prijatelja, istinskog ljubitelja prirode, druæenja i lova, koji je umro nakon duge i teπke bolesti. Svojom vizijom, entuzijazmom i nesebiËnim radom dao je velik doprinos osnivanju i razvoju Udruge, posebice u izgradnji lovnogospodarskih i lovnotehniËkih objekata u loviπtu te edukaciji lovaca. Za svoj rad kao dugogodiπnji tajnik i predsjednik Udruge te Ëlan ispitne komisije ÆSSDÆ-a i voditelj za ekologiju pri Savezu, dobio je brojna priznanja i odlikovanja, meu ostalim i najviπe, HLS-a. Za sve πto je uËinio za naπu Udrugu neka mu je vjeËna slava i hvala!

LU “Gornja Poljica”

73

 U SPOMEN

Obavijesti objavljujemo besplatno. Molimo lovaËka druπtva da one zbog ograniËenosti prostora budu πto kraÊe!

Ivan ©imunkoviÊ

Zlatko Hleb

Josip Hriberski

U 71. godini æivota, tragiËnom smrÊu ostali smo bez naπeg dugogodiπnjeg Ëlana i velikog prijatelja, naπeg Rusa, kako smo ga od milja zvali. Bio je drag i plemenit Ëovjek, uzoran lovac i posebno dobar Ëovjek. Hvala mu za sve πto je uËinio za naπe Druπtvo. Zauvijek Êe ostati u naπem sjeÊanju.

Iznenada i prerano, u 39. godini, prekinut je æivot naπeg dragog kolege Zlatka. Tvoj prerani odlazak ostavio je u nama veliku tugu i bol, jer pred nama je bilo joπ mnogo zajedniËkih druæenja. Ponosni na tebe jer si bio hrvatski branitelj, opraπtamo se i obeÊavamo da Êeπ vjeËno ostati u naπim srcima. Hvala ti na svemu i poËivao u miru Boæjem!

Oprostili smo se od dobrog lovca i prijatelja, koji je bio naπ dugogodiπnji Ëlan. Njegova ljubav prema prirodi i lovu te posebno prema lovnim prijateljima, bila je nemjerljiva. Iako shrvan teπkom i dugotrajnom boleπÊu, ostao je vjeran svome lovaËkom pozivu, kojeg je istinski volio. Za njim ostaje velika uspomena, koja nikad neÊe izblijediti, a za sve πto je uËinio za naπe Druπtvo, velika mu hvala!

LD “©ljuka” Bistra

LD “Lisac” BrezniËki Hum

LD “Kuna” Pregrada

Josip Hlad Iznenada nas je, nesretnim sluËajem, u 46. godini æivota napustio naπ Josip. Bio je dobar prijatelj, Ëovjek velikog srca i otvorene duπe. Nedostajat Êe nam druæenja u lovaËkim praskozorjima ili na domjencima. Ostat Êe nam u trajnom sjeÊanju i dragoj uspomeni.

LD “Lisica” Veliko TrgoviπÊe

Boris BiliÊ Nakon kratke i teπke bolesti, u 42. godini æivota, na vjeËni je poËinak otiπao naπ dragi lovac i prijatelj. Ostat Êe u sjeÊanju naπa druæenja, te njegova velika ljubav prema prirodi, æivotinjama i lovu. Kao vedar i Ëastan Ëovjek nedostajat Êe svima koji su ga poznavali. Hvala mu za sve πto je uËinio za naπu Udrugu. PoËivao u miru u sjeni vjeËnih loviπta!

LU „Vepar“ OkuËani

Darko Brezec

Aleksandar MaljkoviÊ

Josip ©estak

Nakon kratke i teπke bolesti, napustio nas je u 88. godini najstariji Ëlan naπe Udruge, Aleksandar MaljkoviÊ - Sandre. Bio je jedan od osnivaËa naπeg druπtva, ljubitelj lova, prirode, rado vien u druπtvu i svim naπim akcijama. Za sve πto je uËinio za naπu Udrugu velika mu hvala!

LU “Brinje” Brinje

Josip JosipoviÊ

LD “©ljuka” Petrijanec

Tiho, kako je i æivio, zauvijek nas je, iznenada i prerano, napustio, u 57. godini æivota, naπ dugogodiπnji Ëlan. Svojim nesebiËnim davanjem i radom bio je uzor mladim naraπtajima lovaca, stoga Êemo ga zauvijek pamtiti po dobroti i dobrim djelima.

Antun ©antek Dikica LU „Zec“ Kuzminec

Iznenada i nadasve prerano, u 41. godini, zauvijek nas je napustio naπ dragi prijatelj, lovac i uzoran Ëlan. Ostavio nas je zbunjene, u nevjerici, s bezbroj pitanja, na koja je teπko naÊi odgovor, jer zaπto je morao otiÊi Ëovjek koji nam je darovao bezbroj ugodnih trenutaka svojom blagom ljudskom naravi, svojim tihim odmjerenim rijeËima u kojima su uvijek mjesta imali iskrenost i dobrota. Njegovao je obiteljsku tradiciju bavljenja lovstvom dajuÊi primjer kako se istinski voli priroda i njezini stanovnici. Sa staze kojom smo zajedno koraËali ti si, dragi Darko, iskoraËio, i tvoje je mjesto ostalo ispraænjeno, ali nije ostalo prazno mjesto u naπim srcima i naπim sjeÊanjima, gdje Êeπ ostati zauvijek. Neka ti je vjeËna hvala i slava i laka hrvatska zemlja!

Iznenada i prerano, u 57. godini æivota, napustio nas je naπ dugogodiπnji Ëlan i prijatelj. Tih i miran Ëovjek, ljubitelj lova, prirode i lovaËkih druæenja. Kao Ëastan Ëovjek i uzoran lovac, svojim je radom ostavio neizbrisiv trag u naπem Druπtvu. Velika mu hvala za sve πto je uËinio za naπe LovaËko druπtvo i za trenutke koje smo proveli zajedno. Ostat Êe vjeËno u naπim sjeÊanjima.

LD „Æuna“ Zagreb

LD „Petnja“ Sibinj

Zlatko ©imatiÊ TragiËnom smrÊu, u 35. godini æivota, zauvijek smo izgubili dugogodiπnjeg Ëlana, od milja zvanog „Grom“. Teπkom nesreÊom obitelj je izgubila vjernog supruga, a troje malodobne djeËice dragoga tatu. I mi, lovci, pridruæujemo se obitelji u njihovoj tuzi, jer smo s Gromom izgubili dragog prijatelja, velikog ljubitelja prirode i lova. Svoju hrabrost je nebrojeno puta pokazao kao Ëuvar granica Lijepe naπe, a marljivost i radinost u raznim akcijama izgradnje lovno-gospodarskih objekata. Grome, velika Ti hvala za sve ono πto si uËinio za lovaËku udrugu. Hvala Ti na svim trenutcima πto smo ih proveli zajedno! Neka ti je laka banijska gruda koju si neizmjerno volio i kao vojnik Ëuvao!

LU “Ljeπtarka” KraljevËani

74

Vrijeme prolazi, a izgleda kao da smo nedavno proπetali loviπtem u rijetkim trenutcima opuπtanja i lovaËkog druæenja. TragiËna smrt prerano je prekinula lovaËki put Joæeka, poπtenog, vrijednog i marljivog Ëovjeka koji je ostavio duboke tragove u naπem Druπtvu. Mjesto istinskog zaljubljenika u prirodu i druæenje ostalo je prazno, a nama ostaje vjeËna uspomena na Ëovjeka velikog srca. Hvala mu na svemu!

Josip PaviËiÊ

Ivica FranjetiÊ i Pero MajstoroviÊ U proπloj godini zauvijek su nas napustili lovci Ivica FranjetiÊ u 59. godini æivota i Pero MajstoroviÊ u 66. godini æivota. Bili su veliki ljubitelji prirode, a nadasve lova. Svojim dosjetkama i lovaËkim priËama razveseljavali su naπe druπtvo i kao takvi Êe nam ostati u dragoj uspomeni. Ostat Êemo im uvijek za hval ni za nji hov ne se biË ni rad. Neka im je vjeËna slava i hvala! PoËivali u miru Boæjem!

LD „Slavonac” Kutjevo

Teπka bolest je iz naπih redova istrgnula, u 67. godini æivota, dragog nam prijatelja, kolegu i nadasve cijenjenog lovca. Pamtit Êemo ga kao izuzetno plemenitog i dobrog prijatelja. Ljubav prema lovu, prirodi i lovaËkim druæenjima vodila ga je do posljednjeg dana. Dragi prijatelju, vjeËno Êeπ æivjeti u naπim mislima i lovaËkim uspomenama! Neka ti je vjeËna slava i hvala!

LD „Fazan“ Dekanovec

Ivo PuliÊ U 78. godini napustio nas je naπ dugogodiπnji Ëlan, prijatelj i lovac starog kova. Premda teπko bolestan, ostao je vjeran Ëlan naπeg Druπtva do zadnjeg dana. Uvijek Êemo ga se sjeÊati i velika mu hvala za sve πto je uËinio za lovstvo i naπe Druπtvo. PoËivao u miru Boæjem!

LD „Konavle“- Gruda

Milan Ruπnov Iznenadnom smrÊu, u 69. godini æivota, zauvijek nas je napustio naπ dugogodiπnji Ëlan, nosilac lovaËkog odlikovanja 3. reda. Volio je prirodu i lov, a nadasve lovaËka druæenja, πalu i pjesmu. Dao je velik doprinos uzgoju i zaπtiti divljaËi, nesebiËno je pomagao u redovnim lovovima, a bio vrijedan i marljiv u izgradnji lovaËkog doma i lovno-gospodarskih objekata. „Tetak“, hvala Ti za sve πto si uËinio za lovce i udrrugu!

LU “Ljeπtarka” KraljevËani

1-2/2010. LOVA»KI VJESNIK


Lovački vjesnik 1-2/2010