A
+. NAJVECA CVJETNICA Nalveia poznata cvjetnlca
(w6te.i. rnensit) koja ra5te u Siera lradreu u
Kalifornijiu 5AO-u,
I !
Poladena je 1892. 1994. inra
i
a sliana
ido
je grane
dugaike 152 m. zauzimala je povriinu od 0,4 hektara
F razdoblju cvata koje iraje pet tjedana, viit€ija je imala pribliZno 1,5
t,
fl
:esre u zr,nur
siolozi uobiaajeno dikte aii sviiet u pet calJtava:
arganizni bez jezgre
. Ptotoditta:
slazenij i
PovRitNA PREKRTvENA PLUTAJU.oM PAPRATI
NAJSPORIJE CVJETA B jka koja najsporije djeta je r jetka
Najveaa ,ablljezena povdlna vode
bollv jska Puya
potpuno prekrivena nom paprati. c"r'e^on Azo on japonicon, nnosila ie 958s m'?, no je dovoljno da prekrile 35 teni5kih iqralina. lzmjerena je 2000. ! ribniak!
od 3950 m. Njezin cvat pojavljuje se nakon 80 do lso godina. Nakon ito pro@.te, b ljka
Furukawa-5awanoike u japanskom gradu Kasusl.
Eotaniakom vrtu Kal fornijskog sveui liita u Berkeleyju u sAD'U narastao je do visine od 7,5 m i
I'IAJVIIA PAPRAT
prccvjetao vea u kolovozu 1985.,
Naiviia paprat na rvjetu je dryenana paprat cyaihea
nakon samo 28 godina.
a.rnral6, koja ntoze nara(ido
NAJSMRDUIVIJA BIUKA
vsine od 24 m iima listove
Poznata pod imenom 'cvijet stryina',
Na kopnu,
no rp h o p h a I I u s ti ta n u n lli arunr naFmrdljivijaje biljka
lolte (Drbnaea mi.rcipu/a) n.lik na skoliku zatvaEju se u desetlnkisekunde ( 100 milii€kund ) od trenut-
otganizmi koji nenaju k laraf i I i reprodu.i raju
vRsrA s NAJV|JE
vilesta ni.n i argan izni
organizam s najviie zabilje:en h kromosoma je paprat gujin jezik (oph ioglossu n reticutatu n) koja, prema procjeni, lma 14,{r kromosoma (ii720 pai). Ljudi maju samo 23 para kromo5oma.
4ni,'|alia (tivotinje): orsanizni koji uno'e
t .
t{ovl RtKoRo I'IOVOPOSTAVUTiIIRTKORD
-JKE NA NAJVECoJ NADMORSKOJ VISII{I lndia.N. D.laya je 1955. na
EILJKA KOJA
1870. na
umire.
KROMOSOMA
ramondii otkrivena
villn
himalaFkoj planln Kametu (7756 m), na nadmorskoj visini od 6a00 m, otkio dvije biljkecvjetnice E rna n iju h inalayentis i
jedan primjerak
^,ledutim, posaden 1958. na razinimora u
A
.
B
NAJVECA
rita.tski 'ra
Zemlji. Kad cvleta, ispulla iznimno neugodan zadah tlit.n snradu mesa koie se raspada, a mo2e sa se osjetitl na udajenostiod 800 m.
Bijka rane u praiumama 5umatre, vro ma o h je pro.vjeta o u EurcpiiliSAD u, otkad je biljka
a
*
I BIL.IKA KOJA NAJBRZE
v
IOVI
PTIJEN
linovi !€neine nuho
ka pod€zaja,
koj obtnodolaz od littu (narlic
lnsekta kojihoda po
dolje). U vodi, iovna mjelinica oblane mjeiinke (L'trkularia vulqad hvata ituu ua manje od jedne p€tstotlnke r€kunde, ho je tini
* n
podvod|olrt rilikom roF
it i.
lovi plten.