Issuu on Google+

DANAS PRILOG

Nova Capital Partners traži partnera koji dijeli Radićevu viziju

moja lisnica

NAJVEĆA KAMATA DO 12 POSTO Hrvati su se u krizi opametili, sve nas manje svakog mjeseca odlazi u nedopušteni minus, a banke su samo prošle godine kamatu za minus zaračunale na iznos od gotovo sedam milijardi kuna

Ponedjeljak 11/7/2011 23/8/2010 Ponedjeljak

fotolia

DOKAPITALIZACIJA IGh 2

Minus na tekućem - najskuplja pozajmica

CIJENA PŠENICE 8

Slavonija nova: Seljaci su kopirali naš model Županjska mlinska industrija ponudila je proizvođačima pšenice avans od 75 lipa za kilogram pšenice pohranjene u njihovim silosima. Planiraju otkupiti 40-50 tona pšenice

ponedjeljak 11/7/2011

broj 927 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

mOL ŽmIRIO NA LOŠE REZULTATE 4-5 Bahatim odnosom prema kupcima i još gorim odnosom prema zaposlenicima Sanaderov je kadar u samo tri godine drastično pogoršao poslovanje Proplina

Proplin novi mađarski adut u ratu za Inu

INTERVJU: VLADImIR PREVEDEN

'Europska rejting agencija natjerat će i hrvatsku Vladu na veću odgovornost'

Stariji partner konzultantske tvrtke Roland Berger sudjeluje na preliminarnim sastancima o osnivanju nove agencije koja bi trebala dokinuti oligopol američkog trojca Standard&Poor's, Moody's i Fitch

6

info&stav 2-3

business.hr

S&P potvrdio negativnu prognozu Brodosplit ugovorio brod Brodosplit je s nizozemskom brodarskom tvrtkom Jumbo Shipping ugovorio gradnju broda za prijevoz teških tereta (tzv. heavy lift broda), s opcijom gradnje još dva. Isporuka je predviđena u prvoj polovici 2013. Heavy lift brodovi još nisu građeni u hrvatskim brodogradilištima, a u Brodosplitu ističu da je riječ o tržišnoj niši koja im je strateški cilj

Agencija Standard & Poor's (S&P) opet je potvrdila važeći rejting Hrvatske 'BBB-' za dugoročno zaduživanje u domaćoj i stranoj valuti, kao i negativnu prognozu. Upozorava da su dosadašnji rezultati hrvatske Vlade u provedbi reformi tržišta rada i fiskalnih reformi neuvjerljivi te napominje kako bi rejting mogao biti snižen u idućih godinu dana ako se poveća proračunski manjak zbog predizborne potrošnje .

Ponedjeljak 11/7/2011

Glavni urednik, v.d.: Josip Jagić Pomoćnik glavnog urednika: Stanko Borić Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček art director: Miljenko Pukanić novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Biljana Starčić, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Dujić, Mario Kramer, Darko Marić, Nena Novaković tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0) 1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovčić Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385 (0) 1 555 1587 fax: +385 (0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385 (0) 1 555 1573 fax: +385 (0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385 (0) 1 555 1555 fax: +385 (0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555 1 600 E-mail:

redakcija@business.hr

DokaPItaLIZaCIJa InStItUta

Nova za IGH traži partnera ko Radićevu viziju nova Capital Partners bikovskog je, optimističnog raspoloženja u pogledu pronalaženja ulagača za veliku dokapitalizaciju Instituta IGH, rekao je za Business.hr thomas Frater, u nova Capital Partnersu zadužen za hrvatsku tvrtku. O veličini dokapitalizacije, kao ni njezinoj cijeni, Frater ne želi govoriti jer će ona biti određena kroz razgovore s partnerom ili partnerima, ako ih pronađu. Nova je započela proces prikupljanja ponuda i o ulagačima bi preko Zagrebačke burze trebala izvještavati IGH. Kako je rekao Frater, ocijenili su IGH dobrom kompanijom s ekspertizom

u svojoj djelatnosti u ovoj regiji, s dobro povezanim i upućenim menadžementom. Zadovoljni su i rezultatima koje tvrtka ostvaruje u posljednje vrijeme. Nova Capital Partners neće za IGH tražiti partnera nužno iz iste branše, nego, kako je rekao Frater "nekoga tko će dijeliti viziju menadžmenta IGH" o budućnosti poslovanja i dati dodanu vrijednost, a nemaju ni preferenciju o tome bi li partner trebao biti iz regije ili iz Sjedinejnih Država. Postupak razmatranja mogućnosti povećanja temeljnog kapitala IGH provodi s ciljem intenziviranja poslovanja na međunarodnom tržištu putem organskog rasta i akvizicija te

smanjenja financijskih rashoda, kaže se u priopćenju IGH. IGH naglašava kako ne može jamčiti da će razmatranje dokapitalizacije rezultirati povećanjem tržišnog kapitala, a ne može jamčiti ni cijenu po kojoj bi se kupovale nove dionice, kao ni ostale pojedinosti eventualne dokapitalizacije. U priopćenju koje je IGH povodom sklapanja dogovora s Nova Capital Partnersom objavio na ZSE-u, kaže se kako Institut IGH od dokapitalizacije očekuje dodatno jačanje financijske i tržišne pozicije, dugoročno zadržavanje liderstva u osnovnom poslovanju u Hrvatskoj i znatno

JURE RaDIĆ, direktor Instituta IGH

snimio saša ćetković

www.business.hr

brže osvajanje međunarodnih tržišta. Prema informacijama koje su dostupne na stranicama Nova Capital Partnersa, ta investicijska banka za kompanije u ovoj regiji osigurava kapital u visini od 25 do 250 milijuna dolara, a zadnji veliki posao u regiji istočne Europe bilo im je prikupljanje 17,5 miliju-

UPoZoREnJE S CRoatIa SUMMIta U DUBRoVnIkU

Verheugen: Pripazite kakve ulagače puštate u Hrvatsku I dok su sa svih strana pljuštale čestitke Hrvatskoj i premijerki Kosor na završetku pregovora s EU, s upravo završenoga Croatia Summita u Dubrovniku, osim načelnih fraza, malo se toga moglo čuti o daljnjem proširenju Unije i budućnosti ovog dijela Europe. Na dvodnevnoj konferenciji posvećenoj jugoistočnoj Europi brojni europski ministri ponavljali su kako je riječ o važnom signalu za regiju i Eu-

ropu, a prema izraženom entuzijazmu mogao se steći dojam da se skup održava 2004., a ne u jeku dosad najveće krize u eurozoni i EU. U moru ohrabrujućih, no prije svega opreznih, diplomatskih izjava posebno snažno odjeknulo je upozorenje bivšega europskog povjerenika za industriju, a prije toga i za proširenje Günthera Verheugena. "EU nema viziju, a uz to ima i slabo vodstvo",

istaknuo je. Govoreći o Hrvatskoj napomenuo je: "Bez brige, doći će investitori. No Hrvatska treba pripaziti kakve ulagače pušta. U Španjolskoj i Portugalu uvjerio sam se kako dolaze ulagači koji žele profitirati na niskim troškovima, a onda u kratkom roku nestanu, pa zemlja nema ništa od njihova dolaska." S konferencije su poslane i snažne poruke zemljama čiji državnici nisu sudjelovali: Srbiji i BiH. Naime,

postaje sve jasnije kako Srbija neće moći početi pregovore o članstvu dok ne prizna Kosovo. "Srbija mora priznati Kosovo, mora prihvatiti stvarnost", naglasila je zastupnica u Europskom parlamentu Doris Pack. Thomas Countryman, izaslanik američke državne tajnice, poručio je: "Od Srbije očekujemo mnogo, ne samo u suradnji s haaškim tribunalom i u pro-

››

biser dana Brod je opasan. Samo kažem: neka dođu kad sam ja tamo pa da odradimo 'Umri muški IV'

brojka

1,59

milijuna turista posjetilo je Hrvatsku u lipnju, što je 20 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine

MLaden krULjaC, general pukovnik, u razgovoru s Večernjakovom novinarkom tridesetak dana prije uhićenja, odgovarajući na pitanje je li točno da je šerif u slavonskom Brodu

Uvodnik

oji dijeli Kakvi roditelji, takva i djeca Petar Čobanković, ministar poljoprivrede

N

na eura za poljsku rudarsku tvertku Centrozap. Frater je rekao kako Nova Capital Partners prisutnošću u regiji želi pokazati da ima povjerenje u njezin razvoj i mogućnosti poslovanja, a vezivanjem uz velike i jake kompanije iz regije žele si otvoriti vrata i za nove slične poslove. Josip Jagić

vođenju reformi, nego i pokazivanju želje za rješavanjem pitanja Kosova." Ministri vanjskih poslova izrazili su zabrinutost situacijom u BiH, koja već mjesecima ne može formirati Vladu. No nitko nije ponudio rješenje za uređenje zemlje. Ostaje tako dojam da bi nakon ulaska Hrvatske u EU, ako to prođe na referendumu, širenje Unije na jugoistok trebalo stati na dulje vrijeme. U međuvremenu će Bruxelles i Zagreb morati pažljivo motriti što se događa u nesigurnom susjedstvu. m. Dobrašin

iste više nedefinirani seljaci nego poduzetnici. Niste maloumna djeca da vam netko govori što da radite i sijete. Svatko mora preuzeti odgovornost za svoje gospodarstvo, zagalamio je ministar poljoprivrede Petar Čobanković na seljake kao strog otac. A ti seljaci, baš kao razmažena djeca, stalno nešto hoće. Najnovija je ideja da bi i oni špekulirali s prodajom pšenice. I to netko treba financirati, pa gdje će drugo tražiti pare nego "u ćaće i matere". Svaki put su nešto iskamčili, pa što ne bi i sada, k'o da je cifra od pola milijarde kuna (koliko su procijenili da bi im ovaj put trebalo, dakako, za nove kredite) neki iznos. Mislim, neš ti pola milijarde kuna, to se na brdovitom Balkanu potroši taj čas. Farmeri su skužili da je trgovina bit posla (kakva proizvodnja!) jer najgore je prodavati žito nakon žetve, kada mu je cijena najniža. Pa što ne bi i oni negdje pohranili svoju robu i čekali da cijena naraste? Za to im trebaju dvije stvari: silosi, koji su gotovo svi u privatnim

snimio saša ćetković

Maja Grbić maja.grbic@business.hr

››

Farmeri su skužili da je trgovina bit posla (kakva proizvodnja!), jer najgore je prodavati žito nakon žetve, kad mu je cijena najniža. Pa što ne bi i oni negdje pohranili svoju robu i čekali da cijena naraste? Za to im trebaju dvije stvari: silosi, koji su gotovo svi u privatnim rukama, i novac, s kojim će preživjeti dok ne dođe pogodan trenutak za prodaju

rukama, i novac, s kojim će preživjeti dok ne dođe pogodan trenutak za prodaju. Vlasnici silosa, gotovo svi odreda, s time se slažu i najavljuju da će licencirati svoje skladišne kapacitete. Time će, kažu, podijeliti sa seljacima (ali i njihovim eventualnim kreditorima i državom) rizike s obzirom na poremećaje na tržištu robe. Tvrde da na prodaji pšenice i nisu ovih godina nešto puno zaradili kada se dobrim

godinama pribroje gubici iz loših (kao što je bilo 2008., kad su pšenicu kupovali za 1,5 kuna, a prodavali je ispod kune). Sad još treba pričekati što će reći bankari, bilo HBOR ili komercijalne banke. Bez njih sustav ne može zaživjeti, osim ako i drugi vlasnici silosa poput Slavonije nove ne odluče isplaćivati farmerima akontacijski iznos za pohranjenu pšenicu. Seljake, čini se, trenutačno

ne brinu rizici i nitko se ne pita što će ako cijena pšenice nastavi padati, pogotovo ako tržište preplave goleme količine ruskog žita. Koliko će dugo moći živjeti na kredit i čekati? Hoće li, u slučaju većeg tržišnog poremećaja, zatražiti novu financijsku injekciju? Uostalom, tako žive "ćaća i mater" već godinama, da ne kažemo desetljećima, pa što ne bi i oni? Kakvi roditelji, takva i djeca.

tema 4-5

MOL ŽMIRIO NA LOŠE REZULTATE Bahatim odnosom prem Sanaderov je kadar u samo tri godine drastično pogoršao poslov

Proplin novi m adut u ratu za Trenutačno u Ini postoji osam tvrtki kćeri koje djeluju relativno samostalno i čije je poslovanje transparentno te podložno kontroli državnih institucija. No u trenutku kada se tvrtka vrati pod skute matične kompanije, njezino poslovanje može postati mnogo netransparentnije i ostavlja mogućnost prelijevanja novca u ostale segmente Inina poslovanja bez suvišnih pitanja i objašnjenja, ali i otvara prostor za drukčije poslovne odluke koje mogu ići i prema ukidanju nekih segmenata poslovanja Priča o povratku Inine tvrtke kćeri Proplin pod okrilje matične kompanije još nije okončana, a iza te odluke na površinu izbijaju informacije i podaci koji cijeloj priči daju posve drugu sliku. Proplin je 2002. godine izdvojen iz okrilja Ine, nakon čega je organizirao samostalno poslovanje prodaje i distribucije ukapljenog naftnog plina (UNP) i autoplina. Proces izdvajanja započet je nekoliko godina prije na preporuku i savjet inozemnih konzultanata. No Mol kao dominantan suvlasnik Ine sada donosi posve obrnutu i, prema mišljenjima neovisnih stručnjaka, neutemeljenu odluku o povratku tvrtke pod okrilje matice. Neslužbene informacije do kojih je došao Business.hr kažu kako je jedan od glavnih motiva Molove odluku o vraćanju Proplina pod skute matične tvrtke zapravo nastojanje da se dodatno pojača Molova kontrola nad poslovanjem

Ine prije početka pregovora s hrvatskom Vladom. Trenutačno u Ini postoji osam tvrtki kćeri koje djeluju relativno samostalno i čije je poslovanje transparentno i podložno kontroli državnih institucija. No kada se tvrtka vrati pod skute matične kompanije, njezino poslovanje može postati mnogo netransparentnije i ostavlja mogućnost prelijevanja novca u ostale segmente Inina poslovanja bez suvišnih pitanja i objašnjenja, ali i otvara prostor za drukčije poslovne odluke koje mogu ići i prema ukidanju nekih segmenata poslovanja.

Zbjeg kadrova

Sve do 2006. godine, pod vodstvom bivšeg direktora Zlatana Vavre, Proplin je bio stabilna i vrlo profitabilna tvrtka. No te je godine došlo do naglog preokreta. Novi direktor Proplina Dario Karlovčan, koji je, kako smo saznali iz dobro obavi-

ještenih izvora, na to mjesto imenovan političkom odlukom tadašnjeg državnog vrha na čelu s bivšim premijerom Ivom Sanaderom i u sprezi s tadašnjom ministricom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marinom Matulović Dropulić, lošim je poslovnim odlukama, a prije svega gubitkom kontakta s najvažnijim kupcima, u samo tri godine drastično pogoršao poslovanje Proplina. Bahatim odnosom prema kupcima i još gorim odnosom prema zaposlenicima, od kojih ga dio otvoreno optužuje za mobing, a dio najstručnijih i najsposobnijih je, kako smo doznali, doslovno pobjegao iz Proplina, Karlovčan je uspio otjerati dobar dio kupaca, kako manjih tako i onih većih koji su dugi niz godina bili vezani upravo uz Proplin. Takav neprofesionalni odnos, uz činjenicu da su 2010. godine na tržište postepeno ušli i jaki konkurenti Crodux-

DARIO KARLOvčAN, smijenjeni direktor Proplina, pod čijim se vodstvom nekad uspješna kompanija pretvorila u tvrtku koja je samo lani izgubila 27 milijuna kuna Snimio Saša ĆetkoviĆ

plin i Petrol, dio je kupaca jednostavno gurnuo u ruke konkurenciji. Jedna od loših odluka koje se pripisuju upravo Dariju Karlovčanu jest drastično poskupljenje autoplina donošenjem Pravilnika o formiranju cijena UNP-a u svibnju 2009. , o čemu je odluka, kako smo doznali, donesena upravo na inzistiranje i pritisak Proplina na Ministarstvo gospodarstva. Rezultat je bio vrlo brzo vidljiv, jer je velik broj vlasnika automobila na plin odustao

od tog energenta i vratio se benzinu. Druga njegova odluka također je neshvatljiva: još 2007. Karlovčan je odobrio veliku investiciju u modernizaciju dvije punionice plina u bocama u Metkoviću i Zadru, a već 2010. godine te su punionice zatvorene zbog navodne neprofitabilnosti. U Zadru i Metkoviću ostala su poslovati samo skladišta UNP-a, a za uludo potrošen novac za modernizaciju nitko u Proplinu do danas nije dao razumno objašnjenje. Po-

ma kupcima i još gorim odnosom prema zaposlenicima vanje Proplina

business.hr Ponedjeljak 11/7/2011

mađarski Inu

PREGOVORI SA SINDIKATIMA

Još se ne zna koliko će biti otkaza U Ini nisu mogli točno kazati koliko će radnika Proplina dobiti otkaze, a koliko će ih biti premješteno na druga radna mjesta unutar grupe. "Proplin u ovom trenutku zapošljava 345 djelatnika. S obzirom na poslovno restrukturiranje koje je u tijeku, zaposlenici čija se radna mjesta zatvaraju bit će preusmjereni u druge službe odnosno pozicije u

sljedica je bila očita: u svega tri godine potrošene su sve unutrašnje rezerve tvrtke nakupljane u godinama pozitivnog poslovanja i pohranjivane u raznim fondovima, a dobit Proplina u 2009. zbog visokih cijena UNP-a od 70 milijuna kuna morala je od odobrenim kreditom od Ine biti vraćena Ini. Tradicionalno uspješna i profitabilna tvrtka, Proplin je u 2010. ostvario 27 milijuna kuna gubitka. Teško je shvatiti da ponašanje direktora Karlovčana, na čiju se neprofesionalnost i neprimjeren odnos nekoliko godina uzastopce pisme-

no žalio niz kupaca koji su postupno 'bježali' iz Proplina, nitko u Ini i Molu nije našao za shodno provjeriti, pa ni sankcionirati više od tri godine. To je učinjeno tek 2010., kada je već postalo očito da je Karlovčan nizom pogrešnih poslovnih odluka nanio golemu štetu tvrtki.

Sve brži pad

Osim te začuđujuće činjenice, čudno je bilo i objašnjenje njegove smjene koje je stiglo iz Ine, a u njemu je bilo navedeno da je Karlovčan smijenjen jer se Uprava Proplina "nije na pravi na-

čin snašla u novonastaloj situaciji i nije znala adekvatno odgovoriti na dolazak konkurencije na tržište". Čini se ipak da se u cijeloj situaciji loše snašla i Uprava Ine, koja nije znala ili nije htjela reagirati na informacije koje su konstantno pristizale i upozoravale na neprofesionalan odnos Karlovčana. Ništa bolje nije se snašla ni predsjednica NO-a Proplina, a Karlovčanovom smjenom i predsjednica Uprave, Mađarica Barbara Mesterhazy, koju je na to mjesto postavio Mol, jer ni ona nije reagirala na kon-

skladu s njihovim obrazovanjem i ekspertizom", rekli su u Ininu Sektoru korporativnih komunikacija. Dodali su kako Proplin priprema pakete otpremnina za radnike koji neće biti preusmjereni na druge pozicije, no ne zna se koliko će ih biti. O tome se pregovara sa sindikatima.

stantne pokazatelje pada rezultata poslovanja koji su, prema našim izvorima, bili vidljivi već 2008. , a nakon toga su nastavili još više padati. Katastrofalno poslovanje dovelo je i do dodatne nevolje jer je u tvrtki sa 370 zaposlenih zaključeno da je oko 130 radnika postalo tehnološki višak. Iako je Uprava Ine uvjeravala da će svi biti zbrinuti na prihvatljiv način i da neće biti otkaza, sindikati i radnici nisu im povjerovali, tvrdeći kako Uprava sprema otkaze za gotovo 200 ljudi Nakon svega navedenog čini se opravdanim posta-

viti pitanje zašto je Mol zažmirio na polagani, ali sigurni proces propadanja Proplina iako su godinama do Uprave stizale vijesti o sve lošijim poslovnim rezultatima? Ostaje zatražiti odgovor na pitanje tko danas ima najviše interesa od slabljenja Proplina i smanjenja njegova udjela na tržištu UNP-a u Hrvatskoj, ali i istražiti pokušava li Mol slabljenjem nekih segmenata Inina poslovanja ostvariti apsolutnu dominaciju na tržištu nafte i plina u Hrvatskoj. Sandra Carić Herceg

sandra.caric@business.hr

tema 6-7

INTERVJU: VladImIR PREVEdEN Partner konzultantske tv o osnivanju nove agencije koja bi trebala dokinuti oligopol amer

'Europska rejting ag i hrvatsku Vladu na Osnivanje rejting agencije iza koje stoji EU za hrvatske tvrtke značit će da moraju početi razmišljati i raditi po europskim standardima, a Vlada će morati ukidati praksu subvencioniranja neprofitabilnih djelatnosti te poduzimati ciljane investicije u područja budućeg profita jer će povratna informacija i kritika biti još izravnije i brže Bijes Europe zbog procjena kreditnih agencija traje već dulje, ali posljednje Moody'sovo smanjenje kreditnog rejtinga Portugalu, koji je spušten na razinu smeća, prelilo je kap i dodatno ugrozilo ionako krhki financijski sustav eurozone. Kako bi odgovorila na takve procjene koje ugrožavaju njezinu stabilnost, Europa je posljednjih dana krenula u osnivanje vlastite kreditne agencije koja bi, prema europskom mišljenju, trebala spasiti Europu od loših procjena "velike trojke" (Standard&Poor's, Moody's Investors Service i Fitch). Konzultantska kuća Roland Berger sudjelovat će u promoviranju, osnivanju i razvoju europske rejting agencije čije bi središte trebalo biti u Frankfurtu, a Business.hr o toj je temi porazgovarao s Vladimirom Prevedenom, partnerom Roland Bergera koji je i sam sudjelovao u preliminarnim sastancima o osnivanju nove agencije. Zašto se Europska unija od-

lučila na osnivanje rejting agencije? - Činjenica je da rejting zemalja i tvrtki danas rade američke agencije, prvenstveno Moody's, Standard&Poor's (S&P) i Fitch. Ako se analizira njihova uloga i učinak, ne može se ne primijetiti da su prekasno reagirale na krizu te da su svojim izjavama zaoštrile krizu pojedinih zemalja i tvrtki. Sada se čini da američke rejing agencije jednostavno nisu dovoljno osjetljive kada su u pitanju europske zemlje i tvrtke, pogotovo ako se u obzir uzmu zemlje koje primaju međunarodnu pomoć u financiranju dugova, zbog čega zaoštravaju pokušaje spašavanja tih zemalja i ruše njihov imidž. Europska je unija pak najveća ekonomska sila u svijetu i treba imati svoju globalnu rejting agenciju koja podržava i razmišljanje te iste Europe. Znači li to da Europa ne vjeruje dosadašnjim rejting agencijama i zašto?

- Rejing agencije su prije krize dosta toga krivo radile - ocijenili su dionice ili i zemlje dobrom ocjenom iako su one već bile u lošem stanju. Nisu činile što su trebale i za što su osnovane, a to je ocjena realne situacije.

Čini se da su prebrzo i nepažljivo obavljale posao te su time dale nerealnu situaciju, čime su produbljivale krizu i prije njezina početka produbljivanja. Što se točno zamjera agencijama?

- Zamjera im se što djeluju prociklično, a to znači da daju dobre ocjene dok se sve čini takvim, a kada počnu problemi, agencije ih zaoštravaju. Njihov bi zadatak trebao biti da unaprijed upozoravaju na

vrtke Roland Berger, sudjeluje na preliminarnim sastancima ričkoj trojca Standard&Poor's, Moody's i Fitch

business.hr Ponedjeljak 11/7/2011

gencija natjerat će a veću odgovornost' ››

Europska rejting agencija trebala bi raditi na globalnoj razini te time i podržavati europska razmišljanja na globalnoj razini. Svakako mora biti neovisna, to je jako važno. Razmišlja se o tome da najveće europske financijske institucije financiraju europsku rejting agenciju

Snimio hrvoje dominić

probleme te da u vrijeme njihovih izbijanja na površinu budu dio konstruktivnih rješenja kroz potrebnu osjetljivost za nastalu situaciju. Nedavno smanjenje rejtinga Portugala na status "junka" prekinu-

lo je oporavak europskih dioničkih tržišta. Burze u Frankfurtu, Parizu i Londonu zbog toga su zabilježile znatne gubitke. Troškovi za osiguranje nemogućnosti povratka kredita u Portugalu su znatno

porasli - portugalski CDS (Credit Default Swaps) porastao je za 79 bodova, na 850 bazičnih bodova. Smanjio se tečaj eura u odnosu na dolar. Kao dodatna reakcija na njihovu ocjenu slijedilo je podiza-

nje kamata u Kini, čime je povećan strah od usporavanja ekonomskog razvoja u toj zemlji sa svim globalnim posljedicama koje ono nosi. Vidimo da je sve povezano te da treba djelovati s više senzibiliteta. To je ukratko glavna primjedba Europske unije. Što bi europska kreditna agencija trebala točno ocjenjivati i hoće li se ograničavati samo na europske zemlje ili cijeli svijet? - Europska rejting agencija trebala bi raditi na globalnoj razini te time podržavati i europska razmišljanja na globalnoj razini. Hoće li to biti državni dug, privatni dug kompanija ili oboje? - Svakako mora biti neovisna, to je jako važno. Kako će točno izgledati, još se ne zna i o tome se pregovara. Sada se razmišlja o tome da najveće europske financijske institucije financiraju europsku rejting agenciju. Roland Berger je aktivno uključen u te razgovore i podržava tu inicijativu od početka. Što će osnivanje agencije značiti za Hrvatsku? - Za hrvatsku državu i tvrtke to će značiti da konačno moraju početi razmišljati i raditi po europskim standardima: osigurati likvidnost poslovanja, plaćati na vrijeme, pokretati hitan stečaj ili restrukturiranje u slučaju nelikvidnosti te imati određenu razinu vlastitog kapitala u bilanci. A za Vladu to znači smanjenje vanjskog duga, smanjenje administrativnog aparata, ukidanje prakse subvencioniranja neprofitabilnih djelatnosti te poduzimanje ciljane investicije u

područja budućeg profita. Ako se ne držimo toga, povratna informacija i kritika bit će još izravnije i brže jer smo za europsku rejting agenciju bliže nego što smo to za američke agencije. Što garantira da europska agencija za rejting neće napraviti iste pogreške kao i 'velika trojka'? - Europska rejting agencija se nakon osnivanja tek mora uhodati. No, važno je naglasiti da će poštovati sve propise Europske unije, što danas nije uvijek slučaj s američkim rejting agencijama i to je jedna od kritika Europske komisije. Na sastancima se raspravljalo o tome da i ESMA, europsko nadzorno tijelo nad vrijednosnim papirima, dobije ovlast oduzimanja licencije. Kako Europljani misle zadobiti povjerenje ostalog svijeta, odnosno tko će vjerovati toj agenciji ako postoji bojazan da će ona također biti pristrana s obzirom na to da se osniva kao europska agencija i kao protuteža velikoj trojci koja uglavnom dolazi iz SAD-a? - Europa je najveća ekonomska sila u svijetu, euro je valuta broj dva što se tiče globalnih deviznih rezervi. Neće biti teško uvjeriti svijet da to ima svoju vrijednost, a čini mi se da će financijski svijet biti sretan da dobije alternativu Amerikancima. Postoji li u Europskoj uniji protivljenje osnivanju agencije ili postoji konsenzus među članicama? - Većinski ima veliku potporu sa svih ključnih strana. To je prava paneuropska inicijativa i velika stvar. Ante Pavić

ante.pavic@business.hr

dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 11/7/2011

GENERALSKI KRIMINAL

Kruljcu mjesec dana istražnog zatvora

Zagreb. Zapovjedniku Hrvatske kopnene vojske generalu Mladenu Kruljcu i još petorici suokrivljenika koje Uskok tereti da su brojnim malverzacijama s građevinskim zemljištima oštetili općinu Sibinj i državni proračun za najmanje 16,5 milijuna kuna istražni sudac Županijskog suda u Osijeku odredio je

nakon saslušanja u subotu jednomjesečni istražni zatvor. Iza rešetaka će idućih mjesec dana zbog utjecaja na svjedoke, ali i mogućeg ponavljanja kaznenog djela, uz Kruljca boraviti i načelnik općine Sibinj Ivica Batinić, bivši član poglavarstva Ivan Mišković, poduzetnik Ivan Rimac, autoprijevoznik Željko Garić i čelnik brodsko-posavskog HDZ-a Zdravko Sočković. Batinića i Miškovića Uskok tereti da su od rujna 2007. do sredine 2008. u Sibinju, Slavonskom Brodu i Karlovcu omogućili poduzećima i pojedinicima

kupnju vrijednog građevinskog zemljišta ispod stvarne vrijednosti, čime su im pribavili višemilijunsku korist. Zemljište od oko 365 četvornih metara vrijedno oko 16,5 milijuna kuna Vlada je 2007. darovala općini Sibinj za izgradnju gospodarske zone. No Batinić i Mišković su htjeli povećati njegovu vrijednost, pa su s Kruljcem dogovorili da HV izgradi prometnice u zoni. Kruljac je potom protivno zapovijedi načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga naložio ustrojavanje snaga te je vojska izgra-

dila ceste, čime je državni proračun oštećen za najamnje 6,2 milijuna kuna. Batinić i Mišković su na dogovorenim natječajima prodali parcele po nižoj cijeni Rimcu i Gariću, koji su onda te parcele preprodali po višoj cijeni. Iz Ureda predsjednika RH jučer je pak priopćeno da je predsjednik Josipović na prijedlog načelnika Glavnog stožera OS RH i uz suglasnost ministra obrane donio odluku o razrješenju general pukovnika Mladena Kruljca s dužnosti zapovjednika Hrvatske kopnene vojske. B.hr

Slavonija nova: Seljaci su kopirali naš model UMJESTO HBOR-a, PRIVATNIK Županjska mlinska industrija ponudila je proizvođačima pšenice avans od 75 lipa za kilogram pšenice pohranjene u njihovim silosima. Planiraju otkupiti 40-50 tona pšenice, ali ne žele otkriti koliko su dosad prikupili ŽELJKO ZAdRO, šef virovitičkoga Vira, u grupaciji sa županjskom Sladoranom u ožujku je postao vlasnik Slavonije nove arhiva business.hr

U jeku pregovora o cijeni pšenice među seljacima je kao dobra vijest odjeknula ponuda županjske mlinske industrije Slavonija nova koja je odlučila proizvođačima pšenice ponuditi avans od 75 lipa za kilogram pšenice pohranjene u njihovim silosima. Tvrtka će razliku do pune cijene pšenice proizvođaču platiti kad se za tjedan dana formira otkupna cijena pšenice, s time da seljak ne mora odmah prodati svoju pšenicu. Pšenicu u silosu može držati koliko god hoće, šest mjeseci ili godinu dana, a za to vrijeme plaća skladišninu od 15 kuna po toni i raspolaže avansom. Kad je odluči prodati, to može dogovoriti sa Slavonijom novom ili drugim kupcem, ali u tom slučaju županjskoj tvrtki vraća

avansni iznos uvećan za kamatu od 7 posto godišnje.

Vlasničko zaleđe

U Slavoniji novoj kažu da su prvi izašli s tim modelom i da su ga predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) kopirali u svojim zahtjevima od Ministarstva poljoprivrede. Zatražili su, naime, da im na sličan način kao županjska tvrtka Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) isplati akontaciju od jedne kune za kilogram pšenice pohranjene u licenciranim skladišnim kapacitetima za koje jamči država. Traže da im se navedena kreditna sredstva HBOR-a odobre uz kamatu od tri posto godišnje bez valutne klauzule i tvrde da su takav model kopirali iz Srbije

po uzoru na njihov kompenzacijski fond. "Mi smo prvi izašli s tim modelom", ističe zamjenik direktora Slavonije nove Domagoj Markovinović, a razlog takva odnosa prema seljacima su nove prilike u kojima se zatekla županjska mlinska industrija. Tvrtku je u ožujku kupila grupacija proizvođača šećera koju čine županjska Sladorana i virovitički Viro na čelu sa Željkom Zadrom. "Kompanija se privatizacijom našla u novim, tržišnim uvjetima poslovanja i kako je iza sebe dobila financijsku snagu novog vlasnika, odlučili smo se na ovaj model koji je u obostranom interesu, i nas i seljaka. Seljaci su dobili avans i time smo ih privukli u naše silose jer nismo imali dovoljne količine ugovorene

proizvodnje pšenice. Budući da iza nas stoji grupacija Sladorana - Viro, naša je financijska snaga dovoljno jaka da možemo pratiti isplatu avansa i kupnju dovoljne količine pšenice uz rokove plaćanja od dan-dva nakon što se formira cijena", objašnjava Markovinović.

Nelicencirani

Slavonija nova planira otkupiti 40-50 tisuća tona pšenice, ali Markovinović nije želio otkriti koliko su dosad prikupili. Kazao je samo da su zadovoljni odazivom seljaka, dodavši kako ne traže svi avansne isplate. Nije želio komentirati cijenu pšenice od 1,25 kuna za kilogram koju nude Čakovečki mlinovi. "Na našu će cijenu najvi-

še utjecati stanje u okruženju, tj. cijene u Mađarskoj i Srbiji, jer smo izvoznici i jedino gdje možemo izvesti su susjedne zemlje poput BiH pa nam brašno mora biti konkurentno onome iz Srbije", rekao je naš sugovornik, dodajući kako ipak najveći dio proizvodnje ostaje u Hrvatskoj. Silose Slavonije nove nije licencirala država jer, kaže Markovinović, iza njih stoji vlasnička grupacija i nemaju problema s likvidnošću, ali su ih spremni licencirati ako taj sustav jače zaživi. U tom slučaju vlasnik silosa ima dodatne troškove jer mora uplaćivati 10 kn po toni u jamstveni fond, ali time privlači seljakovu robu u svoja skladišta. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

OGLAS

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 11/7/2011

PlINACRO I MONTMONTAŽA

Dogovorena 4. dionica plinovoda Benkovac-Split

Zagreb. Plinacro je u petak s Montmontažom potpisao ugovor vrijedan 58,52 milijuna eura o izvođenju radova na IV. dionici plinovodnog sustava Like i Dalmacije. Dogovorena je i gradnja četvrte dionice magistralnog plinovoda na dionici od Benkovca do Splita ukupne dužine 96 km. Plino-

vod bi trebao biti dovršen do kraja srpnja 2012. Četvrti dio plinovodnog sustava Like i Dalmacije sastoji se se od magistralnog plinovoda Benkovac-Split promjera cijevi 500 mm i radnog tlaka 75 bara, regionalnog plinovoda Šibenik-Knin, odvojnih plinovoda za Tisno i Trogir te mjerno-redukcijskih stanica na koje će se priključiti buduća distributivna mreža za te gradove. Ukupna vrijednost ovog dijela plinovodnog sustava je 179,50 milijuna eura. S. C. H.

NOVI SINDIKAT

Novi pravilnik o razminiranju na štetu radnika

Zagreb. Novi sindikat protivi se predloženim izmjenama pravilnika o načinu obavljanja poslova humanitarnog razminiranja jer se njima pogoduje poslodavcima, a ugrožavaju se zdravlje i sigurnost pirotehničara, rečeno je u petak na presici toga sindikata. Poslodavcima se odobrava povećanje dnevne kvadrature za

razminiranje, čime im se omogućuje i bolja zarada, dok će pirotehničari morati raditi više za istu ili manju plaću, ustvrdio je Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata, koji predstavlja pirotehničare zaposlene u državnoj tvrtki Mungos Razminiranje, a predložene izmjene idu na ruku ponajprije vlasnicima privatnih tvrtki za razminiranje. Dosad su pirotehničari imali dnevni limit 450 četvornih metara u pet sati, a izmjenama se omogućuje 20-postotno povećanje površine za dnevno razminiranje. H

Za 1600 kuna do novog kulinarskog standarda ČUVANJE BAŠTINE Ugostiteljski objekti koji u svom jelovniku imaju najmanje 70 posto jela s popisa jela gastronomske baštine dobit će poseban standard "Hrvatska autohtona kuhinja" Poseban standard "Hrvatska autohtona kuhinja" i istaknutu ploču s pripadajućim znakom moći će imati ugostiteljski objekti koji u jelovniku imaju najmanje 70 posto jela s popisa jela gastronomske baštine, istaknuto je u petak u Hrvatskoj obrtničkoj komori prilikom zagrebačkog predstavljanja tog projekta kojim se promovira hrvatska gastronomska ponuda. Pravilnik o utvrđivanju posebnog standarda "Hrvat-

ska autohtona kuhinja", koji su izradili predstavnici Ministarstva turizma, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskog kuharskog saveza, među ostalim, sadrži popis 500-tinjak tradicionalnih jela, ali nije konačan i u planu je brojka od tisuću do dvije tisuće jela.

Zaprimanje ponuda

Standard nije obavezan, a od ovog tjedna moći će se podnijeti zahtjevi HOK-u

za utvrđivanjem standarda za čiju je obradu potrebno izdvojiti 1000 kuna. U tijeku je zaprimanje ponuda za izradu ploča čije su cijene između 500 i 600 kuna. Time bi ugostitelji za procjenu i obradu zahtjeva te izradu table trebali izdvojiti oko 1600 kuna. "Projekt omogućuje povećanje konkurentnosti ugostiteljskih objekata te potiče korištenje domaćih kvalitetnih namirnica s malih obiteljskih poljopri-

U NOVOM PRAVIlNIKU nalazi se 500 tradicionalnih hrvatskih jela, a brojka bi trebala biti uvećana na 1000 do 2000 jela arhiva business.hr

vrednih gospodarstava, a čuva od zaborava našu kulinarsku baštinu", naglasio je

Željko Lenart, državni tajnik u Ministarstvu turizma, te pojasnio da se prvi put na

PO PORASTU NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU HRVATSKA 2. U EUROPI

U šest mjeseci 13 posto više noćenja, lipanj još U prvih šest mjeseci ove godine u Hrvatskoj je ostvareno više od 3,2 milijuna dolazaka turista, što je 11 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, a ostvarenih 13,7 milijuna noćenja porast je 13 posto, izvijestio je u petak u Krku ministar turizma Damir Bajs. Istaknuo je kako su rezul-

tati za lipanj još bolji jer je ostvareno 20 posto više dolazaka i 21 posto više noćenja. "Zabilježeno je povećanje broja domaćih turista pa se ispunjava prvi od dva strateška cilja u turizmu za ovu godinu, a to je povratak domaćega gosta. Drugi je cilj obrana povećanog tržišnog udjela na međunarodnom tržištu", naveo

je Bajs. Po porastima za prva četiri mjeseca na svjetskom turističkom tržištu Hrvatska je druga u Europi, iza Malte, sa 17-postotnim povećanjem dolazaka. Malta je ostvarila porast 23 posto, a europski prosjek je šest posto. Bajs je kazao da se očekuje nastavak ostvarenja dobrih rezultata i u iduća dva mje-

seca. Direktorski primorskih županijskih turističkih zajednica iznijeli su rezultate turističkog prometa za prvih šest mjeseci: najveći rast broja dolazaka ostvarila je Splitskodalmatinska županija (19 posto), a najveći broj dolazaka i noćenja ostvaren u Istri. Istaknut je i porast prometa u zrakoplovnim luka-

ma u čemu prednjači zadarska Zračna luka s porastom od 41 posto. Predstavnici Hrvatske turističke zajednice u inozemstvu izložili su pregled stanja na najjačim emitivnim turističkim tržištima za prvu polovinu godine. Snažan rast od 18 posto dolazaka i 19 posto noćenja bi-

NOVI UGOVOR

ENT-u posao s BH Telecomom od 10 mil. kuna

GORdANA KOVAčEVIć, predsjednica Ericssona Nikole Tesle snimio h. dominić

taj način ujedinjuju domaća autohtona kuhinja. Restorani koji u svojoj ponudi imaju manje od 70 posto tradicionalnih jela moći će u jelovnik pored određenog autohtonog jela staviti mali znak, odnosno naljepnicu, no neće moći ispred svog objekta imati standardiziranu ploču s nazivom "Hrvatska autohtona kuhinja".

dobar interes

"Interes je priličan i očekujemo da će prvo otvaranje i postavljanje ploče biti za dva do tri tjedna, no najviše je aktivnosti predviđeno za ranu jesen", najavio je Lenart. Cilj je prije svega, naglasio je Damir Crleni, predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza, hrvatske proizvode nuditi i trošiti kroz hrvatske restorane čime oni dobivaju dodanu vrijednost. Miroslav Folnegović Hulec, predsjednik Udruge hrvatskih restoratera, pohvalio je i podržao projekt, ali smatra da bi Ministarstvo turizma trebalo davati ploče besplatno kako bi motiviralo ugostitelje da se više bave autohtonom kuhinjom. Irena Habjanec

š bolji lježi se iz Austrije, slijede turisti iz Njemačka s povećanjem broja dolazaka za 17 posto i noćenja za 18 posto te iz Slovenije sa porastom od 13 posto dolazaka i 15 posto noćenja. S talijanskog se tržišta nakon nekoliko godina minusa bilježi rast, i to šest posto u dolascima i pet posto u noćenjima. H

Zagreb. Ericsson Nikola Tesla i BH Telecom ugovorili su nove poslove vrijedne više od 10 milijuna kuna, a riječ je o modernizaciji i povećanju kapaciteta fiksne mreže BH Telecoma. Stručnjaci ENT-a odmah kreću s radovima, a završetak je planiran do kraja godine, izvijestili su iz Ericssona Nikole Tesle. Potpisi-

vanje ugovora s kompanijom Ericsson Nikola Tesla nastavak je modernizacije i daljnjeg jačanja fiksne mreže BH Telecoma na temelju najsuvremenijih rješenja našeg partnera, izjavio je generalni direktor BH Telecoma Nedžad Rešidbegović. Predsjednica Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević istaknula je ugovoreni poslovi korisnicima BH Telecoma jamče odgovor na suvremene komunikacijske potrebe i predstavljaju kontinuitet u osuvremenjivanju mreže tog operatora. H

PRIZNANJA IZ SARAJEVA

Vlahović i Kovačević najmenadžeri

Rovinj. Na prošlotjednom izboru najmenadžera godine srednje i jugoistočne Europe, održanom u Sarajevu, međunarodni žiri proglasio je Antu Vlahovića najmenadžerom, a Adris grupu najkompanijom 2011., priopćili su iz Adrisa. Posrijedi je, ističu, nagrada koja se dodjeljuje menadžeri-

ma i kompanijama koji svoju državu i regiju „vuku“ naprijed u razvoju. Pristiglo je 2000 nominacija, a dodijeljeno je tridesetak priznamka u nekoliko kategorija. Titulu najmenadžera jugoistočne i srednje Europe osvojila je i Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle. Nositelji projekta su Nezavisna agencija za izbor najmenadžera BiH jugoistočne i srednje Europe, Europsko udruženje menadžera i časopis Euromanager te poduzetnici iz regije. B.hr

KOMPROMIS BANdIćA I SdP-ovaca

Od jeseni jeftinije parkiranje u javnim garažama Cijene parkiranja više ne bi trebale biti isključivo u ingerenciji gradonačelnika, već bi ih temeljem njegova prijedloga trebala donositi Gradska skupština. Premda je prvotan prijedlog SdPa bio da prihod od rezerviranih parkirališnih mjesta ide u blagajnu Zagrebparkinga, a ne Grada kao dosad, od toga se odustalo Premda su za sutrašnju sjednicu Gradske skupštine uputili dva prijedloga odluke o parkiranju u Zagrebu, SDP, koji ima većinu zastupnika, i gradonačelnik Milan Bandić mogli bi se ipak dogovoriti o jedinstvenom prijedlogu. Čini se da postoji dobra volja s obje strane, kako Zagreb ne bi dobio još jednu trakavicu kao što je ona o vrtićima, što je potvrdio i predsjednik zagrebačkog SDP-a Davor Bernardić. Tako bi na sutrašnju sjednicu po hitnom postupku trebao biti poslan novi prijedlog odluke o organizaciji i naplati parkiranja koji bi bio kompromis između Bandićevih i SDPovih zahtjeva. Uglavnom, cijene parkiranja više ne bi trebale biti isključivo u ingerenciji gradonačelnika, kao dosad, već bi ih temeljem njegova prijedloga treba-

biti niže". Premda je prvotan prijedlog SDP-a bio da prihod od rezerviranih parkirališnih mjesta ide u blagajnu Zagrebparkinga, a ne Grada kao dosad, od toga se odustalo. U 2010. taj je prihod iznosio 9,37 milijuna kuna.

Novi sektori

MIlAN BANdIć, zagrebački gradonačelnik

la donositi Gradska skupština.

Povlaštene karte

Bandić je zatražio i povećanje broja povlaštenih parkirališnih karata sa 400 na 600, a tu bi se sa Skupštinom mogao naći negdje na sredini. "Gradonačelnik traži da mu se umjesto 400 dodijeli 600 povlaštenih karata. Mi nismo za to, ali smo spremni popustiti i povećati ih na 500. Ne želimo da od parkiranja nastane trakavica kao što je slučaj s vrtićima", kazao je Davor Bernardić u petak na sjed-

snimio h. dominić

nici Odbora za poslovnik, Statut i propise Gradske skupštine. Zanimljivo je da je istog dana, gotovo u isto vrijeme, gradonačelnik Bandić kazao da je s Gradskom skupštinom uskladio stajališta o organizaciji parkiranja u gradu te najavio da će od jeseni doći do sniženja cijena parkiranja u javnim garažama u vlasništvu Grada Zagreba, što bi trebalo poboljšati njihovu popunjenost, koja je sada od 30 do 70 posto. Koliko će cijene biti manje, nije precizirao, samo je kazao da će "za neku kunu sigurno

Gradonačelnik i njegova bivša stranka suglasni su o uvođenju rezerviranih parkirališnih mjesta za potrebe vrtića i škola na kojima će biti dopušteno besplatno parkiranje od 15 minuta. Oni koji imaju oznaku za invalide moći će besplatno parkirati i na drugim mjestima ako su njihova zauzeta. Novost će biti i podjela I. i II. zone na parkirališne sektore, a uvodi se tjedna, mjesečna i godišnja parkirališna karta (dosad su se one mogle kupiti samo po povlaštenim uvjetima). Povlaštene parkirališne karte više ne bi vrijedile za cijelu zonu već samo za parkirališni sektor u kojem korisnik ima prebivalište, boravište ili sjedište. U određenim zonama moći će se u potpunosti ili djelomično zabraniti parkiranje (plava zona) ako za to postoji neki važan razlog za Grad Zagreb. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

OGLAS

moja lisnica

NAJVEĆA KAMATA DO 12 POSTO Hrvati su se u krizi opametili, sve nas manje svakog mjeseca odlazi u nedopušteni minus, a banke su samo prošle godine kamatu za minus zaračunale na iznos od gotovo sedam milijardi kuna

fotolia

Ponedjeljak 11/7/2011 23/8/2010 Ponedjeljak

Minus na tekućem - najskuplja pozajmica

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > minusi > krediti

14-15

7,39

kuna iznosio je u petak tečaj eura; kuna je oslabila 0,16 posto prema euru u odnosu na tjedan prije

5,18

kuna iznosio je u petak tečaj američkog dolara; kuna je prema dolaru oslabila 1,77 posto

1,54

posto pala je kuna prošlog tjedna prema švicarskom franku, tečaj je iznosio 6,11 kuna

8,27

97,42

kuna iznosio je u petak tečaj britanske funte; kuna je prema funti oslabila 1,51 posto

bodova iznosila je u petak vrijednost obvezničkog indeksa Crobis, koji je prošlog tjedna pao 0,53 posto

business.hr Ponedjeljak 11/7/2011

30 do 50 kuna iznosi cijena opomene za ula-zak u nedopušteno prekoračenje Kamata na dug po tekućem računu svim građanima od ovog mjeseca maksimalno će iznositi 12 posto s obzirom na lipanjsku odluku središnje banke o smanjenju eskontne stope s devet na sedam posto godišnje. Tako će oni koji su u minusu od 5000 kuna odsada godišnje plaćati maksimalnih 600, umjesto 700 kuna, no ta vrsta kreditiranja i dalje se preporučuje samo kao privremeno rješenje koje je, s obzirom na i dalje visoku kamatnu stopu, posve nerazborito koristiti kao trajni izvor financiranja. Ovisno o paketu ugovorenih usluga, kamata na dopušteno prekoračenje

tako se, javljaju iz sedam domaćih banaka - Hrvatske poštanske banke, Erste banke, PBZ-a, OTP-a, Raiffeisena, Splitske i Zagrebačke banke - kreće od 6,99 do 11,99 posto, a sve navedene banke ulazak u crveno naplaćuju maksimalnih 12 posto. Prije HNB-ove odluke kamate na dopušteni minus su se kretale od 6,99 do 14 posto, koliko je zaračunato na gotovo sedam milijardi kuna krajem prošle godine. Prema podacima koje smo dobili iz banaka, udjel klijenata koji imaju ugovoreno dopušteno prekoračenje kreće se od 50 do 80 posto, iako to ne znači da se dopušteni minus u

tom postotku i koristi. Nakon odobrenja dopuštenog prekoračenja klijenti sami odlučuju hoće li ili ne koristiti taj limit, u kojem iznosu i kojom dinamikom će do isteka dopuštenog prekoračenja vratiti eventualno korištena sredstva, pojasnili su iz Zagrebačke banke.

Minus do 50.000 kn

Iz PBZ-a dostavljaju i konkretnu brojku - od ukupnog broja građana koji imaju otvoren tekući račun s odobrenim prekoračenjem samo polovica njih ulazi u minus. Iznos maksimalnog dopuštenog prekoračenja banke određuju individuUMJEsTO dosadašnjih 700, građani će na 5000 kuna dopuštenog minusa plaćati 600 kuna godišnje fotolia

alno, prema preferencijama i željama korisnika, ali i njihovim kreditnim sposobnostima, i kreće se do maksimalnih 50 tisuća kuna, a umirovljenicima do 20 tisuća kuna. Što se prosječnog iznosa dopuštenog prekoračenja tiče, iz Erste banke javljaju kako se on kreće oko 6700 kuna, dok je prosječan iznos iskorištenog dopuštenog prekoračenja oko 4500 kuna. U odnosu na isto razdoblje prošle godine u toj banci bilježe blagi porast iznosa iskorištenih dopuštenih minusa, dok je situacija s ulaskom u crveno, odnosno premašivanjem dopuštenog limita u Splitskoj banci, unatoč krizi, obrnuta te udjel klijenata s nedopuštenim prekoračenjem pada.

Opomene i do 100 kn

Procedura u slučaju ulaska u nedopušteni minus u svim je bankama ista, nakon nekoliko dana one klijentima šalju opomene koje se u većini slučaje-

Maksimalne kamate na dozvoljeno prekoračenje po tekućem računu Erste HPB Splitska OTP RBA PBZ ZABA

11,95% 11,98% 11,99% 11.99% 11% 11,98% 11,99%

va naplaćuju, a zatezna kamata iznosi 12 posto. Iz OTP banke tako javljaju da nedopušteno prekoračenje klijenti u najvećem dijelu podmiruju u propisanom roku s obzirom na to da je riječ o klijentima sa stalnim priljevom koji prekoračenje koriste kraće vrijeme. Za ulazak u nedopušteno prekoračenje dostavlja se opomena koju većina banaka naplaćuje od 30 do 50 kuna, a sa svakom daljnjom opomenom ta naknada raste i najčešće iznosi 100 kuna. Odluku o smanjenju eskontne, odnosno diskontne kamatne stope Savjet Hrvatske narodne banke donio je na lipanjskoj sjednici, kada je ta stopa s obzirom na trend postupnog padanja kamat-

Novi Erste krediti po 5,5% Erste banka u ponudu je uvrstila nove uvjete stambenog financiranja za kupnju stanova svojih partnera građevinara. Povoljnije financiranje uključuje nižu kamatnu stopu, odobravanje kredita bez garantnog neplapologa i mogućnost nepla ćanja naknade za obradu kredita. Navedeni uvjeti bit će u ponudi do kraja kalen-

darske godine. Nove uvjete stambenog financiranja, u odnosu na one redovne, moći će ostvariti svi, bez obzira na to je li riječ o kupcima sa ili bez statusa klijenta Erste banke. Krediti se odobravaju do maksimalnog iznosa od 500.000 eura, u kunskoj protuvrijednosti, na najduži rok otplate do 25 odnosno 30 godina (ovisno o statusu klijenta) te uz mogućnost počeka otplate od 12 mjeseci. Kamatna stopa iznosi 5,5

NAkON ulaska u nedopušteni minus, banke šalju opomenu koju većina naplaćuje 50 kuna, dok sa svakom daljnjom cijena raste i do 100 kuna fotolia

posto godišnje za kupce sa statusom klijenta banke, bez plaćanja naknade za obradu kredita. Instrumenti osiguranja uključuju hipoteku omjera 1:1 te policu životnog osiguranja ili jamca. Za sve one koji se odluče na kupnju stana od građevinara partnera Erste banke, a nemaju status klijenta banke, povoljnija kamatna stopa u odnosu na redovne uvjete iznosi 5,9 posto godišnje, naknada za obraobra du kredita je jedan posto, a omjer hipoteke 1:1,15. B.hr

NOVA INICIJATIVA

HUO za financijsku pismenost Upravni odbor Hrvatske udruge osiguravatelja prihvatio je inicijativu za pokretanje projekta Financijska pismenost u Republici Hrvatskoj imajući u vidu iskustva europskih država i potrebe građana. Nacionalni program financijskog obrazovanja identificirao bi probleme i predložio rješenja koja će pojedincu omogućiti razlikovanje bitnih informacija o financijskim uslugama

od reklamnih savjeta i obavijesti te rješenja koja će pružiti dostupnost nepristranih, konkretnih i lako razumljivih informacija. Napominje se da razvijene zemlje i zemlje u razvoju oblikuju i usvajaju nacionalne programe financijskog obrazovanja koji predstavljaju programe za sustavno i koordinirano nastojanje podizanja razine financijske pismenosti pojedinca. Odredbe o zaštiti potrošača, mirovinska reforma i važnost individualne štednje za mirovinu nameću potrebu i nužnost takvog specifičnog oblika obrazovanja.

Iznos maksimalnog dopuštenog prekoračenja banke određuju individualno, prema preferencijama i željama korisnika, ali i njihovim kreditnim sposobnostima, i kreće se do maksimalnih 50.000 kuna, a umirovljenicima do 20.000 kuna nih stopa na novčanom i kreditnom tržištu smanjena s devet na sedam posto godišnje, čime se najveća dopuštena kamatna stopa za građane smanjila na 12 posto. Prema Zakonu o obveznim odnosima, eskontna stopa služi za izračun zakonske zatezne kamate, koja se određuje za svako polugodište iznova, a zakonska zatezna kamata polazna je veličina za određivanje najviše dopuštene ugovorne kamatne stope. To znači da se, slijedom odluke narodne banke i odredbi Zakona o obveznim odnosima, od 1. srpnja 2011. zakonska zatezna kamata u poslovnim odnosima između pravnih osoba određuje na 15 posto, a u odnosima između pravnih i fizičkih osoba 12 posto godišnje, te da je najviša ugovorna kamatna stopa u poslovima između pravnih osoba 22,5 posto, a između pravnih i fizičkih osoba 12 posto. Posljednje tri godine najveće dopuštene kamate za građane iznosile su 14 posto. Biljana Starčić

fotolia

STAMBENI

SVIMA

Minusi za slobodna zanimanja Iz svih sedam banaka koje su sudjelovale u anketi Business.hr-a, Hrvatske poštanske banke, Erste banke, PBZ-a, OTP-a, Raiffaisena, Splitske i Zagrebačke banke, javljaju kako na dopušteno prekoračenje pravo

imaju svi klijenti koji uredno posluju, uključujući i građane sa slobodnim zanimanjima. Oni imaju pravo na prekoračenje ako su klijenti banke i primaju plaću preko banke, naglasili su iz Splitske banke.

Tjedni pregled

naJbOlJiH 5 FOndOVa

9,80%

NFD Aureus US Algorithm Ilirika Gold AC Rusija Prospectus JIE MP-Bric HR

MAGMA

business.hr Ponedjeljak 11/7/2011

+

16-17

VIKTOR LENAC

5,88%

+

Tjedni dObiTnik/GUbiTnik

> minusi > krediti

Powered by

naJGOriH 5 FOndOVa 6,66 4,19 3,65 2,96 2,85

VB Cash Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond KD Victoria A1

Tjedni pregled

-1,37 -1,29 -0,92 -0,78 -0,77 Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STambeni krediT (kUPnJa nekreTnina, 75.000 eUra, 25 GOdina) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

Stambeni kredit uz državne subvencije

4,44%

411

123.154

4,35% Fiksna 72 mjeseca

Stambeni kredit uz subvenciju

4,51%

413

123.916

4,41% Fiksna 72 mjeseca

RBA

Stambeni kredit uz szbvenciju RH

4,54%

414

124.297

4,44% Fiksna 48 mjeseci

PBZ

PBZ stambeni kredit uz subvenciju

4,60%

417

125.062

4,50% Fiksna 48 mjeseci

OTP Hypo Alpe-Adria-Bank

ZABA ERSTE Volksbank HPB Baanco Popolare Karlovačka banka

NKS

KAMATA

Kredit uz subvenciiju

4,60%

417

125.062

4,50% Fiksna 48 mjeseci

Stambeni kredit uz državnu subvenciju

4,60%

417

125.062

4,50% Fiksna 48 mjeseci

Stambeni kredit uz subvenciju države

4,70%

417

125.062

4,50%

Subvencionirani stambeni krediti HPB-a

4,86%

423

126.986

4,65% Fiksna 48 mjeseci

Stambeni kredit za mlade

6,54%

497

149.122

6,30%

Promjenjiva

Stambeni kredit

6,78%

506

151.781

6,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Allianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

Promjenjiva

lOmbardni krediTi (10.000 eUra, 12 mJeSeci) BANKA ZABA RBA Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

krediT Za TUriZam (Za kUP., iZG., dOG. i rekOnST. ObJekaTa, 50.000 eUra, 10 GOd.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljivače u turizmu uz depozit

7,49%

578

69.235

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

Hypo Alpe-Adria-Bank

Turistički kredit za građane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Turistički kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane - Model II

8,43%

592

71.096

7,46%

Promjenjiva

Splitska banka ERSTE RBA

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - Model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

ERSTE

Turistički kredit za građane - Model I

8,68%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

ZABA

Kredit za razvoj turističke djelatnosti

8,87%

615

73.815

8,32%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turistički kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

Volksbank Podravska banka

* Podaci i izračuni u tablicama su informativni i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OrOČeNja / 10.000 eUra, 36 mjeseci BANKA

©TedNja Uz Mj. UPLaTe / 1000 € po 100 €, 36 mj.

PROIZVOD KAMATA

VRSTA

ZARAĐENA

VRIJEDNOST

KAMATE

KAMATA

PO DOSPIJEĆU

BANKA

PROIZVOD KAMATA

VRSTA

VRIJEDNOST

KAMATE

PO DOSPIJEĆU

DOBIT

Profitni devizni depozit

5,20% Promjenjiva

1.643

11,643

Banco Popolare

Otvorena devizna štednja

5,00%

Promjenjiva

5.027

427

Devizna štednja

4,75% Promjenjiva

1.494

11,494

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

4,80%

Promjenjiva

5.009

409

Bonus štednja

4,70% Promjenjiva

1.477

11,477

HPB

Dječja štednja

4,70%

Promjenjiva

4.999

399

Oročeni depozit

4,55% Promjenjiva

1.428

11,428

ERSTE

Medo Štedo dječja štednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392

Oročena devizna štednja

4,50% Promjenjiva

1.412

11,412

Volksbank

Bonus štednja

4,60%

Promjenjiva

4.991

391

Standardna štednja

4,25% Promjenjiva

1.330

11,330

Partner banka

Otvorena štednja

4,50%

Promjenjiva

4.983

383

Hypo Alpe-Adria-Bank

Oročena štednja

4,05% Promjenjiva

1.265

11,265

Karlovačka banka

Otvorena bonus štednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

IKB

Devizna štednja

4,00% Promjenjiva

1.249

11,249

Podravska banka

Dječja štednja Mravac

4,20%

Promjenjiva

4.956

356

Volksbank VB klub štednja

4,00% Promjenjiva

1.249

11,249

PBZ

PBZ perspektiva

3,65%

Promjenjiva

4.939

339

Devizna oročena štednja

3,60% Promjenjiva

1.119

11,119

ZABA

Dizajn štednja

3,20%

Promjenjiva

4.924

324

Banka Kovanica Partner banka Karlovačka banka Veneto banka HPB ERSTE

Volksbank Podravska banka

GOTOVINSKI KredITI (5000 eUra, 5 GOdINa) BANKA Hypo Alpe-Adria-Bank Volksbank

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

Nenamjenski kredit

8,91%

101

6.081

7,99% Fiksna 12 mjeseci

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

OTP

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

PBZ

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,00%

103

6.184

8,70% Fiksna 12 mjeseci

ERSTE RBA Splitska banka

Erste ljetni paket

10,24%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit - Model II (Bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Promjenjiva

Gotovinski ekspres kredit - PROMOTIVNA PONUDA

10,41%

104

6.270

9,29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10,87%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju motornih vozila - Croatia osiguranje - AKCIJA

8,20%

230

19.320

6,85%

Promjenjiva

Za kupnju novog automobila Model II

8,36%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - Model II

8,39%

230

19.295

7,45%

Promjenjiva

Autokrediti - suradnja s Opel partnerima - Model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

Autokrediti uz osiguranje potraživanja - Model B (uz fiducij i policu kasko osiguranja)

8,97%

236

19.827

8,30% Fiksna 12 mjeseci

Kredit za kupnju novih motornih vozila model B

9,27%

235

19.701

8,10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

HPB

aUTOKredITI - NOVI (15.000 eUra, 7 GOdINa) BANKA

PROIZVOD

Hypo Alpe-Adria-Bank Volksbank RBA ERSTE Banco Popolare PBZ ZABA Splitska banka OTP

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - Model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

KredITI za PLOVILa (25.000 eUra, 5 GOdINa) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TeKUĆI raČUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESEČNA NAKNADA

PREKORAČENJE

KAMATA NA MINUS

Tekući račun za studente Tekući račun za umirovljenike Tekući račun Tekući račun Tekući račun

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 11/7/2011

OSIGURANJE

Croatia isplaćuje 28,66 mil. kuna

Na glavnoj skupštini Croatia osiguranja održanoj u petak odlučeno je da se od prošlogodišnje neto dobiti Croatia osiguranja koja je iznosila 43,6 milijuna kuna za isplatu dividende za povlaštene i redovne dionice izdvoji ukupan iznos od 28,66 milijuna kuna, proizlazi iz obavijesti Croatia osiguranja na ZSE-u. Za dividendu za povlaštene dionice izdvojit će se 980

tisuća kuna i dividenda će iznositi 112 kuna po povlaštenoj dionici, dok će se za isplatu dividende za redovne dionice izdvojiti 27,68 milijuna kuna, a dividenda po redovnoj dionici iznosi 90 kuna. Tražbina za isplatu dividende dospijeva 30 dana od dana donošenja odluke o upotrebi dobiti za 2010. godinu. Od ukupne prošlogodišnje dobiti za statutarne rezerve izdvojit će se 10,35 milijuna kuna, u zadržanu dobit 2,4 milijuna kuna, a 2,18 milijuna kuna u zakonske rezerve. B.hr

ULJANIk PLOvIDBA

33 milijuna kuna za dividende

HRvOJU vOJkOvIćU nije dana razrješnica za rad u prošloj godini Snimio S. ĆetkoviĆ

Pulska Uljanik plovidba pozvala je u petak svoje dioničare na glavnu skupštinu društva koja će održati 24. kolovoza u Puli. Prema prijedlogu, lanjska neto dobit tog brodara od 72,5 milijuna kuna rasporedit će se radnicima (milijun kuna), podjelom dionica (725.000 kuna), 33 milijuna kuna kroz dividende, a 37 milijuna otići će u neraspoređenu dobit. N. S.

Spašavanje Badela 1862 je pr NACIONALIZACIJA Proizvođač alkoholnih pića iza kojega se godinama vuku repovi zbog niza pogrešnih poslovnih odluka vraća se pod okrilje države, koja za 238 milijuna kuna potraživanja po porezima dobiva većinu dionica

ZvJEZDANA BLAžIć, predsjednica Uprave Badela, spašavanje svoje tvrtke može zahvaliti i predizbornoj odluci Vlade Jadranke Kosor Snimio hrvoje dominiĆ

Država i Kapitalni fond postat će uvjerljivo najveći vlasnici Badela nakon što se taj proizvođač pića dokapitalizira po modelu C. No neki su uvjereni da je spas Badela motiviran i političkim pitanjima. Naime, o Badelu ovisi i velik broj malih proizvođača grožđa i ostalih kooperanata za koje stečaj tvrtke predstavlja velike gubitke u kućnom proračunu. Teorija je to koju je iznio jedan

od domaćih burzovnih analitičara. "Država mora osigurati te vinograde i velik broj ljudi koji radi na njima, a stečaj Badela nekoliko mjeseci prije parlamentarnih izbora nije najsretnije rješenje za Vladu. Badel će biti spašen bez obzira na to što Vlada nema izlaznu strategiju i vremenski horizont upravljanja Badelom, a nepoznato je ima li i krizni menadžment. Veliko je pitanje

kako će se država jednog dana riješiti Badela", pita se izvor. Za neke druge izvore u spasu Badela nema ništa sporno, a inicijativu hvale jer će kompaniji ipak omogućiti da preživi. "Spašavanje Badela ni po čemu nije različito od spašavanja banaka u Sjedinjenim Američkim Državama", tvrdi jedan od tržišnih analitičara. Badel 1862 objavio je u petak poziv na glavnu skup-

Sadaπnja vlasniËka struktura Badela

MoguÊa buduÊa vlasniËka struktura Badela

%

% PBZ 11,80% (skrb. raË.) Marijan Ruædjak 11,03% (osn. raË.) RH 7,70% (zast. raË.) Boæenko Lozo 7,25% (osn. raË.) Anto PerkoviÊ 4,82% (osn. raË.) SOCGEN / KD 4,32% (skrb. raË.) Ante VranËiÊ 2,66% (osn. raË.) Ivan KovaË 1,33% (osn. raË.) Grafpex 1,20% (osn. raË.) Draæen Vidman 0,92% (osn. raË.)

dræava 65%

Kapitalni fond 10%

ostali vlasnici 25%

Izvor: SKDD

OGLAS

predizborni potez štinu iz kojeg se vidi da će tu kompaniju, osim države, dokapitalizirati i državni Kapitalni fond. Na skupštini zakazanoj za 20. kolovoza dioničari bi prvo trebali donijeti odluku o pokriću gubitka iz 2009., koji je iznosio 130 milijuna kuna, i dijela gubitka iz 2010. od 19,89 milijuna kuna smanjenjem temeljnog kapitala za 150 milijuna kuna.

Izgubili 260 mil. kn

Badel je prošlu godinu zaključio s gubitkom od 260,87 milijuna kuna, a preostali gubitak od 240 milijuna kuna planira pokriti s dobiti u poslovanju na teret budućeg poslovanja društva, sukladno planu poslovanja koje je Uprava izradila za razdoblje 2011.-2017. godine. Temeljni kapital bit će smanjen sa 225,63 na 75,2 milijuna kuna, i to tako što će nominalna vrijednost dionice biti smanjena sa 300 na 100 kuna. Nakon toga temeljni kapital Badela bit će povećan za 238,55 milijuna kuna, jer će država potraživanja od 206,55 milijuna kuna pretvoriti u vlasnički udjel, dok će Kapitalni fond upisati 32 milijuna kuna. Država će tako u dokapitalizaciji upisati 2.065.510 novih redovnih dionica Badela, a Kapitalni fond 320.000 dionica. Nakon dokapitalizacije temeljni kapital Badela 1862 iznosit će 313,76 milijuna kuna i bit će podijeljen na 3.137.616 dionica nominal-

ne vrijednosti 100 kuna. Podsjetimo što znači model C, odnosno kakva sudbina čeka Badel ako mu ga Vlada odobri. Riječ je o paketu mjera za pomoć poduzetnicima koji su se našli u teškoćama zbog krize nakon sredine 2008. godine. Konkretno, u slučaju modela C, koji je okarakteriziran i kao "model nove nacionalizacije tvrtki", riječ je o djelomičnom ili potpunom otpisivanju duga državi i ulasku države u vlasništvo poduzeća. Svoj udjel država može naknadno prodati strateškom partneru, a jedini kriterij koji je potrebno ispuniti da bi država otpisala dug jest realan plan restrukturiranja koji treba odobriti Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.

Plaćaju avansno

Tako je Badel morao otpustiti 165 radnika, skresati troškove na svim poljima, prodati dio imovine koja ne ulazi u osnovnu djelatnost te pripojiti tvrtku kćer Eu-robev, proizvođača bezal-koholnog asortimana grupe, matičnoj tvrtki. Osim toga, rezovima rashoda kašnjenje plaća srezali su na 15 dana, što je napredak u odnosu na situaciju početkom prošle godine kada su zaposlenici plaću čekali puna tri mjeseca. Posljedica je to blokade Badelova računa kojim tvrtka, zbog neplaćenih obveza, nije mogla raspolagati više

od tri mjeseca. Zbog neplaćenih trošarina tvrtka je izgubila i trošarinski broj, što znači da je nabavu sirovina morala plaćati avansom, po nepovoljnijim uvjetima. To ju je stajalo oko 100 milijuna kuna prihoda u prošloj godini, ali je ipak smanjila operativni gubitak na 33 milijuna kuna u 2010. godini. Nikola Sučec badelov najpoznatiji proizvod 

arhivab.hr

komentar

Grčki BDP past će i nagodinu Veljko Drakulić, direktor Bonlinea, zastupnika rejting kuće Dun & Bradstreet za Hrvatsku

radikalne mjere štednje koje je Grčkoj nametnula eU zajedno s mmF-om tu će zemlju i nagodinu gurnuti u ekonomski minus, a nezaposlenost će narasti na 14,7 posto Dok većina država u svijetu bilježi stagnaciju ili lagani ekonomski oporavak, Grčka (uz Japan, Libiju i Portugal) bilježi pad BDP-a već treću godinu zaredom. Izgledi za iduću godinu također nisu obećavajući, pa tako D&B predviđa da će grčka ekonomija i u idućoj godini pasti za 0,1 posto, što bi značilo da joj BDP pada četiri godine zaredom i da je zemlja u ozbiljnoj ekonomskoj krizi. To se odrazilo i na nezaposlenost koja je sa 7,7 posto u 2008. skočila na 12,6 posto u 2010. godini, a u 2012. predviđa se da će biti na razini od 14,7 posto, što je gotovo dvostruko više od europskog prosjeka. Zbog toga je grčko stanovništvo iz dana u dan sve nezadovoljnije, što pokazuju i nedavni prosvjedi. Godinu dana nakon odobrenja spasonosnog paketa EU i MMF-a za provođenje oštre politike štednje grčka ekonomija i dalje izgleda

tmurno. Proračunski deficit narastao je na 10,5 posto BDP-a (a godinu ranije iznosio je 9,6 posto), što je prisililo vladu na dodatan paket štednje. U travnju je vlada predstavila svoj plan dodatnih fiskalnih mjera kako bi smanjila deficit ispod 1 posto do 2015. godine. Rizik implementacije tih mjera veoma je visok i predviđa se da vlada neće moći ispuniti svoja obećanja. Samim time strani investitori nisu sigurni hoće li Grčka uspjeti izbjeći dužničku krizu usprkos paketu mjera. U isto vrijeme prinosi na obveznice nastavljaju rasti i dostizati rekordne razine, a smatra se da će zemlja imati velikih problema pri posudbi 27 milijardi eura na međunarodnim financijskim tržištima, koliko će joj trebati iduće godine. Sve mjere štednje i dalje će ekonomiju držati u recesiji. Postupno dizanje kamatne stope europske središnje banke također će negativno utjecati na rast i na ionako slabu domaću potrošnju te će povećati troškove poslovanja jer su poduzeća već sada pod velikim pritiscima poreza i veoma im je teško doći do dodatnog novca od banaka. Zabrinjavajuća je činjenica da je u prvom kvartalu ove godine broj nenaplaćenih mjenica porastao za 38,2 posto te se očekuje da će biti sve veći broj nenaplativih kredita. Zbog svih tih pokazatelja Grčka bi se uskoro mogla naći u kategoriji zemalja s visokim rizikom ulaganja.

investor 20-21

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Veliki obrat u ratu za Magmu, u kojemu se ne biraju sredstva, natjerao je ulagače na kupnju dionica tog problematičnog trgovačkog lanca pa je Magma u petak zabilježila najveći rast cijene na Zagrebačkoj burzi. Promjena je slijedila nakon što je objavljeno da je Adria design, tvrtka u 51-postotnom vlasništvu Slobodana Vučićevića, ponovno otvorila sva prodajna mjesta Turbo limača i sve zaposlenike vratila na posao.

Zagrebačka banka HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Belišće AD Plastik Lovački rog d.d. za ugostiteljstvo i turizam Đuro Đaković holding SN holding Dom holding Končar - elektroindustrija Dalekovod Belje Tehnika Institut IGH Magma d.d. Atlantska plovidba d.d. Petrokemija Ericsson Nikola Tesla Laguna Novigrad Ingra Dukat Viro tvornica šećera d.d. Jadroagent Auto Hrvatska Končar Karlovačka banka Konzum Uljanik plovidba Luka Ploče Banka Brod HUP - Zagreb Viadukt Solaris Centar banka Atlas nekretnine Jadranski naftovod Fima validus Atlantic grupa Valamar grupa Končar Luka Rijeka Arenaturis Hidroelektra niskogradnja Agromeđimurje Podravka prehrambena industrija d.d. Dioki d.d. Hrvatski duhani Jadransko osiguranje Vupik Maistra Adris grupa Tisak Lavčević Liburnia Riviera Hoteli Lucidus dioničko Badel 1862 Slavonski zatvoreni investicijski fond Istraturist Umag d.d. Privredna banka Zagreb Mlinar mlinsko-pekarska industrija Jadran tvornica čarapa HTP Korčula Croatia osiguranje d.d. Croatia lloyd Riviera Poreč Proficio Kaštelanski staklenici Slobodna Dalmacija Slatinska banka HGspot Fima proprius d.d. Jadroplov d.d. Hoteli Cavtat

+ Nakon što je posljednja tri dana rasla, dionica AD Plastika u petak je zabilježila pad cijene od 2,27 posto. Stopa pada bila je dovoljna da cijenu spusti ispod razine od 130 kuna. Promet je bio nešto veći nego dan prije i iznosio je 1,4 milijuna kuna, pri čemu se trgovalo sa 11.262 dionice u 134 transakcije. AD Plastik je unatoč padu u petak na tjednoj razini zabilježio rast cijene od 0,58 posto.

Redovan promet: 13.009.916,64 Kn

CROBEX: +0,48%

Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

292.50 256.50 690.00 129.00 1,399.00 65.50 176.99 79.20 636.08 225.03 96.12 1,435.09 1,620.00 6.99 640.00 192.08 1,417.50 11.10 15.07 648.00 455.05 650.00 355.00 1,218.65 85.00 205.20 580.00 1,060.01 3,742.78 1,250.00 228.00 330.00 251.04 44.00 2,901.00 10.00 699.99 63.10 1,319.99 175.00 76.00 130.19 898.76 319.55 60.50 70.00 2,998.00 70.33 65.00 257.42 192.57 176.99 1,900.00 23.05 70.00 16.16 284.99 570.00 637.00 100.00 70.00 5,579.00 2,501.33 229.99 19.69 2,415.00 23.00 110.31 7.70 21.01 136.00 50.00

303.00 257.37 690.00 132.01 1,399.00 68.77 180.08 83.90 650.00 233.57 98.00 1,517.99 1,689.50 8.33 650.00 198.44 1,435.00 12.10 15.34 650.00 470.00 650.00 355.00 1,245.00 91.00 210.00 585.00 1,094.83 3,742.78 1,290.00 238.00 359.00 251.04 45.00 2,975.00 10.10 704.00 65.00 1,330.00 179.98 77.60 136.00 898.76 323.95 62.20 70.00 2,999.00 72.20 65.00 257.43 198.67 177.00 1,900.00 26.85 73.22 22.01 284.99 574.00 637.00 100.00 70.10 5,579.00 2,501.33 229.99 19.69 2,415.00 23.00 110.31 8.60 21.01 136.00 50.00

303.00 257.37 690.00 129.00 1,399.00 65.50 180.08 82.00 649.60 230.01 97.90 1,517.99 1,640.00 8.00 643.01 198.44 1,421.00 12.10 15.27 650.00 455.26 650.00 355.00 1,230.00 85.00 205.20 580.00 1,079.00 3,742.78 1,250.00 229.00 359.00 251.04 44.00 2,915.03 10.10 700.00 63.10 1,330.00 179.98 77.60 130.20 898.76 323.94 62.20 70.00 2,999.00 71.01 65.00 257.42 192.57 177.00 1,900.00 26.85 73.22 22.01 284.99 570.00 637.00 100.00 70.00 5,579.00 2,501.33 229.99 19.69 2,415.00 23.00 110.31 7.70 21.01 136.00 50.00

3.77% 0.14% 5.99% -2.27% 0.65% -1.68% 2.24% 3.77% 1.03% 2.00% 0.93% 4.69% -0.30% 14.29% -0.77% -0.27% 0.28% 0.00% 0.00% 7.38% 0.06% 0.00% 4.41% 0.65% -5.45% 0.00% 0.02% -1.10% 41.24% -0.01% -3.78% 8.79% -1.17% -4.35% -2.02% 1.00% 0.70% 0.00% 2.31% 3.81% 2.78% 0.01% 12.20% 1.23% 3.53% 4.49% 1.66% -1.35% -5.63% 0.09% 0.30% -1.61% 0.00% -0.30% 7.44% -12.42% 0.20% -0.52% 0.00% -0.99% -0.16% -0.38% 0.05% 4.54% 9.15% -2.70% 3.88% 0.00% 2.80% -4.50% 0.00% -9.09%

5,638 6,534 2,170 11,262 500 8,232 2,744 5,914 687 1,626 3,557 226 197 35,615 404 938 116 14,300 10,147 177 235 135 222 60 790 327 114 61 17 46 210 102 135 696 10 2,380 34 336 16 115 265 153 20 54 283 218 5 205 218 43 53 57 5 358 123 391 30 13 10 60 85 1 2 20 200 1 102 19 227 80 9 15

1,688,610.22 1,677,662.91 1,497,300.00 1,464,317.18 699,500.00 546,229.38 492,387.97 485,843.31 445,793.78 371,138.17 346,874.69 338,036.97 324,075.71 278,927.54 259,774.42 182,231.40 165,795.00 158,830.00 154,820.67 115,000.00 109,490.47 87,750.00 78,810.00 74,498.65 69,523.80 68,449.20 66,640.00 65,577.09 63,627.26 58,215.40 48,478.22 35,698.50 33,890.40 30,682.18 29,450.03 23,918.00 23,835.88 21,648.10 21,264.99 20,346.00 20,164.00 19,966.76 17,975.20 17,384.50 17,311.65 15,260.00 14,994.00 14,565.19 14,170.00 11,069.36 10,407.51 10,088.93 9,500.00 8,858.38 8,845.06 8,600.06 8,549.70 7,446.00 6,370.00 6,000.00 5,953.50 5,579.00 5,002.66 4,599.80 3,938.00 2,415.00 2,346.00 2,095.89 1,862.20 1,680.80 1,224.00 750.00

19,406.66 21,075.65 803.38 541.75 98.17 212.03 480.81 612.31 1,670.85 527.60 804.30 287.60 260.07 38.99 897.33 663.01 1,892.27 188.72 114.53 1,950.00 631.29 72.05 177.50 75.56 113.83 4,658.63 336.40 240.20 9.53 589.22 104.61 221.76 15.69 146.78 2,165.42 27.29 2,334.01 397.25 258.27 1,076.37 169.36 81.23 37.20 1,755.76 251.42 59.00 374.88 106.90 711.38 1,746.36 459.59 84.64 575.02 67.96 55.07 73.65 1,332.33 10,872.62 124.48 14.16 29.92 1,716.09 362.88 840.27 77.05 274.33 120.09 101.37 2.54 42.09 222.59 30.71

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

365 dana Najniža Najviša 200.00 252.00 420.00 85.10 1,390.00 22.36 135.01 27.87 430.00 217.00 54.00 871.01 1,106.00 6.00 635.00 105.50 1,181.00 8.80 11.00 310.02 290.37 528.00 302.00 909.99 53.00 147.00 533.50 1,048.00 2,205.01 1,115.16 190.00 171.00 240.00 27.00 2,380.00 5.00 680.00 28.68 975.00 161.54 33.03 119.00 551.00 243.06 60.08 27.00 2,486.50 41.77 51.00 242.21 135.00 161.10 1,900.00 14.03 57.03 16.16 240.04 461.06 637.00 82.01 57.00 4,502.00 2,488.01 140.00 11.52 612.00 20.01 98.00 7.02 17.01 127.00 50.00

303.00 315.99 700.00 152.00 1,820.00 72.00 245.00 95.99 699.48 337.00 118.99 1,614.00 2,500.00 69.90 905.00 209.89 1,650.00 12.41 27.38 675.00 507.77 711.99 410.00 2,099.98 94.88 225.50 662.00 1,900.00 3,742.78 1,595.99 346.00 359.00 290.00 66.85 3,520.00 14.50 829.99 72.00 2,300.00 267.02 86.00 197.89 1,003.00 343.97 99.00 149.99 3,401.00 108.90 70.00 305.00 244.98 275.00 2,697.00 33.33 88.50 33.00 380.00 708.00 637.00 125.00 99.97 6,299.00 3,100.00 259.65 25.00 4,990.00 60.00 132.37 39.95 25.95 176.84 55.00

REgIONAlNE I SvjETSKE BuRzE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com Najniža

KRKA GORENJE TELEKOM SLOVENIJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA PETROL PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK MERCATOR PIVOVARNA LASKO AKTIVA NALOZBE DELO PRODAJA 1. IZDAJA HELIOS ZAVAROVALNICA TRIGLAV KD GROUP

BANJALUČKA BURZA

Najviša

Zadnja Prosječna Promjena Količina

59,79 9,19 71,01 0,60 6,50 104,04 209,00 0,69 162,00 8,60 3,80 50,00 360,00 13,62 41,99

60,49 9,38 72,01 0,62 6,60 104,40 212,00 0,69 164,60 9,00 3,90 50,00 360,00 14,49 42,00

60,15 9,38 72,00 0,62 6,60 104,04 211,00 0,69 164,60 9,00 3,80 50,00 360,00 14,00 42,00

Promet

valuta: EUR - euro 60,02 9,30 71,92 0,61 6,56 1,04 210,44 0,69 163,21 9,00 3,85 0,50 360,00 14,38 41,99

0,60 % 1,90 % 0,69 % 3,17 % 0,00 % -0,34 % 0,38 % -0,14 % 1,60 % 12,22 % 0,00 % 0,00 % -0,28 % 1,45 % 0,00 %

54222 3.254.294,50 6265 58.273,80 572 41.137,21 40682 24.651,19 3191 20.935,57 19921 20.773,34 75 15.783,55 20890 14.414,10 87 14.199,90 1068 9.610,80 1871 7.209,80 12720 6.360,00 11 3.960,00 243 3.494,26 80 3.359,97

valuta: BAM - konvertibilna marka

RSRS-O-E REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 5 MERK-R-A MERKUR AD BANJA LUKA RFUM-R-A RAFINERIJA ULJA AD MODRICA RSRS-O-C REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ZPTP-R-A ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA RSRS-O-D REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 RSRS-O-B REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZERS-R-A ZELJEZNICE RS AD DOBOJ TOPA-R-A TOP AD BANJA LUKA

29,80 0,55 0,19 36,51 6,15 32,95 35,92 0,04 0,40

30,19 0,55 0,19 36,51 6,16 33,00 35,99 0,04 0,40

30,18 0,55 0,19 36,51 6,15 33,00 35,99 0,04 0,40

0,30 0,55 0,19 0,37 6,15 0,33 0,36 0,04 0,40

-0,76 % 251263 0,00 % 124877 -4,52 % 100000 0,00 % 34250 0,00 % 1194 2,55 % 12400 -0,03 % 10611 0,00 % 68650 -11,89 % 4805

75.435,94 68.807,23 19.000,00 12.504,68 7.345,60 4.090,60 3.812,87 2.471,40 1.922,00

SARAJEVSKA BURZA valuta: BAM - konvertibilna marka FBIHK1C FBIHKN FBIHKC FBIHKM FBIHK1E ELGJR FBIHKO FBIHK1A FBIHK1B

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA N FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA M FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E ELEKTRO GRUPA D.D. JAJCE FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA O FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B

BEOGRADSKA BURZA NIIS SLNP AERO COKA AIKB IMLK ELKR SJPT TETO AGBN CSPR JESV CRNX MTBN BIPB

NIS a.d. Novi Sad Sloga a.d. Novi Pazar Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Coka duvanska industrija a.d. Coka AIK banka a.d. Niš Imlek a.d. Beograd Elektrometal a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej TE-TO a.d. Senta Agrobanka a.d. Beograd Centrosrem promet a.d. Stara Pazova Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Carnex a.d. Vrbas Razvojna banka Vojvodine a.d. Novi Sad BIP u restrukturiranju a.d. Beograd

MAKEDONSKA BURZA TNB ALK SPAZ TEL KMB SBT RMDEN03 RMDEN10 GRNT REPL STIL TPLF OHB KOMU

TUTUNSKA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE SKOPSKI PAZAR SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 03 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 Garant a.d. Futog REPLEK SKOPJE Stil a.d. Kraljevo TOPLIFIKACIJA SKOPJE OHRIDSKA BANKA OHRID KOMUNA SKOPJE

33,00 79,01 97,50 92,20 27,10 220,00 70,09 42,01 39,00

34,00 79,02 97,50 92,25 28,00 220,00 70,09 42,01 40,00

705,00 400,00 546,00 1.800,00 3.000,00 2.111,00 800,00 760,00 2.720,00 7.304,00 360,00 6.100,00 1.110,00 2.601,00 29,00

718,00 400,00 559,00 1.800,00 3.005,00 2.200,00 800,00 769,00 2.720,00 7.500,00 360,00 6.100,00 1.110,00 2.750,00 35,00

3.515,00 4.400,00 6.000,00 503,00 3.720,00 2.570,00 93,50 87,30 605,00 41.100,00 195,00 3.770,00 1.500,00 462,00

34,00 79,01 97,50 92,25 27,10 220,00 70,09 42,01 40,00

33,35 3,03 % 49192 1.640.336,00 79,01 0,00 % 11250 888.880,00 97,50 0,00 % 7856 765.960,00 92,22 0,14 % 7523 693.767,60 27,95 -4,95 % 15687 438.406,20 220,00 -12,00 % 1480 325.600,00 70,09 -1,28 % 3009 210.900,81 42,01 0,00 % 1917 80.533,17 39,05 0,00 % 749 29.246,00

Pivovarna LAŠKO Bosnalijek Gorenje Mercator NIS

+12,22% +3,68% +1,9% +1,6% +1,42%

Krka

Rafinerija ulja Modriča -4,52% Tutunska banka Skopje -2,99% Agrobanka -1,36% Imlek -1,23% Garant Futog -0,74%

Sloga Novi Pazar

+0,6 -6,98 Osim što je sa 3,3 milijuna eura prometa bila uvjerljivo najtrgovanija dionica na Ljubljanskoj burzi, dionica Krke u petak je konačno dosegnula 60 eura, porastavši u odnosu na prethodni dan 0,6 posto. Tijekom dana dionicom Krke trgovalo se po najvišoj cijeni od 60,49 eura, a najniža je iznosila 59,79 eura. Drugoj na listi najtrgovanijih, dionici Gorenja, za to je mjesto bilo dovoljno samo 58.273 eura.

Padom od gotovo sedam posto u petak se na Beogradskoj burzi istaknula dionica novopazarske Sloge, čija je zadnja cijena iznosila 400 dinara. To je ujedno bila jedina cijena po kojoj se tom dionicom trgovalo tijekom dana, a promet od 4,4 milijuna dinara bio je dovoljan za drugo mjesto na popisu najlikvidnijih izdanja. Šest je dionica u Beogradu posljednjega dana u tjednu ostvarilo milijunske promete.

valuta: RSD - srpski dinar 716,00 400,00 553,00 1.800,00 3.000,00 2.168,00 800,00 763,00 2.720,00 7.497,00 360,00 6.100,00 1.110,00 2.709,00 30,00

714,24 400,00 549,81 1.800,00 3.000,33 2.167,98 800,00 763,16 2.720,00 7.497,03 360,00 6.100,00 1.110,00 2.708,94 29,59

1,42 % 34266 24.474.059,00 -6,98 % 11100 4.440.000,00 1,28 % 6623 3.641.417,00 0,00 % 1000 1.800.000,00 -0,10 % 457 1.371.150,00 -1,23 % 581 1.259.597,00 0,00 % 1220 976.000,00 0,39 % 1163 887.554,00 4,62 % 235 639.200,00 -1,36 % 76 569.774,00 0,00 % 1567 564.120,00 0,35 % 71 433.100,00 0,00 % 313 347.430,00 -2,10 % 127 344.035,00 0,00 % 8241 243.815,00

valuta: MKD - makedonski denar

3.515,00 3.515,00 3.515,00 -2,99 % 4.400,00 4.400,00 4.400,00 -0,01 % 6.000,00 6.000,00 6.000,00 0,00 % 510,00 504,93 504,93 -0,01 % 3.750,00 3.728,27 3.728,27 0,40 % 2.600,00 2.582,62 2.582,62 3,27 % 93,50 93,50 57,65 0,00 % 88,00 87,65 54,04 0,25 % 605,00 605,00 605,00 -0,73 % 41.101,00 41.100,60 41.100,60 -0,00 % 195,00 195,00 195,00 -0,83 % 3.770,00 3.770,00 3.770,00 1,32 % 1.501,00 1.500,95 1.500,95 0,01 % 462,00 462,00 462,00 -2,94 %

400 1.406.000,00 220 968.000,00 160 960.000,00 1710 863.434,00 220 820.220,00 146 377.063,00 5661 326.353,72 5595 302.354,58 340 205.700,00 5 205.503,00 480 93.600,00 20 75.400,00 40 60.038,00 112 51.744,00RZLV

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REgIONAlNI INdEKSI BIRS +0,57% +0,84% 1.018,01 Belex15 FIRS +0,02% 727,11 +0,05% 1.947,74 Belexline MBI10 +0,16% 1.356,43 +0,05% 2.574,24 SASX10 MONEX20 +0,33% 11,458.56 -1,90% 1.003,49 SASX30 Stanje indeksa na zatvaranju u petak 8. srpnja 2011. 1.038,51 -0,48% SBITOP 738,40

EuROPSKI INdEKSI WIg20 +1,30% 2.792,22 -0,72% 6.061,09 dAX BuX +0,95% 22.356,24 -0,02% 7.479,77 CAC40 ATX 2.782,00 +1,15% 4.000,77 +1,27% MICEX Stanje indeksa na zatvaranju u petak 8. srpnja 2011. 1.720,81 -19,72% FTSE100

AMERIčKI INdEKSI djIA +0,74% S&P500 +1,05% 12.719,49 1.353,22 NASdAQ +1,36% Stanje indeksa na zatvaranju u 2.872,66 četvrtak 7. srpnja 2011.

Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG GRVG TLSG NF1N KBMR SOS2E PETG PBGS MELR PILR ATPG DPR1 HDOG ZVTG KDHR

+

Oznaka

Ponedjeljak 11/7/2011

+

Powered by

business.hr

investor 22

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova Powered by

tjedni komentar

marko repecki, HR portfolio.com

P

roteklog tjedna prevladavali su pozitivni rezultati te je 71 od ukupno 92 fonda zabilježio porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -1,37 do +6,66 posto. Najveći porast kod dioničkih fondova zabilježili su NFD Aureus US Algorithm (+6,66 posto) i Ilirika Gold (+4,19 posto). Najveći gubitnik kod dioničkih fondova bio je fond Raiffeisen C. Europe kojem je vrijednost smanjena za 1,29 posto, a slijedi ga PBZ Equity fond s padom od 0,92 posto. Kod mješovitih fondova najveći dobitnik je AC GBEM koji je ostvario porast vrijednosti od 1,23 posto, a slijedi ga ICF Balanced s porastom od 1,08 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova zabilježio je fond PBZ Global kojem je vrijednost smanjena za 0,71 posto, a iza njega je Agram Trust s padom od 0,61 posto. Kod obvezničkih fondova porasli su ZB bond (+0,27 posto) i Raiffeisen Bonds (+0,07 posto), a najveće su padove zabilježili OTP euro obveznički kojem je vrijednost smanjena za 0,49 posto i HI-conservative s minosom od 0,48 posto. Novčani fondovi imali su uglavnom pozitivne rezultate, a najuspješniji je Erste Euro-Money s porastom od 0,25 posto. Promatramo li rezultate od početka godine, najuspješniji dionički fond je HPB dionički kojem je vrijednost u 2011. godini porasla za 11,36 posto. Kod mješovitih fondova vodeći je ICF Balanced s prinosom u ovoj godini od 11,53 posto. Kod obvezničkih odnosno novčanih fondova najuspješniji su HPB Obveznički (+3,68 posto) i Erste Euro Money (+1,92 posto).

Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn € kn € kn € € € kn € € € kn € kn € kn € € kn € kn € $ kn kn €

139,6459 7,2451 10,6989 332,7684 113,7215 94,7822 43,1513 321,2523 100,5200 85,4228 26,8877 446,4195 8,4528 56,1100 158,9791 47,8256 91,8803 59,9113 131,6100 12,5926 104,6953 104,4200 100,9300 51,6754 69,0505 107,8600 13,7181 112,2119 52,4800 35,2800

3,03 2,12 2,01 1,75 1,61 1,46 1,44 1,43 1,31 1,29 1,28 1,20 1,17 1,17 1,11 1,10 1,10 1,07 1,02 0,92 0,85 0,81 0,81 0,78 0,75 0,73 0,72 0,66 0,58 0,43

-3,73 -6,33 -5,79 -4,39 -2,50 -0,22 -6,49 0,01 -5,62 3,25 -4,25 -1,46 -0,74 -5,32 -6,21 -1,77 -5,63 -5,70 -0,66 -4,51 -5,05 -2,91 -4,92 -3,85 -4,72 1,05 -3,36 -7,64 2,19 -1,97

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

2,74 3,73 1,35 3,32 1,96 5,60 4,33 3,12 1,23 3,51 4,27 3,34 9,37 3,55 6,70 3,77 0,69 4,44 8,70 8,40 1,50 7,76 5,03 4,13 3,98 7,18 3,79 2,67 3,38 3,77

07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011

DIOnIčkI fOnDOVI IlNFD Aureus US Algorithm KD Nova Europa KD Energija MP-Bric HR OTP Europa Plus NFD Aureus Global Developed AC Rusija MP-Global HR ZB BRIC+ Platinum Blue Chip NFD Aureus BRIC MP-Mena HR HI-growth Raiffeisen Emerging Markets Ilirika JIE VB High Equity Ilirika Gold Prospectus JIE ZB trend KD Prvi izbor Ilirika BRIC Raiffeisen World ZB aktiv Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock ZB euroaktiv Platinum Global Opportunity NFD Aureus New Europe C-Zenit Erste Total East

-7,25 -1,77 -2,70 -10,57 0,30 -4,99 -7,86 -1,70 -6,51 -0,56 -8,22 -11,30 -2,44 -9,82 -9,58 -4,08 -4,55 -5,07 -3,99 -3,99 -14,05 -1,53 -3,34 -17,15 -1,37 2,23 -4,70 -8,06 3,66 8,72

29,62 18,34 15,31 4,28 8,53 4,12 9,66 17,21 5,62 1,80 -3,01 6,39 5,70 2,63 2,40 4,46 N/A 5,99 5,59 8,90 0,66 9,79 6,80 -8,97 16,60 10,14 15,16 -1,19 5,39 15,33

12,97 -8,28 5,14 -5,39 6,77 -0,95 -17,65 -6,80 0,42 -4,39 -13,53 3,35 -1,78 -15,04 7,17 -17,78 N/A -10,91 3,21 2,78 3,10 0,56 0,18 -14,79 -8,89 1,06 -8,45 4,41 -17,36 -24,16

-4,98 -0,98 -1,84 -10,43 1,30 -2,88 -7,25 0,18 -5,70 0,66 -7,04 -8,68 -2,20 -8,84 -7,31 -3,83 -8,18 -3,61 -3,08 -3,11 -12,48 -0,67 -2,93 -16,73 -0,77 3,64 -3,18 -8,34 4,78 8,49

25,617 19,724 9,104 6,147 9,993 53,283 8,268 4,858 160,943 8,575 8,971 4,319 65,853 22,898 86,557 12,000 3,869 23,028 162,811 5,358 28,656 40,203 489,396 5,251 230,939 242,574 7,819 9,852 6,102 114,266

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI INFD Aureus Emerging Markets Balanced kn Ilirika JIE Balanced € HI-balanced € ZB global € ICF Balanced kn KD Balanced kn PBZ Global fond kn C-Premium kn AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € Erste Balanced € HPB Global kn OTP uravnoteženi kn ST Balanced kn Raiffeisen Prestige € Raiffeisen Balanced € Agram Trust kn Allianz Portfolio kn Obveznički fondovi - Bond funds

80,0903 145,9326 10,1931 142,2900 126,1336 8,1333 107,9609 5,7439 10,7848 128,7900 103,2528 114,5957 165,4944 108,1700 152,2400 70,7254 118,8240

1,00 0,81 0,61 0,50 0,49 0,44 0,21 0,21 0,20 0,17 0,13 0,13 0,11 0,10 0,07 -0,04 -0,06

1,28 -5,51 0,34 -4,73 6,38 -3,18 -2,12 1,08 -2,74 1,90 -0,36 -2,37 -1,98 -1,45 -2,92 0,95 1,41

-6,69 -5,09 -1,05 -3,76 12,24 -4,65 2,59 2,03 -4,34 4,07 5,78 5,41 -3,78 -0,37 -2,78 0,97 2,68

0,92 4,98 5,62 2,05 10,96 -0,70 12,38 5,36 0,82 14,03 1,50 8,88 -6,38 2,92 3,44 6,74 11,84

-4,36 7,18 0,20 3,58 2,86 -3,71 5,23 -11,77 3,28 0,40 0,56 2,48 6,11 6,09 4,86 -0,79 8,33

-5,63 -3,81 -0,59 -3,59 11,53 -2,86 3,36 2,70 -4,10 5,42 5,54 6,50 -3,07 -0,18 -1,91 1,14 3,16

13,636 40,401 77,333 697,986 18,878 6,686 314,407 12,222 13,997 115,522 96,530 39,296 16,528 173,224 302,973 15,593 8,214

4,98 5,45 9,37 10,01 9,18 5,47 9,82 4,43 2,35 10,47 5,76 5,56 8,49 1,33 8,86 2,99 2,16

07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011

€ € kn € € € € €

125,8177 161,3100 166,7353 177,5400 135,0100 131,7821 129,1149 11,7015

0,24 0,06 0,02 -0,01 -0,02 -0,05 -0,06 -0,08

-3,14 0,28 0,76 -0,22 1,05 0,32 0,85 0,72

-0,67 1,10 2,92 1,64 3,50 1,68 3,40 2,87

0,99 1,25 7,98 4,94 7,25 4,39 6,24 4,32

4,22 4,89 7,93 6,50 4,55 4,44 4,54 1,69

-0,84 1,38 2,96 1,78 3,60 1,71 3,68 2,91

18,340 173,931 74,580 550,057 632,865 202,100 28,826 8,401

5,56 10,01 6,70 9,12 8,10 8,33 5,76 9,37

07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011

€ € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn kn kn kn $ € kn

141,3352 127,4419 147,0600 140,3100 140,9646 137,2102 133,8979 124,2233 117,2941 11,5092 10,8432 109,9644 104,3025 133,9453 164,8846 125,3449 107,6200 100,9988

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

0,46 0,59 0,52 0,53 0,78 0,64 0,52 0,50 -0,70 0,67 0,74 0,65 1,78 0,52 0,55 0,21 0,98 0,50

0,95 1,16 1,39 1,12 1,61 1,27 1,18 1,39 0,04 1,51 1,41 1,25 1,79 1,02 1,24 0,53 1,88 N/A

1,91 2,69 3,22 2,90 3,01 2,98 2,79 2,62 1,73 3,03 3,07 2,81 3,14 2,20 2,45 1,21 3,41 N/A

3,21 4,26 4,72 4,27 4,51 4,30 5,20 4,00 4,44 5,19 3,94 4,51 2,20 6,14 4,67 3,69 4,19 N/A

0,98 1,20 1,44 1,18 1,67 1,32 1,24 1,44 0,11 1,56 1,46 1,30 1,71 1,05 1,29 0,57 1,92 1,00

117,835 561,310 1413,336 1026,761 117,063 37,739 363,999 217,259 172,700 183,565 29,076 170,544 7,005 1257,331 2602,710 42,394 199,641 5,040

10,96 8,96 8,37 8,10 7,79 7,52 5,76 5,54 3,67 2,78 2,09 2,16 1,94 12,27 10,96 6,24 1,79 0,45

07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011 07.07.2011

ObVeznIčkI fOnDOVI OTP euro obveznički ZB bond Capital One Raiffeisen Bonds Erste Bond PBZ Bond fond HPB Obveznički HI-conservative

nOVčanI fOnDOVI ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash PBZ Novčani fond ZB plus PBZ Dollar fond Erste Euro-Money Certus Cash

OGLAS

HT i AD plastik držali brokere budnima SAMo 80 MILIJUNA Tjedni promet dionicama, ne uključujući blok-transakciju dionicama Belišća, iznosio je samo 80 milijuna kuna, pri čemu su najlikvidniji bili HT i AD Plastik Uz iznimku blok-transakcije Belišćem, prošli će trgovinski tjedan burzovna publika jako brzo zaboraviti. Naime, Crobex je uglavnom stagnirao, a na tjednoj je razini pao za 0,13 posto, na 2233,63 boda. Crobex 10 u istom je trgovinskom tjednu kliznuo za 0,34 posto, na 1205,93 boda. Redovan promet dionicama opet je bio ispod razine od 100 milijuna kuna te je iznosio 81 milijun kuna. Na tjednoj razini, osim Belišća, najlikvidniji je bio HT sa 15 milijuna kuna prometa, kojem je cijena porasla

za 0,14 posto, na 257,37 kuna. "I dalje je vidljiva nezainteresiranost ulagača, Crobex već danima oscilira u uskom rasponu od samo 10-ak bodova u jednom ili drugom smjeru. Tržište je i dalje bez jasnijih smjernica, a i utjecaj s inozemnih tržišta vrlo je limitiran.

Moguć rast prometa

Može se očekivati da će ovo ljetno razdoblje ostati takvo, no ne bih isključio mogućnost ad hoc povećanja obujma trgovanja u slučaju nekih značajnijih

dobrih ili loših vijesti s domaćih ili stranih tržišta", kazao je za Hinu analitičar odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria banke Dalibor Balgač. Nakon što je posljednja tri dana rasla, dionica AD Plastika u petak je zabilježila pad cijene od 2,27 posto. Stopa pada bila je dovoljna da cijenu spusti ispod razine od 130 kuna. Promet je bio nešto veći nego dan ranije te je iznosio 1,4 milijun kuna, pri čemu su protrgovane 11.262 dionice u 134 transakcije. AD Plastik je, usprkos padu u petak, na tjednoj razini

JoSIP bobAN, predsjednik AD Plastika, čija je dionica u petak pala više od dva posto snimio hrvoje dominić

ipak zabilježio rast cijene od 0,58 posto.

Veliki obrat

Veliki obrat u ratu za Magmu u kojemu se ne biraju sredstva natjerao je ulagače na kupnju dionica tog problematičnog trgovačkog lanca pa je Magma u petak zabilježila najveći rast cijene na Zagrebačkoj

Indeksi se zazelenjeli na kraju tjedna

Plusom od 0,84 posto istaknuo se slovenski indeks

Nikola Sučec

bRoJkE

REGIJA

Posljednji trgovinski dan prošloga tjedna konačno je donio predah na burzama u regiji, čiji su indeksi uglavnom bilježili rast vrijednosti.

burzi od 14 posto. Do te promjene je došlo nakon što je objavljeno da je Adria design, tvrtka u 51postotnom vlasništvu Slobodana Vučićevića, ponovno otvorila sva prodajna mjesta Turbo limača i sve zaposlenike vratila na posao. Zadnja cijena dionice iznosila je osam kuna.

SBI TOP, koji je tjedan završio na 738,4 boda. Trgovinom u Ljubljani dominirala je dionica Krke sa 3,2 milijuna eura prometa, a cijena joj je porasla 0,6 posto, konačno premašivši 60 eura. Promet od 58.300 eura

dionici Gorenja bio je dovoljan za drugo mjesto na popisu najlikvidnijih, a i tom je izdanju cijena porasla u odnosu na zadnju zabilježenu od četvrtka, i to 1,9 posto, popevši se na 72 eura. Sarajevski SASX-10 porastao je pak 0,33 posto,

a ulagačima je najzanimljivija bila dionica Bosnalijeka na koju je utrošeno 14.900 konvertibilnih maraka. Zadnja cijena te dionice iznosila je 12,9 KM, što je porast od 3,68 posto u odnosu na prethodni trgovinski dan. B. St.

0,05 0,16 posto porastao je beogradski BELEX 15

posto porastao je makedonski MBI 10

Jerry Seinfeld, stand-up komičar kojeg je proslavila (i učinila bogatim) serija koja je nosila njegovo prezime i u kojoj je imao glavnu ulogu, prodaje jednu od svojih kuća - imanje u Tellurideu u Coloradu za koje će novi vlasnik morati izdvojiti 18,3 mi-

lijuna dolara. Kuća od 1300 kvadrata sa 11 spavaćih soba i 14 kupaonica nalazi se na 26 jutara zemljišta u slijepoj ulici - očito zvijezde ne vole da im smeta promet - a okućnica se može pohvaliti održavanim stazama i potokom. Imanje se nalazi blizu Tellu-

ride Ski Resorta, iz kuće puca pogled na planinske vrhove Sunshine i Wilson, tu je i grijana garaža za četiri limena ljubimca i terasa površine 510 četvornih metara, a u kompletu se dobije i - sav namještaj. Nikolina Rivosechi

DObiTniCi DAnA (ZSE) Agromeđimurje +12,2 % Solaris +8,79 % Badel 1862 +7,44 % Dukat +7,38 % Belišće +5,99 %

Slavonski ZIF Hoteli Cavtat Maistra Karlovačka banka FIMA Proprius

39 Raste

gUbiTniCi DAnA (ZSE)

9 Nema promjene

-12,42 % -9,09 % -5,63 % -5,45 % -4,5 % 27 Pada

arhiva business.hr

nije smiješno - slavni komičar za kuću u Coloradu traži 18,3 mil. USD

inDeKSi CROX Mirex

Vrijed. 1,239.44 162,94

Prom. 0,47% 0,02%

Sirova nafta 98,67 Prirodni plin 4,19 Zlato 1.532,18 Srebro 36,41 Goveda 112,02 Kava 299,18

2,09% 3,68% 0,23% 1,50% 0,00% 0,05%

DOlAR pO DOlAR pOgAčA, KAMen pO KAMen...

UKRATKO...

Lehman Brothersa. Da Buffett ne preza od toga da novac uloži u ono što tvrdi, pokazao je još jednom kladeći se s donedavnim savjetnikom za proračun Baracka Obame Peterom Orszagom da će stopa nezaposlenosti pasti ispod 8 posto prije predsjedničkih izbora u SAD-u (studeni 2012. godine). Dok Orszag ne vjeruje da je to moguće, Buffett mu je naumio dokazati da je u pravu i okladom uzeti jedan dolar. D. B.

arhiva business.hr

Buffett ‘hrabro’ uložio jedan dolar u okladu o padu nezaposlenosti Najuspješniji investitor svih vremena Warren Buffett poznat je po svojim optimističnim procjenama o oporavku američkog gospodarstva. Vrlo često Buffett kao odgovor raznim "doktorima za propast", koji medijski prostor osvajaju najavama skorog kraha, očita lekciju i javno im se suprotstavi, i to konkretnim ulaganjem. Najpoznatija je njegova kupnja dionica Goldman Sachsa samo nekoliko dana nakon propasti

pROROK iz OMAhe uložio reputaciju u tešku okladu

KOji pReOKReT

Call centri odlaze iz Indije

SAnTAnDeR i New Call Telecom službe za korisnike vraćaju u Ujedinjeno Kraljevstvo FOTOLia

Toliko je multinacionalnih kompanija svoje službe za korisnike koje s klijentima komuniciraju telefonom preselilo u Indiju da se na to sve češće referira u filmovima i serijama (sjećate se "Milijunaša s ulice"?), no čini se da je na pomolu novi trend kojim će se call centri vratiti na - zapad. Španjolski bankarski div Santander objavio je da će sve svoje call centre zadužene za građanstvo iz Indije vratiti u Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje banka ima više od 25 miliju-

www.business.hr

na klijenata i 1300 poslovnica - do većine njih došla je preuzimanjem Abbeya i dijelova Bradford & Bingleyja. Kao glavni razlog za presljenje glavna izvršna direktorica britanskog dijela Santandera Ana Botin navela je velik broj pritužbi korisnika, javlja BBC News. Telekomunikacijska komapnija New Call Telecom nedavno je pak najavila da će jedan od svojih call centara iz Indije preseliti u britansku pokrajinu Lancashire. Nikolina Rivosechi

Hoće li se Zagrebačka burza na početku novog radnog tjedna uspjeti trgnuti iz letargije, pratite na...

Cipar na pragu ujedinjenja Turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu izjavio je kako se ta zemlja nada da će uvjeti ujedinjenja Cipra biti dogovoreni do kraja godine kako bi se referendum o ujedinjenju desetljećima razdvojenog otoka mogao održati početkom 2012. Clegg traži ostavke Murdochovih direktora Zamjenik britanskog premijera Nick Clegg smatra kako bi visoki dužnosnici News Corporationa Ruperta Murdocha trebali dati ostavke zbog toga što je njihov tabloid News of the World špijunirao brojne Britance. Strane komponente olakšavaju cyber-napade? Greg Schaffer iz američkog Ministarstva domovinske sigurnosti upozorio je da su neke komponente za računala proizvedene u inozemstvu izrađene tako da olakšaju pokretanje cyber-napada na američke tvrtke i potrošače.

www.business.hr


Business.hr broj 927