Save proglašena od strane Ribolovnog saveza Republike Srpske za najatraktivniju takmičarsku stazu u disciplini pecanje udicom na plovak. Konfiguracija terena i šume na obroncima ravničarskih planina, predstavljaju odličan preduslov za razvoj lovnog turizma na ovom prostoru. Lovni turizam je u posljednje vrijeme jako atraktivan, kako za domaće, tako i za strane goste i lovce. U višim predjelima (obronci Motajice, Vučijaka) zastupljena je krupna divljač (divlja srna, srndać...), dok se u nižim predjelima (Ribnjak i Ivanjsko polje – okolina Broda; u okolini Šamca, Modriče i Gradiške) lovi sitna i pernata divljač (zec, fazan, divlja patka, prepelica i dr.). Lovištima u ovom dijelu Republike Srpske gazduju uglavnom lovačka udruženja, koja će vam dati sve potrebne informacije, obezbijediti neophodne dozvole i stručne vodiče. Bogati termalni, mineralni i termomineralni izvori ovog područja uslovili su razvoj zdravstvenog turizma. Glavni banjski centri u ovom dijelu Republike Srpske su: Banja Laktaši i Banja Slatina, u blizini Laktaša i Banja Kulaši kod Prnjavora. Ovi centri su uglavnom lječilišnog karaktera. Ljekovite vode u ovim banjama idealne su za liječenje različitih oboljenja (kožnih, reumatskih, neuroloških i dr.). Međutim, pored usluga liječenja ovi centri pružaju i idealne uslove za odmor, sport i rekreaciju. Svakako jedan od najvrjednijih turističkih potencijala ne samo ovog prostora nego i cijele Republike Srpske je prirodni rezervat Bardača, koji se nalazi u blizini Srpca. Ovo rijetko prirodno područje odlikuje se sa 11 jezera, kolonijama zaštićenih ptica močvarica, barskom i vodenom florom i faunom. Na močvarnobarskom području Bardače registrovano je čak 178 vrsta ptica. O rijetkosti i značaju ptica kojima je Bardača stanište, svjedoči i činjenica da je Bardača proglašena ramsarskim mjestom, odnosno uvrštena 30
je na listu močvarnih područja od međunarodnog značaja (List of Wetlands of International importance). Sportsko-rekreativni program, ribolov, fotosafari, organizovanje seminara i kongresa, likovnih kolonija, đačkih ekskurzija..., samo su neki od sadržaja i usluga koje vam Bardača nudi. Pored navedenih prirodnih ljepota i ponude, sjeverozapadni dio Republike Srpske nudi i brojne druge sadržaje u kojima možete uživati ukoliko se odlučite da posjetite ovu neprocjenjivu prirodnu oazu.
Kulturno-istorijski potencijali sjeverozapadnog dijela Republike Srpske U Republici Srpskoj mnogo se toga lijepog, vrijednog i interesantnog može vidjeti, upoznati i doživjeti. Bogatstvo u prirodnim, kulturnim, istorijskim dobrima privlačno je za mnoge željne odmora i rekreacije, putnike namjernike u potrazi za novim doživljajima. Nešto kraćim opisom, kao kroz proputovanje, skrenut ćemo vam pažnju samo na neke turističke destinacije, njihove kulturno – istorijske vrijednosti, od Banje Luke do Brčkog. Banja Luka, poznata kao krajiška ljepotica, privredni, obrazovni, kulturni i sportski centar, je najveći grad u Republici Srpskoj. Nastanjena od najstarijih vremena, ona u svojim spomenicima nosi tragove burne prošlosti. To su mjesta, nekada, ali svakako i danas, od velikog značaja za društeno – kulturna zbivanja ovog grada. Kada dođete u Banju Luku, centar zaobići ne možete kao ni velelepna zdanja iz perioda Kraljevine SHS, poput Banskog dvora – Kulturnog centra i zgrade nekadašnje Banske uprave – danas Administrativnog centra grada. Između njih smjestio se novoobnovljeni hram Hrista Spasitelja sa uređenim okolišem gdje
Turizam BiH • listopad 2009.
stalno vrvi od dječije graje. Odmah pored je „Parkić“ sa uređenim klupama i drvoredom, pogodan za „muzičare“ i ljetne sajmove knjiga, izložbe suvenira i likovnih umjetnina. Posjetiti grad, a ne prošetati glavnom ulicom tzv. Gospodskom je neizbježno. Njena gradnja je započela još u turskom periodu, a do kraja austrougarske vladavine imala je čvrstu arhitektonsku strukturu i jedinstvenu trgovačku namjenu koju je sačuvala do današnjih dana. Nešto sjevernije, u ulicama Kralja Petra I Karađorđevića i Mladena Stojanovića izdvaja se niz stambenih objekata – vila. Građene su u stilu austrijske kuće za odmor (ljetnikovca) uz bogatstvo drvoreda duž cijele ulice. Svake godine, ovim ulicama, sada već tradicionalno, prodefiluje veliki broj karavana, učesnika