modernijim oblicima u novim destinacijama – wellnessu, holističkim zdravstvenim tretmanima i tretmanima ljepote, te sve popularnijim klimatskim lječilištima. 28 Kušen, E. (2006), Plavo Bijelo Zeleno: Zdravstveni
turizam, Znanstvena edicija Instituta za turizam, Zagreb, str. 215. 29 Pecikoza, A. (2009), Uloga zdravstvenog turizma u turističkoj ponudi, Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu Prirodna lječilišta – Hrvatski brand, Veli Lošinj, 4.6. 9.2009., str. 183. 30 Kušen, E. (2006) Plavo Bijelo Zeleno: Zdravstveni turizam, Znanstvena edicija Instituta za turizam, Zagreb, str. 220.
Omladinski turizam
O
mladinski turizam najjednostavnije se može definirati kao turizam u kojem sudjeluju mladi ljudi31. Radi se o turistima koji zbog mlađe životne dobi imaju potrebe i preferencije glede turističkih putovanja djelomično drugačije od onih što ih imaju turisti drugih dobnih skupina. Iz toga proizlazi da i aktivnosti kojima se bave kao i smještajni kapaciteti koji su im namijenjeni imaju određene specifičnosti. Iako se na prvi pogled čini da je pojam „mladi ljudi“ sam po sebi jasan, ipak ne postoji njegova jednoznačna i općeprihvaćena definicija. U većini domaće i inozemne literature, pojam „mladi ljudi“ odnosi se na osobe starosti između 15 i 29 godina32.
roditeljski dom, te se osamostaljuju i započinju vlastitu profesionalnu karijeru. Osim mlađe životne dobi, postoji i cijeli niz drugih obilježja po kojima je turiste iz segmenta omladinskog turizma moguće razlikovati od drugih turista. Za razliku od klasičnih turista, kod kojih je glavni motiv turističkog putovanja odmor i sudjelovanje u tzv. dokoličarskim aktivnostima, motivi putovanja mladih mnogo su raznovrsniji. Glavni motivi putovanja mladih, osim dokolice i razonode, uključuju i upoznavanje novih kultura i običaja, duhovni rast i razvoj, školovanje, učenje stranih jezika te doživljaj destinacije u kojoj borave kroz intenzivnu komunikaciju i kontakte s domicilnim stanovništvom. Turistička putovanja u omladinskom turizmu uobičajeno traju nekoliko tjedana, a ponekad mogu potrajati i nekoliko mjeseci ili čak cijelu godinu. Važno obilježje mladih turista je njihova sklonost jeftinijim vrstama smještaja. Stoga ovaj tip turista većinom odsjeda u hostelima, privatnom smještaju ili hotelima niže kategorije. Mladi turisti češće sudjeluju u različitim vrstama fizički zahtjevnijih aktivnosti poput bungee jumpinga, paraglidinga, planinarenja, ekstremnog biciklizma i sl. 31 Vukonić, B. i Čavlek, N. (2001). Riječnik turizma. Zagreb: Masmedia, str. 258. 32 Vodeća svjetska organizacija za omladinski turizam (WYSETC - World Youth Student & Educational Travel Confederation) mlade ljude definira kao osobe između 16 i 29 godina života. 33 Mintel, (2009), Youth Travel Accommodation International, Travel and Tourism Analyst, Mintel International Group Limited, London, str. 6. 34 Ibid., str. 7.
3. Potencijali za razvoj posebnih oblika turizma u Federaciji Bosni i Hercegovini
N
Potražnja za omladinskim turizmom u zadnjem je desetljeću rasla mnogo brže od potražnje za drugim oblicima turizma. Prema podatcima Svjetske turističke organizacije, omladinski turizam čini oko 20-25% svjetskog turističkog tržišta. Istraživanja33 pokazuju da je 2007. godine realizirano oko 180 milijuna međunarodnih omladinskih putovanja, što je porast od 12,5% u odnosu na 2005. godinu kada je taj broj iznosio 160 milijuna. Vrijednost tržišta omladinskog turizma 2005. godine iznosila je 7,4 milijarde USD, a procjenjuje se da će njegova vrijednost do 2020. godine narasti na 12 milijardi USD. Prosječno trajanje putovanja mladih turista u 2007. godini bilo je 53 dana34.
avedeni, trenutno u svijetu popularni oblici turizma, većim su dijelom prepoznati i u Strategiji razvoja turizma Federacije BiH za razdoblje od 2008 do 2018. godine, kao oblici turizma koje treba razvijati u skladu sa strateškom vizijom turizma Federacije BiH. Tako Strategija razvoja turizma prepoznaje sljedeće oblike turizma koji imaju najveći potencijal za razvoj u F BiH: kulturni, etno, zdravstveni, poslovni, ruralni turizam, zatim, eko, sportsko-rekreativni, vjerski, pustolovni turizam, kao i razvoj eno-gastro ponude35. Sukladno prethodno u tekstu navedenim posebnim oblicima turizma, u nastavku su definirana područja u F BiH na kojima bi se pojedini oblici turizma mogli razvijati.
Osobe uključene u omladinski turizam obično su osobe koje su u prijelaznom životnom razdoblju, odnosno osobe koje završavaju svoje formalno obrazovanje, napuštaju
35 Prilagođeno prema: Strategija razvoja turizma Federacije BiH za period 2008. – 2018. (2008), Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija i Inženjerski biro d.d., Zagreb, str. 99.
106
Turizam BiH • srpanj 2010.