baština
kilometara. Buna nastaje od kraškog vrela Bunice, koje se nalazi ispod strmog krečnjačkog odsjeka prostora Rudine i od vrela ispod krečnjačkog odsjeka u Blagaju. Bogata je vodom sa 39 m³/s. Najviši vodostaji su u studenom, a najniži u srpnju i kolovozu. Na Buni se nalaze mrjestilište i uzgajalište pastrvke, okolina je pogodna za poljoprivredu, naročito, voće, povrće i vinovu lozu. Izvor Bune je jedan od veličanstvenih prizora ponosne HercegBosne. Ugodno je tu boraviti, osobito za vrela ljeta i za bajne mjesečine. Voda u Buni je jasno modra i tako bistra, da se vidi svaki kamičak na dnu i svaka pastrva, što tamo pliva.. Tekija
Prvi put se tekija na vrelu Bune u Blagaju kod Mostara spominje u Putopisu Evlije Čelebije, koji je kroz ovo mjesto proputovao 1664. godine. Tekija na vrelu Bune u Blagaju predstavlja značajan spomenik kulture iz ranog turskog doba u Bosni i Hercegovini. To je mjesto gdje su, posebnim ritualom, derviši obavljali, a i danas obavljaju slavljenje Boga. Tekija kao da lebdi
između stijene i vode; vjekovima to je mjesto molitve i meditacije. Unutar objekta nalaze se sobe za učenje, za molitvu, soba za goste ili putnike u prolazu, kuhinja i hamam. Tekija u Blagaju pripadala je raznim derviškim redovima, najprije bektašijama, a zatim halvetijama i kaderijama. Tekija na vrelu Bune osnovana je ubrzo nakon pada Hercegovine pod tursku vlast 1446. godine, a najkasnije oko 1520. godine. U tom najranijem, turskom periodu bektašizam je važio kao vladajuća ideološka doktrina u turskim osvajačkim pohodima, posebno kod lake udarne konjice i janjičara. S posebnom pažnjom odabirano je mjesto podizanja tekija. One su uvijek građene u prirodnom okruženju i potpuno otvorene prema njemu. Rijeka, stijena, klanac ili kanjon, brdo najčešće su oznake mjesta na kojima se tekije podižu, i zavisno od njih, dobivaju ponekad značenja kapije grada. Na tekiji u Blagaju i sada se sa vanjske strane mauzoleja vide u reljefu isklesani sablja i topuz, što upravo simbolizira povezanost duhovnog (tekija) sa vojnim (sablja i topuz). Time se ističe da je ovaj BH Privrednik
Siječanj / Veljača 2010
vjerski objekt imao i vojni značaj. Stjepan grad
Iznad same tekije ponosno i prkosno odolijeva zubu vremena Stjepan grad. Nastao na padinama Blagajskog brda na ostacima naselja iz prahistorijskog i rimskog perioda. Tako su na sjeveroistočnom vrhu ostaci rimskog ili kasnoantičkog utvrđenja-osmatračnice Mala gradina, na jugoistočnom vrhu se raspoznaju konture prapovijesne gradine, a na jugozapadnom vrhu su ostaci današnjeg srednjovjekovnog Stjepan grada. Ovaj hercegov grad je zapravo bio gradska palača, opasana tvrdim bedemima s nazubljenim vrhovima koja su i danas vidljiva. U 10. stoljeću Blagaj je imao veliku ulogu u razvoju Huma ili Zahumlja. Na njegov razvoj i značaj u mnogome je utjecala blizina važne saobraćajnice koja je dolinom Neretve povezivala Jadransko more sa bosanskim zaleđem. U Blagaju je stolovao humski knez Miroslav u čije vrijeme se gradi Crkva sv. Kuzme i Damjana. O gradnji crkve govori ploča sa ćiriličnim natpisom koja je 1912.
49