STAV KONTRA
PoĹĄtujemo proceduru B
OÄŒIMA EVROPE
STAV ST KO
Povodom teksta gospoÄ‘e Ljupke KovaÄ?ević, objavljenog u dnevnim novinama „Vijesti“ 17. februara 2012. godine pod naslovom "Oduzimanje dostojanstva", strana 19, a u cilju potpune i taÄ?ne informisanosti crnogorske javnosti, obavjeĹĄtavamo Vas o sljedećem: Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore je organizacija koja vrĹĄi javna ovlaťćenja prilikom rjeĹĄavanja o pravima i obavezama iz penzijskog i invalidskog osiguranja, odnosno, javni servis za aĹžurno i kvalitetno pruĹžanje usluga korisnicima prava i osiguranicima. U tom cilju, Fond PIO i Savez udruĹženja penzionera Crne Gore, a na inicijativu velikog broja penzionera, zakljuÄ?uju ugovore o poslovnoj saradnji sa bankama, mikrokreditnim i finansijskim institucijama i organizacijama i drugim pravnim subjektima. Predmet ugovora su raznovrsni paketi usluga: koriťćenje usluga kreditiranja, koriťćenje medicinskih usluga i kupovina robe pod povoljnijim uslovima na odloĹženo plaćanje u viĹĄe mjeseÄ?nih rata, kao i druge povoljnosti u cilju poboljĹĄanja Ĺživotnog standarda korisnika prava. ZakljuÄ?ivanje navedenih ugovora je moguće jedino za cjelokupnu penzionersku populaciju, a svaki korisnik prava moĹže odluÄ?iti da li će te povoljnosti koristiti ili ne. Kako bi se sprijeÄ?ile eventualne zloupotrebe prilikom kreditnog zaduĹživanja penzionera, Fond PIO se ugovorom obavezao da bez potvrde banke o izmirenim obavezama korisnika prava, neće preusmjeravati penziju u korist druge banke ili PoĹĄte Crne Gore. Pravo je svakog penzionera da slobodno izabere neku od poslovnih banaka koja posluje na teritoriji Crne Gore, ili pak PoĹĄtu Crne Gore, preko koje Ĺželi da mu se vrĹĄi isplata prava. MeÄ‘utim, to podrazumijeva i obavezu da se prilikom prelaska na drugu poslovnu banku ili PoĹĄtu Crne Gore poĹĄtuje propisani
EN KOM
postupak i procedura. Imajući u vidu Ä?injenicu da se isplata penzija i drugih prava vrĹĄi svakog 20. u mjesecu, neophodno je da svaki podnosilac zahtjeva za promjenu poslovne banke preko koje ostvaruje steÄ?eno pravo, ili pak promjenu tekućeg raÄ?una ili adrese na koju se vrĹĄi isplata, na vrijeme o tome obavijesti Fond, a najkasnije do 12. u mjesecu. To iskljuÄ?ivo sa razloga da bi se postupilo po zahtjevu korisnika prava i podaci aĹžurirali u bazu korisnika, Ä?ime se stvaraju pretpostavke za blagovremeni obraÄ?un i isplatu penzija i drugih prava. Nije uobiÄ?ajeno i suprotno je Zakonu o zaĹĄtiti podataka o liÄ?nosti i liÄ?nih podataka da se promjene u bazi korisnika prava mogu vrĹĄiti na osnovu telefonskih poziva, bez liÄ?nog prisustva stranke, provjere njenog identiteta i njenih liÄ?nih podataka. U suprotnom, mogle bi se desiti neregularne promjene podataka ĹĄto bi izazvalo negativne posljedice po korisnike prava Ä?iju isplatu vrĹĄi Fond PIO, kao i finansijske posljedice po Fond koji garantuje ispravnost i taÄ?nost podataka. Kako se gospoÄ‘a Ljupka KovaÄ?ević 13. februara tekuće godine obratila Fondu telefonskim putem, to nije bilo pravno i tehniÄ?ki moguće postupiti po njenom zahtjevu sa razloga ĹĄto je isto suprotno Zakonu i propisanim procedurama. Na kraju, istiÄ?emo da Fond PIO stoji na usluzi svakom korisniku prava, pa i gospoÄ‘i Ljupki KovaÄ?ević, shodno nadleĹžnosti Fonda i pozitivnim zakonskim propisima, kao i da svaku eventualnu nejasnoću ili sporno pitanje rjeĹĄavamo u struÄ?nim sluĹžbama Fonda, u cilju kvalitetne saradnje, a na zadovoljstvo svih korisnika prava, kao i u cilju zaĹĄtite interesa svakog penzionera i Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore. S poĹĄtovanjem, +,-.Ĺ / .Ć1 Ä? % Ä? !.
TARI
Pada li?
Pad Vlade je izvjestan koliko i taÄ?nost dnevnog horoskopa. U ovoj priredbi crnogorskog teatra apsurda, ministri lopatama Ä?iste Podgoricu kako bismo potpuno ‘spremni’ poÄ?eli pregovore s EU. Od padanja izgleda neće biti niĹĄta
% sada dominira crnogorskom medijskom scenom. Ni bivĹĄi premijer, ni predĹ›ednik SkupĹĄtine ne mogu se porediti sa trenutnom popularnoťću simpatiÄ?nog prognostiÄ?ara. GraÄ‘ani vjeruju da su posljedice nevremena mogle biti blaĹže da su nadleĹžni blagovremeno razmotrili Micevovu ocjenu o dolazećem haosu. Ipak, ova kolumna se neće baviti snijegom i kiĹĄom, jer to nisu jedine padavine u Crnoj Gori. Niti će se osvrtati na uklanjanje snjeĹžnog pokrivaÄ?a i drugih prepreka koje oteĹžavaju normalno odvijanje Ĺživota u Crnoj Gori. Tema ove kolumne je ona malo intrigantnija padavina, Ä?iji dolazak analitiÄ?ari rijetko mogu taÄ?no predvidjeti, a zove se Vlada. Ona Ä?as pada, Ä?as ne pada, poput svakodnevne kiĹĄe u Engleskoj. Paradoksalno je, meÄ‘utim, ĹĄto je drĹžava, uprkos odsustvu ovakve padavine, u haotiÄ?noj situaciji, a Ä?iťćenje je neophodno. Drugim rijeÄ?ima, i kad Vlada ne pada, drĹžava i graÄ‘ani sve dublje tonu u Ĺživo blato, a ni zimske gume ni lanci nisu dovoljni za izvlaÄ?enje iz ambisa. A i da padne, kojom mehanizacijom bismo se evakuisali iz nameta koji nam je donijela? Vlada premijera ' %ĹĄ ć nije ispunila ni minimum oÄ?ekivanja graÄ‘ana koji su, iako uz dozu opreznosti, ipak s nadom doÄ?ekali njegov ulazak u KaraÄ‘orÄ‘evu bb. Mala digresija: da li je numerizacija, Ä?ije odsustvo je simptom hroniÄ?ne neureÄ‘enosti drĹžave, na vidiku? Razloga za pad Vlade je dovoljno: koaliciju su tresli incidenti na lokalnim nivoima a naroÄ?ito u Glavnom gradu; paljenje vozila “Vijestiâ€? kao i drugi vidovi ugroĹžavanja medijskih sloboda joĹĄ nisu razrijeĹĄeni; telekomunikacione afere su postale uÄ?estale bilo u obliku sumnjivih listinga ili koruptivnih privatizacija; cijene struje i namirnica su se vinule iznad Lovćena ĹĄto je većinu naĹĄih sugraÄ‘ana dovelo do ruba eg-
kratkoroÄ?ni privid pluralistiÄ?ke koalicije, iako je svima jasno da će se parazitiranje u foteljama ‘reformisanih’ komunista nastaviti. Opozicija je pokrenula inicijativu o izglasavanju nepovjerenja Vladi. Paťće, neće pasti, pitanje je sad. Umjesto Vlade, pao je snijeg i zavijao nas do te mjere da smo ostali paralisani, odsjeÄ?eni jedni od drugih, nemoćni. Pad Vlade je postao izvjestan koliko i taÄ?nost dnevnog horoskopa. U ovoj priredbi crnogorskog teatra apsurda, ministri lopatama Ä?iste Podgoricu kako bismo punom parom, potpuno ‘spremni’, poÄ?eli pregovore za Ä?lanstvo u EU. Od padanja izgleda neće
PIĹ E
NEMANJA TEPAVÄŒEVIĆ biti niĹĄta. Imajući u vidu besmislenost ove priÄ?e, vrijedi se osvrnuti na sami koncept glasanja o (ne)povjerenju Vladi. U NjemaÄ?koj i drugim evropskim zemljama koje su primijenile njen
Premijerova prozivka MANS-a zbog politiÄ?kog angaĹžmana je potpuni promaĹĄaj. Slijedeći njegovu logiku, Vanja Ćalović bi premijeru trebalo da sugerisaĹĄe da osnuje turistiÄ?ku agenciju s aranĹžmanima za Maroko zistencije. Zavaravanju javnosti doprinosi i ‘profesionalnost’ RTCG koja sada nudi ‘kritiÄ?ki’ osvrt, sa novonaĹĄminkanim voditeljima koji im sluĹže kao metle za Ä?iťćenje dvadesetogodiĹĄnje prljavĹĄtine saÄ?injene od laĹži i manipulacija. U jeku zahtjeva osiromaĹĄene većine, Vlada je odluÄ?ila da i dalje plaća dugove inostranih tajkuna naĹĄim novcem. Manji partner fingira protivljenje DPS-u tako ĹĄto u javnosti stvara
“Vijestiâ€?objavljuju najzanimljivije komentare koje Ä?itaoci ostavljaju ispod tekstova na sajtu www.vijesti.me
Ĺžirirao vladi za ovaj kre- % Ä?% dit... NNGB - Da nije ! Ä? ć & MANS-a bilo bi idiliÄ?no, svi bi aplaudirali LukĹĄiću,
MugoĹĄi, Brajoviću i os - U ovom talima i niĹĄta nam ne bi sluÄ?aju je sreća ĹĄto da- falilo, imali bismo kredita naĹĄnju omladinu preda- tuÄ‘ih da vraćamo, pje! ć #$ vanja uopĹĄte ne zanima- sama da Ä?itamo, ma pravo blagostanje. Ĺ ta hoće % ju... ta Ćalovićka, jedna pa - Ne ' %ĹĄ ć ()* rapolitiÄ?arka da Ä?aÄ?ka. mogu da se sjetim da sam Ä?
Ä? Ä? ÄŒudi me da nisu optuĹžili Miceva pod obrazloĹženjem DOSLUĆIVANJE S PREDUMIĹ LJAJEM.
! Ä? % „! % “ ĹĄ
% & ĹĄ Ĺž 2 ! Ĺž 34$ Ä? 2 - % Ĺž % ć
% 2 ! Ĺž
5 6 2 5 % $7$8797 3$:2
model, poput Ĺ panije, MaÄ‘arske, Slovenije ili Poljske, glasanje o nepovjerenju je konstruktivno. Prije trideset godina, ovom metodom je Vlada socijaldemokrate * & pala, a na kancelarsko mjesto je doĹĄao demohriťćanski lider & koji je bivĹĄem premijeru oteo koalicionog partnera. Princip je jednostavan; ukoliko većina poslanika povuÄ?e podrĹĄku Vladi, da bi se izbjegao destruktivni vakuum vlasti, oni koju su izglasali nepovjerenje
duĹžni su predloĹžiti mandatara koji će sastaviti novu Vladu. Ako je to pak nemoguće, novi izbori su neminovni. Prva varijanta bi, iako praktiÄ?no neizvodljiva, Crnoj Gori i njenim graÄ‘anima mogla donijeti ako ne bolji, onda bar drugaÄ?iji scenario vladanja, dok drugom opcijom ne dobijamo niĹĄta novo. Naime, ako bi Vlada pala na SkupĹĄtini, a opozicija se ujedinila sa SDP iza zajedniÄ?kog kandidata, doĹĄlo bi do prve prave alternacije vlasti. Kompromisna r jeĹĄenja bi po prvi put prevagnula u politiÄ?kom Ĺživotu Crne Gore. Ako se meÄ‘utim raspiĹĄu vanredni izbori, stara garda ostaje u svojim luksuznim automobilima koji se koriste i vikendom i praznicima, na uĹĄtrb naĹĄih praznih dĹžepova. Za razliku od g. Miceva koji ima dobru vremensku laboratoriju u Crnoj Gori u kojoj moĹže primijeniti teorijsko znanje iz meteorologije, politikolozi su uskraćeni za funkcionalan sistem ureÄ‘enja u kojem bi testirali steÄ?eno znanje. Ĺ taviĹĄe, politiÄ?ari su i dalje nezreli i nespremni na kompromisna r jeĹĄenja kojim bi se prevaziĹĄle barijere izgraÄ‘ene iz nekog samo njima znanog prkosa. Dok Ä?ekamo prijeko potrebnu padavinu, onu sa kojom će otići cijelokupna ministarska i viceministarska, direktorska, vrhovna i ostala dvadesetogodiĹĄnja garnitura, moĹžemo poloĹžiti knjige na police, gdje će teorijski okvirovi sakupljati praĹĄinu. U meÄ‘uvremenu, dok se ne stvore povoljne prilike za padavinu, naĹĄa je graÄ‘anska duĹžnost da ih pozivamo na odgovornost i da zahtijevamo opipljive rezultate. Zbog toga je premijerova prozivka MANS-a zbog politiÄ?kog angaĹžmana potpuni promaĹĄaj. Slijedeći njegovu logiku, u obrnutom scenariju, Ć ć bi premijeru trebala sugerisati da osnuje turistiÄ?ku agenciju s aranĹžmanima za Maroko, jer odgovorni politiÄ?ari ne idu na ekskurzije dok graÄ‘ani grcaju u dugovima. Budući da najviĹĄim institucionalnim procedurama za pokretanje postupka o odgovornosti Vlade nismo u stanju da kaznimo ĹĄtetno djelovanje izvrĹĄne vlasti, onda nam ne smiju zabraniti legitimni i jedini mogući izlaz a to je javni protest protiv neodgovornosti. PoĹĄto ni mrazna sibirska zima ne moĹže da nam donese pad Vlade, a anemiÄ?na i fragmentisana opozicija nudi slabaĹĄne promjene, politiÄ?ko djelovanje istinski NEvladinog sektora je poĹželjno. Ako nam već stavljate strujnu omÄ?u oko vrata, i nećete slijediti primjer snijega koji je pao, pustite nas barem da slobodno ĹĄetamo ulicama crnogorskih gradova sa civilnim sektorom ako već politiÄ?ku alternativu (joĹĄ uvijek) nemamo. ( / %
% ĹĄ ,
;5 nemanja.tepavcevic@politics.ox.ac.uk
VIJESTI PRIJE 5 GODINA
Vlada spasava EPCG i KAP-u nudi struju iz Pljevalja Tenderska komisija zatraĹžila je zvaniÄ?no od En plus grupe da, ako kupi pljevaljsku Termoelektranu, struju iz nje koristi za snabdijevanje KAP-a i za tu koliÄ?inu rastereti Elektroprivredu - kazao je ministar za ekonomski razvoj i predsjednik tenderske komisije Branimir Gvozdenović. “Bilo bi veoma dobro kada bi se prihvatio naĹĄ zahtjev da se KAP snabdijeva iz TE Pljevljaâ€?, rekao je on novinarima. Tenderska komisija mjesecima pregovara o prodaji TE i 31 odsto akcija Rudnika uglja sa En plus grupom ruskog tajkuna Olega Deripaske, a kamen spoticanja je do sad bila cijena po kojoj će poslije prodaje, EP kupovati struju iz Pljevalja. U dosadaĹĄnjim pregovorima Rusi su bili Ä?vrsto protiv te varijante. Iako će, ako Rusi prihvate zahtjev, EP biti u boljoj situaciji jer će izbjeći unaprijed ĹĄtetan posao - kupovinu skupe struje iz TE od En plusa i prodaju po niĹžoj cijeni takoÄ‘e En plusu za KAP, ostaće problem deficita el. energije u Crnoj Gori.
VIJESTI PRIJE 10 GODINA
Nebitno koliko se duguje plata, već da se odustalo od ťtrajka
Direktor Crnagoraputa Savo ParaÄ?a odbio je da saopĹĄti koliko zarada i nadoknada za topli obrok firma duguje zaposlenima. ParaÄ?a je istakao da su radnici u toku proĹĄle godine primili 12 plata, a da im je posljednja isplaćena za decembar. “Ne bih da govorim o ciframa. Za 15-ak dana, otkad sam na Ä?elu Crnagoraputa imao sam niz korektnih
sastanaka sa radnicima i trudim se da upoznam njihove probleme i rjeťavam ih u hodu. Nije bitno koliko preduzeće trenutno duguje zaposlenima, već da ono dobro funkcioniťe i da radnici odustaju od najavljenog ťtrajka. Organizacija ťtrajka je stvar Sindikata, a ja sam poslodavac. Za CG je dobro da ima preduzeće koje funkcioniťe, a ako mu dobro ide treba ga ostaviti na miru�, kazao je on.