30
Medicina sa stanovišta islama
Usne i brkovi su stvoreni iznad usta tako da zaustave pred njima ono šta se spušta iz glave, tako da ne ogadi čovjeku njegovu hranu i piće – pa da ih ne ostavi. Brada je stvorena kod muškarca tako da ne nema potrebe za posebnim otkrivanjem [gledanje cijelog lica radi prepoznavanja], te da se tako razlikuje muško od ženska. Sjekutići su učinjeni oštrim jer se njima kida, kutnjaci su učinjeni širokim jer se njima melje i žvače, očnjaci su izduženi, tako da se podupru12 kutnjaci i sjekutići – kao stub u građevini. Dlanovi su bez dlaka jer se njima dodiruje, a da su na njima dlake, ne bi čovjek znao šta mu prija i šta dodiruje. Nokti i kosa su učinjeni beživotnim jer njihova dužina je prljava i odvratna, dok je njihovo skraćivanje lijepo, a da im je dat život onda bi njihovo skraćivanje zaista boljelo čovjeka. Srce je kao šišarka bora jer stoji obrnuto, a vrh mu je učinjen preciznim,13 tako da uđe između pluća i da ga ona svojom hladnoćom ohlade,14 tako da ne bi mozak izgorio od njegove vreline. Pluća su stvorena u dva krila tako da srce uđe u prostor njihovog pritiska, pa da ga ona ohlade svojim pokretima. Jetra je savijena tako da pritisne želudac i da se cijela osloni na njega, da ga stegne te iz njega izađe para. I noga se savija prema nazad zato što čovjek ide prema naprijed i pokreti su mu usklađeni, a da nije tako onda bi pao pri hodu. I stopala su učinjena udubljenim, jer kada se nešto spusti na zemlju u potpunosti onda oteža kao mlinski kamen, a ako je na svojim rubovima U El-H̱ iṣālu stoji: َ – ِلي�سْ ِندda podupre; da daje oslonac ili potporu... a ovaj izraz je više zastupljen u predajama. 13 U izvorniku stoji: – َرِقيقًاtanka; uska; mehka; blaga; a ispravka je preuzeta iz El-Biḥāra i El-H̱ iṣāla. 14 U izvorniku stoji: – فَيَ َت ََّو ُحrekreira se; relaksira se; odmori se; oraspoloži se; opusti َ ِ َّالرsu nastale od riječi: se, a ispravka je uzeta iz drugih izvora. Riječi الر َو ُاح َّ i ائ ُة ُالاس ِتَا َحة ْ – rekreacija; relaksacija; odmor; razonoda; oraspoloženje; opuštanje. Riječi َو قَدْ أَ َرا َح ِنi َر َّو َح ع َِّن فَ ْاس َت َْح ُتznače: relaksirao me – pa sam se odmorio. (Lisānu-l-ʻareb, sv. 2, str. 461.) 12